Rakovica (Ilidža)

naselje na Ilidži, Bosna i Hercegovina

Rakovica je naseljeno mjesto u općini Ilidža, Bosna i Hercegovina. Smještena je na magistralnom putu Sarajevo-Kiseljak. Vjeruje se da je mjesto dobilo naziv po istoimenoj rijeci, a ona po rakovima, koji su živjeli u njoj. Područje mjesne zajednice Rakovica, pored istoimenog obuhvata i sljedeća naselja: Ša(h)min gaj, Stanjevac, Kobiljača, Rudnik, (Đugumija) Vela, Gornja Rakovica, (Skenderpašino) Kakrinje, Zenik, Božići i Buhotinu.

Rakovica
(naselje)
Rakovica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Rakovica
Rakovica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°52′40″N 18°12′23″E / 43.8778°N 18.2064°E / 43.8778; 18.2064
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonSarajevo
OpćinaIlidža
Površina
 • Naseljeno mjesto7,65 km2
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.836
 • Naseljeno mjesto (gustoća)240 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 33
Matični broj142964[1]
Matični broj općine11550

Historija Rakovice

uredi

Rakovica je tokom srednjeg vijeka bila važno naselje za transport ruda iz Kreševa i Fojnice prema istočnoj Bosni. Prema Popisu Krajišta Isa-bega Ishakovića 1455.[2] Rakovica je bila pusta mezra. Znači, selo koje je imalo jasno definisane ostatke ranijeg života i postojanja, ali je bilo napušteno. Već 1535 Benedikt Kuripešić spominje Rakovicu kao naseljeno mjesto u kojem je noćio prije susreta sa Gazi Husref-begom.

Potom, u popisu imovine Skender-paše navodi se Kakrinje, kao Skenderpašino Kakrinje je dato Vlasima (kršćanima stočarima) iz Varoši na današnjoj Skenderiji u zamjenu za mjesto gdje je podigao svoju džamiju. Hamdija Kreševljaković navodi da je bogata i ugledna porodica begova Đugumija živila u Rakovici, nišani sa begovskim turbanima su vidljivi i danas.[3] Na Veli se nalazila velika kula od kamena i odžak begova Đugumija. Jedna od kćerki bega Đugumije zvala se Šahma pa je po njoj i Šahmin gaj, po drugoj verziji ime je nastalo po starom nazivu za vrstu tetrijeba Šama, budući da je gaj bio pun tetrijebova nastalo je ime Šamin Gaj.

Kobiljača je dobila ime po hanu koji su tu nalazio. U Rudniku je bio kameni majdan kao i danas.

Stanovništvo

uredi
Sastav stanovništva – naselje Rakovica
2013.[4]1991.1981.[5]1971.[6]
Osoba1 836 (100,0%)1 374 (100,0%)1 097 (100,0%)1 008 (100,0%)
Bošnjaci1 730 (94,23%)875 (63,68%)1638 (58,16%)1567 (56,25%)1
Hrvati43 (2,342%)60 (4,367%)63 (5,743%)79 (7,837%)
Bosanci18 (0,980%)
Srbi14 (0,763%)393 (28,60%)315 (28,71%)361 (35,81%)
Muslimani6 (0,327%)
Bosanci i Hercegovci6 (0,327%)
Nepoznato6 (0,327%)
Nisu se izjasnili5 (0,272%)
Ostali4 (0,218%)7 (0,509%)1 (0,091%)
Albanci2 (0,109%)1 (0,091%)
Pravoslavci2 (0,109%)
Jugoslaveni39 (2,838%)76 (6,928%)1 (0,099%)
Crnogorci3 (0,273%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference

uredi
  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 27. 9. 2015.
  2. ^ Šabanović, Hazim; 1964, Krajište Isa bega Ishakovića zbirni katastarski popis iz 1455, Sarajevo
  3. ^ Kreševljaković, Hamdija; 1935, Kule i odžaci u Bosni i Hercegovini, Sarajevo
  4. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 9. 2015.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 9. 2015.

Vanjski linkovi

uredi