Bosanska Posavina

Bosanska Posavina (tamna boja)

Bosanska Posavina je regija u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Njenu prostornu cjelovitost na sjeveru zatvara rijeka Sava, na sjeverozapadu planina Motajica, na jugu planine Ozren i Trebava, a na jugoistoku planina Majevica.

Sa centralnim dijelovima Bosne i Hercegovine povezan je prije svega prirodnim prolazom dolinom rijeke Bosne kroz dobojsku i vrandučku klisuru, dok su zapadni dijelovi dostupni kroz također prirodni prolaz uz rijeku Ukrinu. Bosanska Posavina se nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji.

Pod Bosansku Posavinu spadaju sljedeće općine: Derventa, Brod, Odžak, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Orašje, te dio općina Gradačac, Srebrenik i Doboj.

NaseljavanjeUredi

 
Bosanska Posavina po općinama

Na području Bosanske Posavine živjelo se i mnogo ranije, od prahistorije pa sve do danas, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari. Nakon godine 1718., kada je došlo do mira između Turaka i Austro-Ugarske, su uglavnom katoličke porodice iz brdskih sela raseljeni po ravnici, jer su se Turci sami naselili po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac su se doselili Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara. U današnje općine Derventa i Brod je se naselio narod porijeklom iz Hercegovine, i to godine 1735-1782. i još jednom u manjem valu 1820. godine, jer 1697. godine je otprilike 20.000 katolika se iselilo sa tog područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Bosanski Šamac i Brčko se narod doselio najviše iz Mostara, Posušja, Uskoplja, Bugojna, Livna, Duvna, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. Sa tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih seobi katolika na područje Posavine.

DemografijaUredi

 
Samostan i crkva Tolisa
Etničke grupe u BP 2013.
%
Srbi
  
45.95
Hrvati
  
28.31
Bošnjaci
  
23.54
Ostali
  
2.18
 
Pogled na Posavinu iz Gradačca.
 
Rijeka Sava u Bos. Šamcu.

Nacionalni sastav stanovništva Bosanske Posavine, prema popisu iz 1991. godine, je sljedeći: od ukupno 260.793 stanovnika, Hrvata je bilo 131.542 ili 51 posto, Bošnjaka 32.796 ili 12 posto, Srba 77.723 ili 29 posto, a ostalih 18.726 ili 7 posto.U tabeli je prikazan entnički satav Posavine iz Dervente,Broda,Modriče,Bosanskog Šamca,Vukoslavlja,Brčkog,Domaljevca-Šamca,Orašja,Odžaka,Pelagićeva,Donjeg Žabara bez Gradačca iz 1991 i 2013 godine.

Sastav stanovništva – regija Bosanska Posavina
2013.1991.
Osoba227 681 (100,0%)305 250 (100,0%)
Srbi104 629 (45,95%)88 519 (29,00%)
Hrvati64 467 (28,31%)124 977 (40,94%)
Bošnjaci53 601 (23,54%)1 70 521 (23,10%)
Ostali4 984 (2,189%)21 233 (6,956%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Tijekom velikosrpske agresije prognano je preko 100.000 Hrvata, a jedan broj njih je poginuo u vojnim napadima na naselja. Na osnovu progona ovolikog broja hrvatskih civila može se reći da je srpska država izvršila etničko čišćenje Hrvata. Većina stanovnika hrvatske nacionalnosti izbjeglo je Hrvatsku. Mali broj povratnika su uglavnom starci. Njima nisu u potpunosti osigurani osnovni uvjeti za život

Nacionalni sastav stanovništva Posavine po općinamaUredi

Općina Ukupno Hrvati Srbi Bošnjaci Ostali
  Brod 16 619 3 287 11 477 1 509 346
  Derventa 27 404 2 573 22 349 1 895 587
  Modriča 25 720 1 674 20 227 3 101 718
  Bosanski Šamac 17 273 2 426 13 256 1 265 326
  Pelagićevo 5 220 1 850 3 330 13 27
  Donji Žabar 3 809 1 029 2 759 5 16
  Vukosavlje 4 667 776 1 516 2 180 195
  Orašje 19 861 17 345 157 2 015 344
  Domaljevac-Šamac 4 771 4 634 92 17 28
Odžak 18 821 11 621 582 6 220 398
Brčko 83 516 17 252 28 884 35 381 1 999

KlimaUredi

Zahvaljujući geografskom položaju (izmedu 44° 45' i 45° 15' sjeverne geografske širine te 17° 45' i 19° istočne geografske dužine) i okruženju planinama na zapadu i jugu, Bosanska Posavina ima umjerenu kontinentalnu klimu. Jači kontinentalni utjecaji su zbog toga znatno ublaženi, pa juli ima temperaturu od 20° do 22° C. Zime su umjerene i hladne, a temperatura u januaru dostiže tek -2° C. Srednja godišnja temperatura je 10° C. Jesen i proljeće imaju približno iste brojke. Padavine su skladno raspoređene tokom čitave godine i iznose oko 800 mm. Kiše su najčešće u maju i junu, kada su vegetaciji i najpotrebnije.

EkonomijaUredi

U prijeratnom periodu, posebno u posljednjih deset godina, Bosanska Posavina je bila jedna od najbogatijih područja u Bosni i Hercegovini. Značajna je poljoprivredno (Bosanska Posavina je najveća žitnica Bosne i Hercegovine), ekonomski (rafinerija nafte u Brodu i Modriči, tvornice namještaja, tekstila, obuće, metalne industrije, hemijske industrije i drugo), prirodnim riječnim bogatstvima, šumama, a Bosanska Posavina je poznata i po činjenici da je mnogo ljudi bilo na privremenom radu u inostranstvu.

Oblast je usmjerena Zapadu, a sve su to pretpostavke savremenog življenja ovdašnjih ljudi, s uvjerljivim pokazateljima vrlo brzog uključivanja u evropske civilizacijske, ekonomske i kulturne tokove.

PovezanostUredi

Bosanska Posavina, s drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, Hrvatskom i Evropom, povezana je vrlo kvalitetnim cestovnim, željezničkim i riječnim saobraćajnicama. Posebno su značajni glavni cestovni pravci: Bosanski Šamac - Modriča - Doboj - Sarajevo - Mostar - Ploče; Orašje - Tuzla - Sarajevo - Mostar - Ploče, odnosno Brod - Derventa - Doboj - Zenica - Sarajevo - Mostar - Ploče. Također je cijela Bosanska Posavina povezana asfaltiranim regionalnim i općinskim cestama. Najznačajnija željeznička saobraćajnica je magistralna pruga Bosanski Šamac - Modriča - Zenica - Sarajevo - Mostar - Ploče.

Rijeka Sava je u čitavoj dužini kroz Bosansku Posavinu plovna, s izgrađenim značajnim lukama, posebno u Bosanskom Šamcu, koja je najveća riječna luka s vertikalnim dokom u bivšoj Jugoslaviji.

 
Grb Posavskog kantona

B. Posavina po entitetimaUredi

Dio Bosanske Posavine se nalazi u entitetu Republika Srpska (Derventa,Modriča,B. Šamac,B. Brod,Pelagićevo,Donji Žabar,Vukoslavlje,sjeverni dio Doboja).U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze 3 općine (Orašje,Odžak,Domaljevac - Šamac) te dijelovi općina (Gradačac,Srebrenik,Čelić), dok je Brčko koji je do 2000. godine bio pod kontrolom FBIH (VFBIH) i RS (VRS) 2000. godine pretvoren u Brčko Distrikt koji se ne nalazi niti u jednom entitetu.

Simboli i obilježjaUredi

Poznate ličnostiUredi

 
Katolička crkva u Derventi

Vaso Pelagic, prvi srpski učitelj i narodni ljekar