Kraljeva Sutjeska

naselje u Kaknju, Bosna i Hercegovina

Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u općini Kakanj, Bosna i Hercegovina. Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka II.

Kraljeva Sutjeska
(naselje)
Kraljeva Sutjeska (1).jpg
Kraljeva Sutjeska nalazi se u Bosna i Hercegovina
Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°07′07″N 18°12′02″E / 44.118678°N 18.200532°E / 44.118678; 18.200532Koordinate: 44°07′07″N 18°12′02″E / 44.118678°N 18.200532°E / 44.118678; 18.200532
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
OpćinaKakanj
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto248
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 32
Matični broj122815[1]
Matični broj općine10448
Kraljevska Sutjeska, Curia bani

HistorijaUredi

Šire područje je pripadalo srednjovjekovnoj župi Trstivnici. U 14. i 15. stoljeću Sutjeska i obližnji dobro utvrđeni grad Bobovac postaju najsnažniji centri kulturnog života srednje ili tzv. Gornje Bosne, sa specifičnim intenzitetom, stilskim i regionalnim karakteristikama.

Postoji pedesetak podataka koji spominju Sutjesku kao mjesto u kojem su vladari obavljali svoje službene dužnosti. O izdavanju pisanih isprava službenog značaja govori se u 28 dokumenata, u 16 o posjetama diplomatskih predstavnika, 8 o građenju, rušenju, zasjedanju vijeća, smrti kralja i franjevcima. U 18 dokumenata spomenut je vladarski dvor kao rezidencija i naše stono misto.

U osmanskom defteru (popisu) iz 1469. godine navedeni su pazar i manastir Sutiska u nahiji Bobovac. Posljednji dokument iz Sutjeske je iz 1480.godine.[2]

ZnamenitostiUredi

Ovo naselje je najpoznatije po franjevačkom samostanu sa Crkvom svetog Ivana podignutom u prvoj polovini 14. vijeka.[3]

Osim samostana ovdje se nalazi i Kuća Ive Duspera, najstarija kuća u centralnoj Bosni, a potiče iz ranog 18. vijeka. Kuća je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4] Restauracija još uvijek nije izvršena ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture iz osmanskog vremena.

Na ulazu u naselje nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija koja je po predanju sagrađena 1463. godine za samo nekoliko dana po nalogu sultana Mehmeda II. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5][6]

Vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci nalazi se takođe u naselju. Sagrađen je u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stoljeća. Uz dvor se razvilo i manje varoško naselje, a podignut je i Franjevački samostan sa crkvom. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [2] Nacionalni spomenik čini kompleks kraljevskog dvora i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području, koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Godine 1977. izvršena je konzervacija zidova ostataka palače i crkve.

Stanovništvo[7]Uredi

Sastav stanovništva – naselje Kraljeva Sutjeska
2013.[8]1991.[9]1981.[10]1971.[11]
Osoba248 (100,0%)852 (100,0%)819 (100,0%)865 (100,0%)
Hrvati214 (86,29%)752 (88,26%)692 (84,49%)764 (88,32%)
Bošnjaci22 (8,871%)45 (5,282%)154 (6,593%)164 (7,399%)1
Bosanci8 (3,226%)
Srbi2 (0,806%)2 (0,235%)11 (1,343%)28 (3,237%)
Crnogorci1 (0,403%)1 (0,122%)3 (0,347%)
Ostali1 (0,403%)24 (2,817%)
Jugoslaveni29 (3,404%)59 (7,204%)3 (0,347%)
Slovenci2 (0,244%)
Albanci3 (0,347%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

ReferenceUredi

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 15. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ a b "Vladarski dvor iz 14. i 15. stoljeća u Kraljevoj Sutjesci" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  3. ^ "Samostan u Kraljevoj Sutjesci". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Kuća Ive Duspera u Kraljevoj Sutjesci". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 4. 5. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Džamija u Kraljevoj Sutjesci". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 7. 5. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "kraljeva sutjeska". bhtourism.ba. Arhivirano s originala, 23. 10. 2017. Pristupljeno 15. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Popis 2013 BiH". www.popis.gov.ba. Pristupljeno 11. 1. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 55/56/57)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 15. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  11. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkoviUredi