Igman

Koordinate: 43°46′47″N 18°15′29″E / 43.77972°N 18.25806°E / 43.77972; 18.25806

Igman (srpski, ćirilica: Игман) je planina u centralnoj Bosni i Hercegovini. Geološki, Igman je dio Dinarida i formirana je uglavnom od sekundarnih i tercijarnih sedimentnih stijena, uglvnom krečnjaka. Nalazi se jugozapadno od Sarajeva. Na jugu i zapadu graniči sa Bjelašnicom, na sjeveru sa Hadžićima, a na istoku sa rijekom Željeznicom.

Igman
Planina
Igman.jpg
Skijaška skakaonica na Igmanu
Država  Bosna i Hercegovina
Općina Ilidža
Planinski sistem Dinarske planine
Nadmorska visina 1 502 m
Koordinate 43°46′47″N 18°15′29″E / 43.77972°N 18.25806°E / 43.77972; 18.25806

ReljefUredi

Najviši vrhovi su Crni vrh (1502 metara nadmorske visine), Guvno i Ćurino Izgrađena je od krečnjaka i dolomita tercijerske starosti, koji su navučeni preko flišnih naslaga jursko-kredne starosti. Ima brojne škrape, vrtače, i uvale, preko kojih mjestimično dolaze morenske naslage.

HidrografijaUredi

Teren Igmana je bezvodan, a vode se pojavljuju u vidu snažnih vrela u podnožju Igmana kao Vrelo Bosne. Rijeka Bosna, oko koje je nastala naša domovina i po kojoj je cijela zemlja dobila ime, izvire iz planine koja nosi naziv “vođe”.

KlimaUredi

Igman je područje najniže zabilježene temperature u regiji, −43 °C. To je posljedica čestih toplotnih inverzija. U nekim dokumentima stoji da je ta planina nazvana po intenzivnom klimatskom fenomenu vezanom za postojanje inverzivnih smrčevih šuma.

HistorijaUredi

Kroz historiju, planina Igman nikada nije bila gusto naseljena. Osim jedne prethistorijske gradine, na njemu nema drugih arheoloških ostataka naseobina iz prošlosti. Tako je ona dobila epitet tradicionalno čiste planine. Trend nenaseljenosti trajao je stoljećima. Široki plato na Igmanu oduvijek je služio ovdašnjem stanovništvu kao veliki sakupljač i rezervoar vode, nadaleko poznate po kvalitetu.

Ova planina je poznata po događajima iz Drugog svjetskog rata, posebno po Igmanskom maršu.

Nakon oslobođenju, ostao je trend njene nenaseljenosti i tajanstvenosti. Tako je bilo sve do 14. Zimskih olimpijskih igri u Sarajevu 1984., kada su ljepote Igmana otkrivene cijelom svijetu. Uz Jahorinu i Bjelašnicu, bila je jedno od glavnih borilišta. Još uvijek dosta objekata na Igmanu datira iz tog vremena, ali većina je porušena ili devastirana tokom posljednjeg rata. Trenutno postoje planovi za novu žičaru između Igmana i dijela Ilidže – Hrasnice

TurizamUredi

Danas je Igman jedna od vodećih turističkih atrakcija u okolini grada Sarajeva. Igman je popularna destinacija za planinarenje i skijanje. Planinari su izgradili tri doma. Hrasnički stan je na zapadu, Igman na Malom polju i Javornik na granici sa Bjelašnicom. Na Igmanu – Veliko i Malo Polje, postoji do 39 km staze za nordijsko skijanje od čega je 15 km u funckiji. Postoji i 9 dječijih ski staza sa liftovima. Skijaške skakaonice, izgrađene u vrijeme Igara, nažalost, nisu u funkciji


Vanjski linkoviUredi