Kreševo
Kreševo je naseljeno mjesto i općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 1025 stanovnika u samom mjestu i oko 5273 stanovnika u općini. poznat je po čuvenom Franjevačkom samostanu iz 14. vijeka.
Kreševo | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Kreševo | |
 Grb | |
 Općina Kreševo u Bosni i Hercegovini | |
  Kreševo | |
| Koordinate: 43°51′56.7″N 18°02′28.1″E / 43.865750°N 18.041139°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Srednjobosanski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Renato Pejak[1] (HDZ) |
| Površina | |
| • Općina | 146,66 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 5,60 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 5.273 |
| • Općina (gustoća) | 35,95 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 1.025 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 183,04 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 260 |
| Pozivni broj | (+387) 30 |
| Matični broj | 128899[2] |
| Matični broj općine | 10545 |
| Veb-sajt | www |
Geografija
urediSrednjobosanski gradić istoimene općine, Kreševo, smješten je 55 km sjeverozapadno od Sarajeva, na obalama rijeka Kreševčice i Dragušnice. Južnim dijelom općine protječe Crna Rijeka koja se ulijeva u Lepenicu. Cijelo područje općine pripada slivu rijeke Bosne. Nadmorska visina mu je 640 m. Kreševska općina prostire se na 149 km2, a graniči sa općinama Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadžići.
Na području općine su planine i visovi: Čubren, Berberuša, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meoršje, Bitovnja. Visoke bukove, hrastove, grabove i jelove šume čine 70% općinskog prostora.
Oberska pećina nalazi se iznad sela Vranci, koje je 2 km. udaljeno od općinskog središta Kreševa. Nalazi se na desnoj strani potoka Kostajnica. Ulaz u pećinu nalazi se 740 metara nadmorske visine. Pećina predstavlja srednjovijekovni rudnik, najvjerojatnije cinobera-žive i ustvari je posljednji rudnik ovakog tipa na ovim prostorima. Klima je planinska umjereno kontinentalna. Prosječna godišnja temperatura u središnjem dijelu općine od 6 do 8 °C. Prosječna godišnja količina padavina kreće se između 900 i 1750 mm.
Historija
urediU pisanim dokumentima mjesto Kreševo, se spominje prvi put 1435. godine, a u 15. vijeku Kreševo je jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom. U tursko doba Kreševo je, uz Vareš, glavno središte bosanske metalurgije i njeguje dobre trgovačke veze s Dubrovnikom. Od vremena samostalnosti bosanske države do danas održala se tradicija kovačkog obrta u Kreševu. U gradiću Kreševo je radila fabrika kovanog alata "Čelik Kreševo" i ćilimara. Kreševo je poznato po rudnicima barita, željeza, bakra, srebra i žive. Kreševo je u historiji poznato po svome drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom 14. vijeka. U samostanskoj biblioteci danas se čuva samo jedna inkunabula i to Strabonova Geographia iz 1480. godine. Biblioteka samostana Kresevo sadrži i niz djela o metalnim obrtima. U arhivu je značajna zbirka pisama uglednih osoba političkog, kulturnog i crkvenog života iz 19. vijeka. Vrijedna je i zbirka umjetnina iz starijeg i novijeg doba. Na području općine Kreševo su dvije rimokatoličke župe, Kreševo i Deževice. Župa Kreševo djeluje od 14. vijeka, a pred rat u Bosni i Hercegovini brojila je 4058 vjernika.
Historijsko gradsko područje
urediOsnovna karakteristika Kreševa po kojoj se razlikuje od drugih bosanskih naselja, je sačuvana srednjovjekovna prostorna organizacija. Iako je centralni dio naselja, današnja ulica Fra Grge Martića, u doba Otomanske imperije nosio karakteristično ime Čaršija, on je i dalje ostao i zona rada i zona stanovanja. Na taj način, u Kreševu je sačuvan srednjovjekovni urbani koncept po kome se na jednom mjestu proizvodilo, trgovalo i stanovalo.
Historijsko gradsko područje Kreševo proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3] Nacionalni spomenik čine svi objekti koji se nalaze uz ulicu Fra Grge Martića, objekti smješteni uz ulicu Obala i pojedinačni objekti u mahalama.
Hadži Hasanova džamija podignuta je 1709. godine, prema vakufnami u Gazi Husref-begovoj biblioteci u Sarajevu, kojom neki Hadži Hasan zavještava izvjesne objekte za ovu džamiju. Uz džamiju je groblje, a nekad je bio i mekteb. Oštećena je u ratu 1992-95, i obnovljena 2003.
Tu je i nekoliko objekata ambijentalne vrijednosti (kuća Augustina Kristića, kuće porodica Šakotić, Martinčević, Čizmić, Tukić, Bilajac, Zovko, Aždajić, Marković, Ahbabović, Jurić). Kreševo je nekada imalo 15-20 vodenica, od kojih su sačuvane samo dvije, u ruševnom stanju
Nacionalni spomenici
urediStanovništvo
urediOpćina Kreševo
uredi| Sastav stanovništva – općina Kreševo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 5 273 (100,0%) | 6 731 (100,0%) | 6 766 (100,0%) | 6 941 (100,0%) | 6 468 (100,0%) | ||
| Hrvati | 4 149 (78,68%) | 4 714 (70,03%) | 5 012 (74,08%) | 5 284 (76,13%) | 5 009 (77,44%) | ||
| Bošnjaci | 1 014 (19,23%) | 1 531 (22,75%)1 | 1 498 (22,14%)1 | 1 484 (21,38%)1 | 845 (13,06%)1 | ||
| Nisu se izjasnili | 28 (0,531%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 26 (0,493%) | 34 (0,505%) | 54 (0,798%) | 118 (1,700%) | 144 (2,226%) | ||
| Muslimani | 18 (0,341%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 12 (0,228%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 9 (0,171%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 5 (0,095%) | 201 (2,986%) | 63 (0,931%) | 16 (0,231%) | 4 (0,062%) | ||
| Slovenci | 3 (0,057%) | – | – | 5 (0,072%) | 3 (0,046%) | ||
| Nepoznato | 3 (0,057%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,038%) | 251 (3,729%) | 128 (1,892%) | 23 (0,331%) | 456 (7,050%) | ||
| Makedonci | 2 (0,038%) | – | 3 (0,044%) | 1 (0,014%) | – | ||
| Albanci | 1 (0,019%) | – | 4 (0,059%) | – | – | ||
| Ukrajinci | 1 (0,019%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | – | – | 4 (0,059%) | 10 (0,144%) | 5 (0,077%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 2 (0,031%) | ||
Naseljeno mjesto Kreševo
uredi| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kreševo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 1 025 (100,0%) | 1 433 (100,0%) | 1 314 (100,0%) | 1 207 (100,0%) | 1 141 (100,0%) | ||
| Hrvati | 821 (80,10%) | 937 (65,39%) | 919 (69,94%) | 877 (72,66%) | 832 (72,92%) | ||
| Bošnjaci | 164 (16,00%) | 305 (21,28%)1 | 278 (21,16%)1 | 240 (19,88%)1 | 34 (2,980%)1 | ||
| Nisu se izjasnili | 16 (1,561%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 11 (1,073%) | 15 (1,047%) | 38 (2,892%) | 51 (4,225%) | 117 (10,25%) | ||
| Bosanci | 3 (0,293%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 2 (0,195%) | – | – | 5 (0,414%) | 3 (0,263%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 2 (0,195%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 2 (0,195%) | 50 (3,489%) | 1 (0,076%) | 2 (0,166%) | 1 (0,088%) | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,098%) | 126 (8,793%) | 73 (5,556%) | 22 (1,823%) | 150 (13,15%) | ||
| Makedonci | 1 (0,098%) | – | 2 (0,152%) | 1 (0,083%) | – | ||
| Albanci | 1 (0,098%) | – | 2 (0,152%) | – | – | ||
| Nepoznato | 1 (0,098%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | – | – | 1 (0,076%) | 9 (0,746%) | 2 (0,175%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 2 (0,175%) | ||
Reference
uredi- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Kreševo". izbori.ba. Pristupljeno 27. 11. 2016.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Historijsko gradsko područje Kreševo". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 28. 9. 2021. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
