Modriča
Modriča je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u Bosanskoj Posavini.
Modriča | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Modriča | |
 Panorama Modriče | |
 Grb | |
 Općina Modriča u Bosni i Hercegovini | |
  Modriča | |
| Koordinate: 44°57′27.0″N 18°18′05.8″E / 44.957500°N 18.301611°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Jovica Radulović[1] (SDS) |
| Površina | |
| • Općina | 326,73 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 10,90 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 25.720 |
| • Općina (gustoća) | 78,72 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 9.419 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 864,13 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 74 480 |
| Pozivni broj | (+387) 53 |
| Matični broj | 213969[2] |
| Matični broj općine | 20354 |
| Veb-sajt | modrica |
Historija
Modriča se kao naseljeno mjesto, prvi put pominje 1323, u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanića.
U ovoj povelji, knez Grgur Stjepanić je od bosanskog bana Stjepana II Kotromanića dobio pet sela u tadašnjoj oblasti Usori: "prvo Čečava drugo Hrastuš, treće sela u Nenavištu Jakeš, Volović i Modrič."[3]
Geografija
Općina Modriča se prostire na tri posebna geografska područja, zahvatajući po manji dio svakog od njih: mali dio od ravnice bosanske Posavine, sa dijelom doline rijeke Bosne, dio od područja masiva planine Vučjaka na lijevoj obali rijeke Bosne i dio od područja masiva planine Trebave na desnoj strani rijeke Bosne.
Reljef općine se sastoji od visije Vučjaka (367m) i Trebave (644m), od doline rijeke Bosne (106-103m) i posavske ravnice (91–90 m nadmorske visine). Ovakav geografski položaj teritorije općine Modriča, na granici dva velika evropska prostora (balkanskog i srednjoevropskog) određivao je tokom historije, u velikoj mjeri, i čovjekovu sudbinu na ovom tlu.
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Modriča se nalaze sljedeći spomenici:
- Stari grad Dobor, (graditeljska cjelina).[4]
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991, općina Modriča imala je 35.613 stanovnika, raspoređenih u 21 naselje.
Nacionalni sastav stanovništva – općina Modriča
| Sastav stanovništva – općina Modriča | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | 1961.[9] | |||
| Osoba | 25 720 (100,0%) | 35 613 (100,0%) | 34 541 (100,0%) | 31 622 (100,0%) | 27 878 (100,0%) | ||
| Srbi | 20 227 (78,64%) | 12 534 (35,20%) | 13 012 (37,67%) | 13 457 (42,56%) | 14 172 (50,84%) | ||
| Bošnjaci | 3 101 (12,06%) | 10 375 (29,13%)1 | 8 578 (24,83%)1 | 8 356 (26,42%)1 | 5 092 (18,27%)1 | ||
| Hrvati | 1 674 (6,509%) | 9 805 (27,53%) | 9 598 (27,79%) | 9 418 (29,78%) | 8 221 (29,49%) | ||
| Nisu se izjasnili | 170 (0,661%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 168 (0,653%) | – | 38 (0,110%) | 3 (0,009%) | 72 (0,258%) | ||
| Nepoznato | 119 (0,463%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 65 (0,253%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 65 (0,253%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 52 (0,202%) | 1 048 (2,943%) | 476 (1,378%) | 138 (0,436%) | 81 (0,291%) | ||
| Jugoslaveni | 23 (0,089%) | 1 851 (5,198%) | 2 755 (7,976%) | 180 (0,569%) | 165 (0,592%) | ||
| Pravoslavci | 21 (0,082%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 17 (0,066%) | – | 37 (0,107%) | 32 (0,101%) | 30 (0,108%) | ||
| Slovenci | 8 (0,031%) | – | 6 (0,017%) | 4 (0,013%) | 22 (0,079%) | ||
| Ukrajinci | 5 (0,019%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 3 (0,012%) | – | 7 (0,020%) | 10 (0,032%) | 18 (0,065%) | ||
| Albanci | 2 (0,008%) | – | 29 (0,084%) | 16 (0,051%) | 2 (0,007%) | ||
| Mađari | – | – | 5 (0,014%) | 8 (0,025%) | 3 (0,011%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Modriča
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Modriča | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | 1961.[9] | |||
| Osoba | 9 419 (100,0%) | 10 454 (100,0%) | 9 630 (100,0%) | 7 324 (100,0%) | 5 032 (100,0%) | ||
| Srbi | 6 952 (73,81%) | 2 420 (23,15%) | 1 841 (19,12%) | 1 428 (19,50%) | 1 889 (37,54%) | ||
| Bošnjaci | 1 836 (19,49%) | 5 252 (50,24%)1 | 4 815 (50,00%)1 | 4 910 (67,04%)1 | 2 470 (49,09%)1 | ||
| Romi | 168 (1,784%) | – | 38 (0,395%) | 3 (0,041%) | – | ||
| Hrvati | 157 (1,667%) | 1 134 (10,85%) | 838 (8,702%) | 732 (9,995%) | 461 (9,161%) | ||
| Nisu se izjasnili | 104 (1,104%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 55 (0,584%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 50 (0,531%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 31 (0,329%) | 301 (2,879%) | 138 (1,433%) | 49 (0,669%) | 36 (0,715%) | ||
| Pravoslavci | 16 (0,170%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 15 (0,159%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 13 (0,138%) | – | 29 (0,301%) | 25 (0,341%) | 25 (0,497%) | ||
| Jugoslaveni | 11 (0,117%) | 1 347 (12,89%) | 1 904 (19,77%) | 154 (2,103%) | 118 (2,345%) | ||
| Slovenci | 6 (0,064%) | – | 4 (0,042%) | 3 (0,041%) | 13 (0,258%) | ||
| Makedonci | 2 (0,021%) | – | 3 (0,031%) | 4 (0,055%) | 16 (0,318%) | ||
| Ukrajinci | 2 (0,021%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 1 (0,011%) | – | 15 (0,156%) | 12 (0,164%) | 1 (0,020%) | ||
| Mađari | – | – | 5 (0,052%) | 4 (0,055%) | 3 (0,060%) | ||
Privreda
Rafinerija ulja Modriča je u pedeset godina svog postojanja izrasla u respektabilan privredni kolektiv, prepoznatljiv na cijelom prostoru jugoistočne Evrope. U izgradnji njenog imidža učestvovalo je nekoliko generacija vrsnih stručnjaka iz raznih oblasti, priznati evropski instituti i najpoznatiji svjetski proizvođači automobila, teretnih vozila i motora.
Njen osnivač, majstor Ilija Panić je, prije pedeset godina, u svojoj zanatskoj radnji "Budućnost", odredio viziju razvoja Rafinerije ulja Modriča koja se u potpunosti ostvarila. Proizvodi rafinerije su: motorna ulja iz porodica Optima i Maxima, kao i rashladna tečnost Permant.
Sport
Odbojkaški klub "Modriča"
Prva takmičenja u odbojci organizuju se u Modriči 1947, vezano za izgradnju željezničke pruge Šamac - Sarajevo. Prva odbojkaška sekcija je formirana pri Gimnastičkom klubu već 1949. i odbojka se igra rekreativno na ovim terenima. Prvo zvanično takmičenje u Modriči je organizovano 1954. godine za omladince i omladinke u Kupu Narodne Republike BiH.
OK "Modriča" je zvanično registrovan 8. marta 1967, i od tada počinje nagli uspon i razvoj odbojkaškog sporta, da bi muška ekipa postala šampion Jugoslavije 1979. i učesnik u Kupu šampiona, gdje osvaja 7. mjesto u Evropi. U narednom periodu klub se fokusira na rad s mladima, ali i dalje bilježi značajne rezultate,.
Ženska odbojka je krenula sa osnivanjem i 19. januara 1981. nastaje OK "Ferijalac". U sezoni 1991/92. ženski odbojkaški klub osvaja vicešampionsku titulu Prvenstva Jugoslavije.
Po izbijanju rata u BiH, 1993, obje ekipe su objedinjene u OK "Modriča-Optima". U takmičenjima Prvenstva i Kupa Republike Srpske osvojeni su svi mogući trofeji, kako u vrijeme ratnih dejstava, tako i u miru. Klub je u Prvenstvu RS za period od 1993. do 2003. osvajao 6 titula prvaka RS i osvajao 6 titula Kupa Republike Srpske.
O stručnom radu u Klubu su se brinuli treneri: Dragutin Martinović, Pero Božić, Mladen Maglov, Srpko Petrović, Uroš Ribarić, dr. Viktor Krevsel, te Radivoje i Đorđe Milošević sa pomoćnim trenerima. Za najveće uspjehe Kluba vezani su nastupi višestrukih reprezentativaca Jugoslavije: Pere Božića, Bore Jovića, Radivoja Miloševića, Marka Stanića, Velibora Ivanovića i Darija Đukića, kao i igrača kao što su Đorđe Milošević, Miloš Milošević, Ivo Martinović, Boro Živanović, Goran Popović, Kamenko Jelić, Dragan Božić i drugi.
Nogometni klub "Modriča"
Počeci bavljenja sportom u Modriči vezani su za fudbal i datiraju od 1921. Prvu fudbalsku loptu donio je iz Praga student Đoka Petrović. Fudbalski klub iz Modriče osnovan je 1922. Prvi fudbalski klub zvao se "Rogulj", ali je ubrzo promijenio ime u "Zora". U prvim godinama razvoja ovog sporta nisu postojala zvanična takmičenja - igrale su se samo prijateljske utakmice sa susjednim mjestima, a igrači su sami sebi nabavljali sportsku opremu. Prvu zvaničnu utakmicu "Zora" je odigrala sa svojim susjedima, fudbalerima "Bosanca" iz Bosanskog Šamca 1923, a rezultat je bio 2 : 2. Fudbalski klub "Zora" postojao je sve do 1927. kada su mu vlasti zabranile rad.
Ubrzo se formira drugi klub pod imenom "Olimpija", koji pod ovim imenom postoji sve do 1938, kada mijenja ime u fudbalski klub "Dobor". Po izbijanju Drugog svjetskog rata prestaju sve sportske aktivnosti, a tek po završetku rata, augusta 1945, formira se novi fudbalski klub pod imenom "Sloga". Klub je mijenjao ime u "Napredak" sve dok konačno nije dobio ime "Modriča".
Najveći uspjesi kluba u nekadašnjoj Jugoslaviji su bili u sezoni 1968/69. godine, kada osvaja prvo mjesto i naslov amaterskog prvaka Bosne i Hercegovine, a drugo mjesto na takmičenju za amaterskog prvaka Jugoslavije.
Dres fudbalskog kluba iz Modriče pored ostalih nosili su i: Nikola Nikić, Goran Peleš, Slavko Cvijić, Dragan Voćkić, Rade Radulović, Slavko Mamuzić, Mustafa Ćoralić, i Mario Stanić.
U sezoni 2003/2004. klub učestvuje u Premijer ligi Bosne i Hrcegovine, a 26. maja 2004. Modriča Maxima osvaja Kup Bosne i Hercegovine i time postižu najveći uspjeh u historiji ovoga kluba.
U prvom krugu pretkvalifikacija Modriča Maxima je izvukla klub "Santa Coloma" iz Andore. Prva utakmica se odigrala u Andori i rezultat je bio: FC "Santa Coloma" : FK "Modriča Maxima" - 0:1, a uzvrat je odigran u Ugljeviku na stadionu FK "Rudar" i rezultatom FK "Modriča Maxima" : FC "Santa Coloma" 3:0, Modriča je prošla u sljedeći krug. Dana 12. augusta 2004. u Sofiji je odigrana utakmica između FC "Levski" : FK "Modriča Maxima" - 5 : 0, a uzvrat u Ugljeviku su nogometaši Modriče izgubili sa ubjedljivih 3:0. Time je okončano takmičenje FK "Modriča Maxima" u Evropi.
Auto-moto klub "Modriča"
Klub je osnovan sredinom 80-ih godina prošlog vijeka. Do početka ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini ovaj klub je organizovao tri okupljanja zaljubljenika u motore i moto sport, koji su ostali upamćeni po dobroj posjećenosti, druženju i muzici.
Godine 2004, na inicijativu velikog broja motorista iz Modriče i okoline, ponovo je zaživio ovaj vid okupljanja i druženja omladine. Dobar dio članova sada spada u klasu veterana.
Godine 2005. klub je zvanično registrovan.
Poznate ličnosti
- Josip Burušić, psiholog i univerzitetski profesor
- Velibor Čolić, književnik
- Anto Domazet, ekonomista
- Milan Jelić, političar i univerzitetski profesor
- Avdo Karabegović Hasanbegov, pjesnik.
- Avdo Karabegović Halidbegov, pjesnik.
- Kristian Kreković, slikar
- Nikola Nikić, nogometaš
- Željko Pavić, filozofski pisac
- Kemal Širbegović, slikar
- Nada Topčagić, pjevačica narodne muzike
- Asim Sarvan, pjevač rock grupe "S vremena na vreme"
- Predrag Milanov, pozorišni i filmski glumac
- Mladen Šerić , slikar i stomatolog
- Dževad Zečić, matematičar i univerzitetski profesor
Reference
- ^ "Modriča". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ L. Thallóczy: Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mitelalter 290., strane 13—14.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Modriča)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 12. 1. 2016.[mrtav link]
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 76)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 26. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
