Bosna (regija)

geografska regija u Bosni i Hercegovini

Današnja država Bosna i Hercegovina čini istovremeno i geografsku regiju poznatu pod imenom Bosna kao često skraćivani naziv Bosne i Hercegovine, kako u zemlji tako i izvan nje. Službene granice njene južne podregije Hercegovine ne postoje, kao ni ostalih podregija: Podrinja, Posavine i Krajine. Riječ je o podregijama (pojmovno-nerazgovjetnim subordiniranim regijama) a ne regijama, pošto nakon nabrajanja istih preostaje nedefinirana teritorija za koju ne postoji zaseban autohtoni regionalni naziv nego je se, u nedostatku istog, naziva središnjom Bosnom. Tako je ime Bosna i u historijskom te geopolitičkom kontekstu uobičajeno za naziv (pretače) današnje države Bosne i Hercegovine.

Navodna granica bh. podregije Hercegovine (svijetla boja).

Veći dio regije obuhvata Dinaride. Proteže se na sjever do južne granice Panonske nizije, sa rijekama Savom i Drinom kao sjevernom odnosno istočnom granicom.

Historija

Prvi poznati vladar Bosne knez Stjepan Bosanski vladao današnjim područjem Gornje Bosne, a za uže visočko polje Pavao Anđelić tvrdi da je bilo jezgro iz kojeg su doseljeni Slaveni u 7. i 8. vijeku teritorijalno širili dalje ime Bosne.[1] Mjesto zvano Bosna se spominje u u 17 srednjovjekovnih izvora, a Anđelić je Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne općine, koje se nalazilo na visočkom polju.

Bosanska banovina je od 1320-ih obuhvatala današnji region Bosne, kao i teritorij koji će se kasnije nazvati Hercegovinom. Kao dio Osmanlijskog carstva tri i po vijeka (1527 - 1878), Bosna je sve do sredine 19. vijeka obuhvatala i teritoriju današnje podregije Hercegovine. Naime, prva otomanska administrativna jedinica tzv. Eyalet Bosna uspostavljena je 1527,[2](en) [3](en) nakon skoro jednog vijeka oružanog otpora naročito na sjeveru i zapadu zemlje. Potom je 1580. godine eyalet prerastao u Pashaluk Bosna koji biva izdijeljen u sandžake, a na kraju prerasta u Vilayet Bosna. Sve administrativne jedinice osmanlijske uprave nad Bosnom uključivale su i sve njene podregije, pa time i Hercegovinu kao jedan od osam ravnopravnih sandžaka Bosne,[4](en) tj. bez posebnog pominjanja Hercegovine u službenom nazivu zemlje.

Zemlja dobija ime "Bosna i Hercegovina" 1853. godine kao rezultat političkih previranja u regionu. Naime, u to vrijeme je i Hrvatska preimenovana u "Hrvatska, Slavonija i Dalmacija". Međutim, za razliku Bosne i Hercegovine, Hrvatska se nedugo zatim uspjela osloboditi takvog kolonijalnog imena odnosno statusa.

Klima

Klima regiona Bosne obuhvata dva glavna pojasa: mediteranski te kontinentalni.

Poznate ličnosti

  • Književnost:

Ivo Andrić, Musa Ćazim Ćatić, Irfan Horozović, Miljenko Jergović, Hasan Kikić, Skender Kulenović, Safet Plakalo, Izet Sarajlić, Meša Selimović, Abdulah Sidran, Derviš Sušić.

  • Film i teatar:

Benjamin Filipović, Ademir Kenović, Sulejman Kupusović, Zaim Muzaferija, Mustafa Nadarević, Danis Tanović, Srđan Vuletić, Pjer Žalica.

  • Muzika:

Silvana Armenulić, Željko Bebek, Halid Bešlić, Zdravko Čolić, Zaim Imamović, Dino Merlin, Kemal Monteno, Hanka Paldum, Davorin Popović, Nedžad Salković.

  • Sport:

Elvir Baljić, Elvir Bolić, Mirza Delibašić, Asim Ferhatović, Razija Mujanović, Predrag Nikolić, Ivica Osim, Safet Sušić, .

  • Historija i politika

Ban Borić, Ban Kulin, Tvrtko I Kotromanić, Stjepan II Kotromanić, Husein-kapetan Gradaščević, Mehmed Spaho, Rodoljub Čolaković, Hamdija Pozderac, Alija Izetbegović.

Turističke znamenitosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34
  2. ^ Administrativne jedinice Osmanlijskog carstva.
  3. ^ Godine osvajanja pojedinih zemalja od strane Osmanlijskog carstva.
  4. ^ Provincija Bosna u Osmanlijskom carstvu.

Vanjski linkovi


  Nedovršeni članak Bosna (regija) koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.