Višegrad

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Višegrad je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Drini. Nalazi se u prostranoj kotlini rijeke Drine, na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. Višegradska kotlina je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelimično od visokih klisura i planina.

Višegrad
Općina i naseljeno mjesto
Opština Višegrad
Službeni grb Višegrad
Grb
Općina Višegrad u Bosni i Hercegovini
Općina Višegrad u Bosni i Hercegovini
Višegrad nalazi se u Bosna i Hercegovina
Višegrad
Višegrad
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°46′57″N 19°17′17″E / 43.782406°N 19.28797°E / 43.782406; 19.28797
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • NačelnikMladen Đurđević[1] (SNSD)
Površina
 • Općina449,06 km2
 • Naseljeno mjesto1,75 km2
Nadmorska visina389 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina10.668
 • Općina (gustoća)23,76 /km2
 • Naseljeno mjesto5.379
 • Naseljeno mjesto (gustoća)3.073,71 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj73 240
Pozivni broj(+387) 58
Matični broj203009[2]
Matični broj općine20087
Veb-sajtopstinavisegrad.com

Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most sa 11 lukova širokog raspona, poznatijeg svima kao "na Drini ćuprija". Most je dug oko 250 metara i širok oko 10 metara osim na sredini gdje je proširen sa dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Iduci iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome je ugrađena ploča sa natpisom stihotvorca Badija iz vremena 1571 kada je izgradnja mosta završena o onome ko je izgradio most i godinu kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu sa desne strane nalazi se terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta sa dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta.

Geografija

Geografski položaj

Rogatica Srebrenica, Srbija Srbija
Rogatica   Srbija
Rogatica
Rudo
Rudo Srbija
Rudo

Brdo Bikavac se nalazi poviš desne strane grada, nekih 300 m visine od centra. Na njemu je fudbalski stadion "Drina".

U Garču je 1987. godine izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za saobraćaj, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda - sela Gostilja, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između Bosne i Srbije. Ova granica je utvrđena još 1343. godine i ostala nepromijenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća, a najviše ima šljiva požegača od kojih se pravila rakija, bestilj i pekmez.

Kultura

Nacionalni spomenici kulture

 

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Višegrad nalaze se sljedeći spomenici:

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Višegrad

Sastav stanovništva – općina Višegrad
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]1961.[8]
Osoba10 668 (100,0%)21 199 (100,0%)23 201 (100,0%)25 389 (100,0%)24 762 (100,0%)
Srbi9 338 (87,53%)6 743 (31,81%)7 648 (32,96%)9 225 (36,33%)9 965 (40,24%)
Bošnjaci1 043 (9,777%)13 471 (63,55%)114 397 (62,05%)115 752 (62,04%)113 689 (55,28%)1
Nepoznato180 (1,687%)
Hrvati33 (0,309%)32 (0,151%)60 (0,259%)68 (0,268%)89 (0,359%)
Nisu se izjasnili20 (0,187%)
Ostali16 (0,150%)634 (2,991%)125 (0,539%)74 (0,291%)73 (0,295%)
Muslimani13 (0,122%)
Jugoslaveni7 (0,066%)319 (1,505%)858 (3,698%)141 (0,555%)824 (3,328%)
Bosanci6 (0,056%)
Crnogorci5 (0,047%)86 (0,371%)106 (0,418%)97 (0,392%)
Romi2 (0,019%)
Pravoslavci2 (0,019%)
Makedonci1 (0,009%)6 (0,026%)3 (0,012%)7 (0,028%)
Slovenci1 (0,009%)4 (0,017%)2 (0,008%)8 (0,032%)
Ukrajinci1 (0,009%)
Albanci15 (0,065%)15 (0,059%)6 (0,024%)
Mađari2 (0,009%)3 (0,012%)4 (0,016%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Višegrad

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Višegrad
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]1961.[8]
Osoba5 379 (100,0%)6 902 (100,0%)5 988 (100,0%)4 866 (100,0%)3 309 (100,0%)
Srbi5 112 (95,04%)2 619 (37,95%)2 446 (40,85%)2 141 (44,00%)1 638 (49,50%)
Nepoznato179 (3,328%)
Bošnjaci44 (0,818%)3 463 (50,17%)12 854 (47,66%)12 429 (49,92%)11 416 (42,79%)1
Hrvati19 (0,353%)23 (0,333%)52 (0,868%)53 (1,089%)44 (1,330%)
Nisu se izjasnili8 (0,149%)
Ostali7 (0,130%)527 (7,635%)21 (0,351%)28 (0,575%)25 (0,756%)
Jugoslaveni5 (0,093%)270 (3,912%)518 (8,651%)107 (2,199%)117 (3,536%)
Crnogorci2 (0,037%)76 (1,269%)94 (1,932%)57 (1,723%)
Makedonci1 (0,019%)6 (0,100%)2 (0,041%)3 (0,091%)
Slovenci1 (0,019%)3 (0,050%)2 (0,041%)5 (0,151%)
Bosanci1 (0,019%)
Albanci10 (0,167%)7 (0,144%)
Mađari2 (0,033%)3 (0,062%)4 (0,121%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnosti

Znamenitosti grada

Galerija

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Centralna izborna komisija BiH - Lokalni izbori 2016". izbori.ba. Pristupljeno 13. 11. 2020.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Višegrad)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 12. 2022. Pristupljeno 13. 12. 2016.
  4. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 118)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 27. 12. 2015.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 12. 2015.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 12. 2015.
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.

Vanjski linkovi