Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine jest šef Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine | |
---|---|
![]() | |
od 25. januara 2023. | |
Sjedište | Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH, Sarajevo |
Predlagač | Predsjedništvo Bosne i Hercegovine |
Imenuje ga | Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine |
Mandat | nema ograničenja |
Prethodnik | Zoran Tegeltija |
Inauguralni nosilac | Haris Silajdžić i Boro Bosić (kao kopredsjedavajući) |
Osnivanje | 3. januar 1997. |
Neslužbeni nazivi | Premijer Bosne i Hercegovine Predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine |
Plata | 5.513 KM mjesečno[1] |
Veb-sajt | vijeceministara.gov.ba |
Predsjedavajućeg Vijeća ministara predlaže Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a imenuje ga Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Kao šef vlade, predsjedavajući Vijeća ministara nema ovlasti za imenovanje ministara, već je njegova uloga koordinatora. Ministre umjesto njega imenuju parlamentarna većina, odnosno većinske stranke prema etničkim i entitetskim pravilima o zastupljenosti, tako da zamjenik ministra ne smije biti iste nacionalnosti kao i dotični ministar.[2]
Borjana Krišto (HDZ BiH) je 11. i trenutna predsjedavajuća Vijeća ministara. Dužnost je preuzela 25. januara 2023, nakon općih izbora 2022.[3] Ujedno je i prva žena u historiji na čelu Vijeća ministara.[4]
Izbor
urediČlan V.4 Ustava definira Vijeće ministara i njegove odgovornosti.[2] Vijeće ministara sastoji se od predsjedavajućeg Vijeća ministara i određenog broja ministara, po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i druge ministre, po potrebi (ne više od dvije trećine ministara može biti imenovano s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma; također, predsjedavajući imenuje zamjenike ministara (koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma.[2]
Historija
urediNastanak
urediVijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je naslijedilo Vladu Republike Bosne i Hercegovine imenovanjem prvog saziva Vijeća, 3. januara 1997, nakon prvih poslijeratnih općih izbora održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih kantona i entiteta. Za prve kopredsjedavajuće izabrani su Boro Bosić i Haris Silajdžić.[5]
Ocjena ustavnosti
urediDana 11. februara 1999. Mirko Banjac, u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnio je zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:[6][7]
Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma.
Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.
Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.[8]
Na osnovu toga, naredni (III) saziv Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je Spasoje Tuševljak (SDS). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: ministarstvo trezora institucija, ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i ministarstvo za evropske integracije.
Zakon Visokog predstavnika
urediDana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane Visokog predstavnika Paddya Ashdowna.[9] Od narednog (VIII) saziva, predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega.
Također su formirana 4 ministarstva, ministarstvo sigurnosti, ministarstvo pravde, ministarstvo odbrane i ministarstvo komunikacija i prometa (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je ministarstvo finansija i trezora, a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je Direkcija za evropske integracije, stalno tijelo Vijeća ministara.[10]
Nadležnosti
urediPredsjedavajući predstavlja Vijeće ministara i odgovoran je:[11]
- za usklađivanje rada Vijeća ministara;
- za usklađivanje ustavnih odnosa Vijeća ministara s radom Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, kao i s entitetima i Brčko distriktom BiH;
- za osiguravanje saradnje između Vijeća ministara i vlada entiteta i nižih nivoa vlasti;
- za sazivanje sjednica Vijeća ministara;
- za predsjedanje sjednicama Vijeća ministara;
- za dnevni red sjednica Vijeća ministara;
- za provedbu odluka Vijeća ministara;
- za rad Direkcije za EU integracije.
Predsjedavajući Vijeća ministara, u saradnji sa svojim zamjenicima, utvrđuje politiku rada Vijeća ministara, a posebno prioritete i dinamiku u radu Vijeća ministara. Također, Predsjedavajući posebno usklađuje i prati aktivnosti vladinih institucija u Bosni i Hercegovini u vezi sa pristupanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.[11]
Radi efikasnog obavljanja ovih dužnosti i zadataka, Direkcija za evropske integracije direktno je odgovorna predsjedavajućem Vijeća ministara. Predsjedavajući je za svoj rad odgovoran Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu.[11]
U slučaju njihovog odsustva, predsjedavajućeg zamjenjuje jedan od zamjenika predsjedavajućeg, u skladu sa Poslovnikom.[11]
Spisak predsjedavajućih
urediU periodu od 3. januara 1997. do 6. juna 2000. ovaj položaj su dijelila dva kopredsjedavajuća, po jedan iz Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
# | Portret | Ime i prezime | Mandat | Saziv | Stranka | |
---|---|---|---|---|---|---|
Kopredsjedavajući Vijeća ministara | ||||||
1. | Boro Bosić | 3. januar 1997. | 3. februar 1999. | I saziv | SDS | |
Haris Silajdžić | SBiH | |||||
2. | Svetozar Mihajlović | 3. februar 1999. | 6. juni 2000. | II saziv | SP | |
Haris Silajdžić | SBiH | |||||
Predsjedavajući Vijeća ministara | ||||||
1. | Spasoje Tuševljak | 6. juni 2000. | 18. oktobar 2000. | III saziv | SDS | |
2. | Martin Raguž | 18. oktobar 2000. | 22. februar 2001. | IV saziv | HDZ BiH | |
3. | Božidar Matić | 22. februar 2001. | 18. juli 2001. | V saziv | SDP BiH | |
4. | Zlatko Lagumdžija | 18. juli 2001. | 15. mart 2002. | VI saziv | ||
5. | Dragan Mikerević | 15. mart 2002. | 23. decembar 2002. | VII saziv | PDP | |
6. | Adnan Terzić | 23. decembar 2002. | 11. januar 2007. | VIII saziv | SDA | |
7. | Nikola Špirić | 11. januar 2007. | 12. januar 2012. | IX saziv X saziv |
SNSD | |
8. | Vjekoslav Bevanda | 12. januar 2012. | 31. mart 2015. | XI saziv | HDZ BiH | |
9. | Denis Zvizdić | 31. mart 2015. | 23. decembar 2019. | XII saziv | SDA | |
10. | Zoran Tegeltija | 23. decembar 2019. | 25. januar 2023. | XIII saziv | SNSD | |
11. | Borjana Krišto | od 25. januara 2023. | XIV saziv | HDZ BiH |

Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Koliko zarađuju premijeri i članovi vlada u regionu: U Srbiji najmanje, u Sloveniji najviše". etto.ba. 12. 4. 2023.
- ^ a b c "Constitution of Bosnia and Herzegovina" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 28. 10. 2015. Pristupljeno 16. 6. 2021.
- ^ N.V. (25. 1. 2023). "BiH dobila novo Vijeće ministara, državnu vlast sada čini SNSD, HDZ, SDP, NiP, NS, DNS..." Klix.ba. Pristupljeno 25. 1. 2023.
- ^ "Borjana Krišto - prva žena na čelu Vijeća ministara BiH". slobodnaevropa.org. Radio Slobodna Evropa. 27. 12. 2022. Pristupljeno 27. 12. 2022.
- ^ "Sazivi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine" (PDF). vijeceministara.gov.ba. Sarajevo: Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. 31. 8. 2023. Pristupljeno 26. 5. 2024.
- ^ "Odluka Ustavnog suda" (PDF). ustavnisud.ba. Ustavni sud Bosne i Hercegovine. 14. 8. 1999. Pristupljeno 26. 5. 2024.
- ^ "Ustav Bosne i Hercegovine" (PDF). ustavnisud.ba. Ustavni sud Bosne i Hercegovine. 14. 12. 1995. Pristupljeno 26. 5. 2024.
- ^ "Odluka Ustavnog suda BiH U 1/99" (PDF). ustavnisud.ba. Ustavni sud Bosne i Hercegovine. 29. 1. 2000. Pristupljeno 29. 5. 2024.
- ^ "Službeni glasnik BiH broj 38/02". sluzbenilist.ba. 18. 12. 2002. Pristupljeno 27. 5. 2024.
- ^ "Direkcija za europske integracije". www.vijeceministara.gov.ba. Pristupljeno 27. 5. 2024.
- ^ a b c d "Nadležnosti predsjedavajućeg Vijeća ministara". vijeceministara.gov.ba. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. 14. 2. 2013. Pristupljeno 13. 6. 2025.