Bugojno

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Bugojno je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.

Bugojno
Općina i naseljeno mjesto
Općina Bugojno
Panorama Bugojna
Panorama Bugojna
Službeni grb Bugojno
Grb
Općina Bugojno u Bosni i Hercegovini
Općina Bugojno u Bosni i Hercegovini
Bugojno nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bugojno
Bugojno
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°03′23.7″N 17°26′53.6″E / 44.056583°N 17.448222°E / 44.056583; 17.448222Koordinate: 44°03′23.7″N 17°26′53.6″E / 44.056583°N 17.448222°E / 44.056583; 17.448222
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Srednjobosanski
Općina Bugojno
Vlada
 • Načelnik Hasan Ajkunić (nezavisni[1])
Površina
 • Općina 360,83 km2
 • Naseljeno mjesto 11,44 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina 31.470
 • Općina (gustoća) 87,22 /km2
 • Naseljeno mjesto 15.555
 • Naseljeno mjesto (gustoća) 1.359,7 /km2
Demonim(i) Bugojanac
Vremenska zona CET (UTC+1)
 • Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 70 230
Pozivni broj (+387) 30
Matični broj 108120[2]
Matični broj općine 10197
Veb-sajt opcina-bugojno.ba

Geografija

Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka rijeke Vrbas u dolini koja se zove Skopaljska dolina između općina Gornji Vakuf-Uskoplje i Donji Vakuf. Površina općine Bugojno je 361 km2.

Kultura

Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – općina Bugojno

Sastav stanovništva – općina Bugojno
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba31 470 (100,0%)46 889 (100,0%)39 969 (100,0%)31 856 (100,0%)
Bošnjaci24 650 (78,33%)1 19 697 (42,01%)1 16 214 (40,57%)1 13 050 (40,97%)
Hrvati5 767 (18,33%)16 031 (34,19%)14 187 (35,50%)12 040 (37,80%)
Srbi376 (1,195%)8 673 (18,50%)7 458 (18,66%)6 295 (19,76%)
Bosanci168 (0,534%)
Nisu se izjasnili153 (0,486%)
Muslimani131 (0,416%)
Bosanci i Hercegovci76 (0,241%)
Romi50 (0,159%)
Ostali44 (0,140%)927 (1,977%)174 (0,435%)171 (0,537%)
Nepoznato31 (0,099%)
Albanci13 (0,041%)20 (0,050%)16 (0,050%)
Makedonci4 (0,013%)16 (0,040%)10 (0,031%)
Crnogorci3 (0,010%)65 (0,163%)58 (0,182%)
Jugoslaveni2 (0,006%)1 561 (3,329%)1 815 (4,541%)197 (0,618%)
Turci1 (0,003%)
Pravoslavci1 (0,003%)
Slovenci20 (0,050%)19 (0,060%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bugojno

Sastav stanovništva – naselje Bugojno
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba15 555 (100,0%)22 641 (100,0%)16 402 (100,0%)9 329 (100,0%)
Bošnjaci12 338 (79,32%)1 6 878 (30,38%)1 4 719 (28,77%)1 3 382 (36,25%)
Hrvati2 425 (15,59%)6 836 (30,19%)4 695 (28,62%)3 447 (36,95%)
Srbi325 (2,089%)6 809 (30,07%)5 280 (32,19%)2 131 (22,84%)
Bosanci132 (0,849%)
Nisu se izjasnili122 (0,784%)
Muslimani58 (0,373%)
Bosanci i Hercegovci53 (0,341%)
Romi31 (0,199%)
Ostali29 (0,186%)669 (2,955%)89 (0,543%)102 (1,093%)
Nepoznato22 (0,141%)
Albanci10 (0,064%)18 (0,110%)16 (0,172%)
Makedonci4 (0,026%)12 (0,073%)7 (0,075%)
Crnogorci3 (0,019%)59 (0,360%)53 (0,568%)
Jugoslaveni2 (0,013%)1 449 (6,400%)1 511 (9,212%)173 (1,854%)
Turci1 (0,006%)
Slovenci19 (0,116%)18 (0,193%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Obrazovanje

 
Gimnazija u Bugojnu
  • JU "Centar za predškolsko obrazovanje i vaspitanje",
  • JU "Srednja tehnička škola",
  • "Igraonica FRAMICE" Bugojno,
  • JU "Osnovna škola" Gračanica,
  • JU "Prva osnovna škola" Bugojno,
  • JU "Osnovna škola" Bristovi,
  • JU "Prva osnovna škola" Bugojno (Jaklić),
  • JU "Osnovna škola" Drvetine,
  • JU "Druga osnovna škola" Bugojno,
  • JU "Treća osnovna škola" Bugojno,
  • JU "Osnovna muzička škola" Bugojno,
  • JU "Gimnazija" Bugojno,
  • JU "Srednja stručna škola".[7]

Zanimljivosti

U Bugojnu na lokalitetu Pod nađen je trenutno najstariji pisani spomenik na području Bosne i Hercegovine. Datira iz 6. vijeka p. n. e. i riječ je o "jednoj keramičkoj posudi, nesumnjivo domaće izrade, na kojoj je urezan natpis od tridesetak znakova. Sadržaj tog natpisa nije još pouzdano dešifrovan, ali Radmila Šalabalić, koja se tim bavila, utvrdila je da taj natpis po svojim karakteristikama pripada etrursko-umbrijskom kulturnom krugu. Po njenom mišljenju, u pitanju je prepis s jedne metalne vaze, a sadržaj bi bio posveta jednog trgovca bogovima Janu i Juturni."[8]

Načelnici

Poznate ličnosti

Turističke atrakcije

Crkva Svetog Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.

Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Pruscu, jednom od najstarijih gradova u Evropi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi. Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco". U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.

Sport

U Bugojnu se od 1978. do 1986. održavao šahovski turnir, na kome su učestvovali poznati svjetski velemajstori.

Galerija

Reference

  1. ^ "Općinski načelnik". Zvanična stranica. Pristupljeno 12. 12. 2018.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  7. ^ "Ustanove i organizacije u općini Bugojno". opcina-bugojno.ba. Pristupljeno 11. 11. 2015.
  8. ^ Komentar na tekst R. Šalabalić, Archaelogia Iugoslavica, VIII, Beograd, 1967., str. 35 i dalje
  9. ^ "Bosanski barometar" (Broj 96). BH Dani. 1. 3. 1999. Pristupljeno 12. 12. 2018.
  10. ^ "Suspendiran Dževad Mlaćo". OHR. Pristupljeno 12. 12. 2018.

Vanjski linkovi