Centar (Sarajevo)

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Centar je sastavna općina Sarajeva, te kulturno, političko, privredno, trgovačko i zdravstveno središte tog grada. Zahvata zapadnu polovicu historijskog dijela Sarajeva, uključujući Ciglane, Koševsko brdo, Koševo, Marijin Dvor i Skenderiju. Graniči sa općinom Ilijaš na sjeveru, Starim Gradom na istoku, općinom Novo Sarajevo na jugu, te sa općinama Novi Grad i Vogošća na zapadu. Općina Centar se sastoji od ukupno 15 mjesnih zajednica.

Centar
Općina
Općina Centar
Zgrada općine
Zgrada općine
Službeni grb Centar
Grb
Općina Centar u Bosni i Hercegovini
Općina Centar u Bosni i Hercegovini
Centar nalazi se u Bosna i Hercegovina
Centar
Centar
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°53′51″N 18°24′59″E / 43.8976°N 18.4164°E / 43.8976; 18.4164Koordinate: 43°53′51″N 18°24′59″E / 43.8976°N 18.4164°E / 43.8976; 18.4164
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Kanton Sarajevo
Vlada
 • Gradonačelnik Nedžad Ajnadžić[1] (SDA)
Površina
 • Općina 32,92 km2
 • Naseljeno mjesto 11,04 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina 55.181
 • Općina (gustoća) 1.676,22 /km2
 • Naseljeno mjesto 53.081
 • Naseljeno mjesto (gustoća) 4.808,06 /km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 • Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 71 000
Pozivni broj (+387) 33
Matični broj 192015[2]
Matični broj općine 10839
Veb-sajt www.centar.ba
Naseljena mjesta općine Centar, popis 1991.

HistorijaUredi

Nakon II svjetskog rata Sarajevo je bilo izdvojeno u posebno područje narodne vlasti. U prvo vrijeme grad je bio podijeljen na devet kvartova, a nakon toga izvršena je podjela grada na 4 rejona, gdje je II rejon obuhvatao šire područje Općine Centar. Rejoni su bili decentralizovani dijelovi Grada, čiji su narodni odbori radili pod neposrednim nadzorom Gradskog narodnog odbora. Kada je u maju 1952. godine izvršena reorganizacija lokalne samouprave, od lokalnih zajednica ostali su srezovi i općine.

1955. godine, uvođenjem komunalnog uređenja u Jugoslaviji, na teritoriji dotadašnjeg Grada, obrazovane su općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Ilidža i Vogošća.

Ustavom iz 1974. godine, općine na području Sarajeva se obavezuju da se udružuju u grad i da mu u zajedničkom interesu povjeravaju određena prava i dužnosti.

Do 1977. godine grad se podudarao sa njegovim užim područjem koje je bilo podijeljeno na 4 općine (Centar, Novo Sarajevo, Ilidža i Vogošća). Nakon toga Opština Centar je podjeljena na istoimenu općinu i Opštinu Stari grad. Prvi predsjednik Općine Centar je bio Salko Lagumdžija.

Predsjednici Izvršnog odbora, nakon toga, su bili:

  • Božidar Žan,
  • Mustafa Dizdarević,
  • Nedeljko Despotović,
  • Đorđe Zarić,
  • Enes Čengić,
  • Nermin Muratović.

Nakon 1992. do danas, Načelnici Općine Centar:

  • Abid Jusić,
  • Igor Gaon,
  • Ljubiša Marković,
  • Dževad Bećirević.
  • Nedžad Ajnadžić

Predsjednici Skupštine Opštine Centar:

  • Mirko Grcić,
  • Boro Ostojić,
  • Zorica Zirojević,
  • Belkisa Rizvanbegović,
  • Abdulah Jasenković,
  • Halid Prcić,
  • Mile Markić,
  • Marko Beroš,
  • Dragomir Bulatović.

Nakon 1992. do danas, Predsjedavajući Općinskog vijeća:

  • Husein Kamber,
  • Husein Kulenović,
  • Muhamed Alaim,
  • Lidija Korać,
  • Slaven Kovačević.

StanovništvoUredi

Nacionalni sastav stanovništva - općina CentarUredi

Sastav stanovništva – općina Centar
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba55 181 (100,0%)79 286 (100,0%)72 762 (100,0%)126 598 (100,0%)
Bošnjaci41 702 (75,57%)1 39 761 (50,15%)1 31 755 (43,64%)1 74 354 (58,73%)
Hrvati3 333 (6,040%)5 428 (6,846%)6 624 (9,104%)12 903 (10,19%)
Bosanci3 072 (5,567%)
Srbi2 186 (3,962%)16 631 (20,98%)14 358 (19,73%)27 658 (21,85%)
Nisu se izjasnili1 617 (2,930%)
Bosanci i Hercegovci1 577 (2,858%)
Ostali665 (1,205%)4 436 (5,595%)1 108 (1,523%)2 530 (1,998%)
Romi273 (0,495%)278 (0,382%)22 (0,017%)
Muslimani156 (0,283%)
Albanci148 (0,268%)143 (0,197%)749 (0,592%)
Nepoznato140 (0,254%)
Crnogorci110 (0,199%)999 (1,373%)1 687 (1,333%)
Jugoslaveni89 (0,161%)13 030 (16,43%)17 170 (23,60%)5 944 (4,695%)
Slovenci43 (0,078%)230 (0,316%)565 (0,446%)
Makedonci34 (0,062%)97 (0,133%)186 (0,147%)
Turci25 (0,045%)
Ukrajinci7 (0,013%)
Pravoslavci4 (0,007%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Centar (Sarajevo Dio)Uredi

Sastav stanovništva – naselje Sarajevo Dio
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba53 081 (100,0%)76 771 (100,0%)70 290 (100,0%)121 602 (100,0%)
Bošnjaci39 816 (75,01%)1 38 860 (50,62%)1 30 919 (43,99%)1 73 387 (60,35%)
Hrvati3 328 (6,270%)5 415 (7,053%)6 602 (9,393%)12 887 (10,60%)
Bosanci3 035 (5,718%)
Srbi2 066 (3,892%)15 192 (19,79%)12 953 (18,43%)23 712 (19,50%)
Nisu se izjasnili1 601 (3,016%)
Bosanci i Hercegovci1 564 (2,946%)
Ostali657 (1,238%)4 346 (5,661%)1 092 (1,554%)2 495 (2,052%)
Romi273 (0,514%)278 (0,396%)22 (0,018%)
Albanci147 (0,277%)143 (0,203%)749 (0,616%)
Muslimani145 (0,273%)
Nepoznato139 (0,262%)
Crnogorci109 (0,205%)980 (1,394%)1 674 (1,377%)
Jugoslaveni89 (0,168%)12 958 (16,88%)16 996 (24,18%)5 925 (4,872%)
Slovenci43 (0,081%)230 (0,327%)565 (0,465%)
Makedonci34 (0,064%)97 (0,138%)186 (0,153%)
Turci25 (0,047%)
Ukrajinci7 (0,013%)
Pravoslavci3 (0,006%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

ReferenceUredi

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za Načelnika za općinu Centar". izbori.ba. Pristupljeno 31. 10. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 28. 10. 2015.
  3. ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.

Vanjski linkoviUredi