1991.
godina
(Preusmjereno sa 1991)
Godine:
◄◄ | ◄ | 1987. | 1988. | 1989. | 1990. | 1991. | 1992. | 1993. | 1994. | 1995. | ► | ►► |
Decenije:
◄ | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | 2010-e | 2020-e | ► |
Vijekovi: |
Događaji Uredi
Januar Uredi
- 9. januar – Predsjedništvo SFRJ usvojilo Naredbu kojom naređuje rasformiranje svih nelegalnih paravojnih jedinica na teritoriji SFRJ.
Februar Uredi
- 19. februar – Počelo 26. svjetsko prvenstvo u biatlonu u muškoj i 8. prvenstvo u ženskoj konkurenciji, u finskom gradu Lahtiju.
Mart Uredi
- 2. mart – U Pakracu došlo do sukoba hrvatske policije i Srba.
- 9. mart – U Beogradu održane masovne demonstracije srbijanske opozicije koje su se tokom dana pretvorile u žestoki sukob sa milicijom gdje su život izgubile dvije osobe. Na zahtjev predsjednika Srbije, Slobodana Miloševića, Predsjedništvo SFRJ odobrilo izvođenje tenkova JNA na beogradske ulice.
- 12. mart – Predsjedništvo SFRJ otpočelo sjednicu u funkciji Vrhovne komande oružanih snaga, na kojoj je generalski vrh JNA zahtijevao uvođenje vanrednog stanja u Jugoslaviji. Borisav Jović (predsjednik Predsjedništva iz Srbije), Jugoslav Kostić (Vojvodina), Nenad Bućin (Crna Gora) i Riza Sapundžiju (Kosovo) podržali predlog, a Stipe Mesić (Hrvatska), Vasil Tupurkovski (Makedonija) i Bogić Bogićević (Bosna i Hercegovina) glasali protiv. Predstavnik Slovenije, Janez Drnovšek, nije prisustvovao sjednici.
- 15. mart – Predsjednik Predsjedništva SFRJ, Borisav Jović, poslije i trećeg odbacivanja generalskog prijedloga o uvođenju vanrednog stanja u Jugoslaviji, podnio ostavku na svoju dužnost.
- 16. mart – Srbijanski predsjednik, Slobodan Milošević, u televizijskom obraćanju javnosti poručio da Srbija više neće priznavati odluke saveznog Predsjedništva.
- 25. mart – U Karađorđevu Slobodan Milošević i predsjednik Hrvatske, Franjo Tuđman,razgovarali o podjeli Bosne i Hercegovine.
April Uredi
- 3. april – Vijeće sigurnosti UN izglasalo rezoluciju o prekidu vatre u Zaljevskom ratu i zatražilo od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.
Maj Uredi
- 1. maj – U Borovu selu došlo do sukoba hrvatske policije i srbijanskih paravojnih jedinica. Poginulo 12 hrvatskih policajaca.
- 19. maj – Održan Referendum o hrvatskoj samostalnosti;
Juni Uredi
- 25. juni – Slovenija i Hrvatska proglašavaju nezavisnost.
- 27. juni – U Sloveniji došlo do sukoba između JNA i slovenačke Teritorijalne odbrane. Tokom desetodnevnog ratovanja, poginulo oko 40 vojnika JNA.
Juli Uredi
- 7. juli – Potpisana Brionska deklaracija, dokument o prekidu vojnih sukoba između JNA i MUP-a Slovenije;
- 28. juli – Pod pokroviteljstvom YUTEL-a održan u Sarajevu koncert YUTEL za mir.
August Uredi
- 27. august – Moldavija dobija nezavisnost od SSSR-a.
Septembar Uredi
- 8. septembar – U Makedoniji odrzava se referendum za nezavisnost od SFRJ. 95% glasača izjasnjava se za nezavisnost.
- 25. septembar – Donesena Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 713, o uvođenju embarga na uvoz oružja i vojne opreme na području SFRJ.
Oktobar Uredi
- 1. oktobar – JNA sa četničkim snagama započinje invaziju na Dubrovnik i okolna mjesta
- 3. oktobar – Nakon isteka tromjesečnog moratorija na proglašenje nezavisnosti, sklopljenog uz posredovanje predstavnika Evropske zajednice na Brionima u julu 1991. godine, JNA proglašava djelomičnu mobilizaciju.
- 5. oktobar – Linus Torvalds objavio prvu zvaničnu verziju Linux kernela
- 8. oktobar – Hrvatska proglašava prekid svih veza s ostatkom SFRJ.
- 15. oktobar – Skupština BiH donijela Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu.
Novembar Uredi
- 12. novembar – HDZ BiH proglasio tzv. Hrvatsku zajednicu Posavine u Bosanskom Brodu.
- 14. novembar – Kambodžanski princ Norodom Sihanouk vratio se u Phnom Penh nakon što je bio 13 godina u egzilu.
- 17. novembar – Sobranje Makedonije usvojilo Ustav koji je tu bivšu jugoslavensku republiku označio kao nezavisnu državu u postojećim administrativnim granicama. Od 120 zastupnika za Ustav su glasala 92.
- 18. novembar
- Mate Boban proglasio u zapadnoj Hercegovini "Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna", koja je kasnije, 28. augusta 1993. preimenovana u "Hrvatsku republiku".
- Nakon višemjesečnih teških borbi, JNA i srbijanske paravojne jedinice ušle u hrvatski grad Vukovar.
- 27. novembar – Donesena Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 721, o slanju mirovnih trupa u SFRJ, nakon prekidanja oružanih sukoba.
Decembar Uredi
- 1. decembar – Održani prvi predsjednički izbori u Ukrajini.
- 6. decembar – JNA napada staru jezgru Dubrovnika.
- 8. decembar – Lideri Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, Boris Jeljcin, Leonid Kravčuk i Stanislav Šuškevič, potpisali su u Minsku Belovežski sporazum o formiranju Zajednice Nezavisnih Država. Time je prestao da postoji Sovjetski Savez.
Rođeni Uredi
Januar Uredi
Februar Uredi
- 3. februar – Michael Uchebo, nigerijski nogometaš
- 27. februar – Anja Tepeš, slovenska skijašica-skakačica
- 27. februar – Igor Laikert, bosanskohercegovački alpski skijaš
Mart Uredi
- 5. mart – Michael Hayböck, austrijski skijaš-skakač
- 21. mart – Song Chaoqing, kineska biatlonka.
April Uredi
- 27. april – Lara Gut-Behrami, švicarska alpska skijašica
Maj Uredi
Juni Uredi
- 12. juli – Mirza Bašić, bosanskohercegovački teniser
- 27. juni
- Ensar Hajder, bosanskohercegovački plivač
- Baiba Bendika, latvijska biatlonka.
Juli Uredi
- 23. juli – Tanja Karišik, bosanskohercegovačka nordijska skijašica i biatlonka
- 30. juli – Irina Krjuko, bjeloruska biatlonka
August Uredi
- 2. august – Anton Babikov, ruski biatlonac
- 14. august – Richard Freitag, njemački skijaš-skakač
Septembar Uredi
- 9. septembar – Rhiannan Iffland, australska ekstremna skakačica u vodu
- 17. septembar – Uche Nwofor, nigerijski nogometaš
- 25. septembar – Mladen Plakalović, bosanskohercegovački nordijski skijaš
Oktobar Uredi
- 1. oktobar – Vincent Kriechmayr, austrijski alpski skijaš
Novembar Uredi
Decembar Uredi
Umrli Uredi
Januar Uredi
Februar Uredi
- 21. februar – Margot Fonteyn, engleska balerina, jedna od najvećih balerina 20. vijeka. Sa izvanrednim uspjehom interpretirala je širom svijeta glavne uloge u baletima Žizela, Labudovo jezero, Začarana ljepotica, Žar ptica. Gostovala je u Beogradu 1954.
Mart Uredi
April Uredi
- 3. april – Graham Greene, britanski pisac
- 4. april – Max Frisch, švicarski književnik i arhitekt
Maj Uredi
Juni Uredi
Juli Uredi
August Uredi
Septembar Uredi
- 3. septembar – Frank Capra, američki filmski režiser, scenarist i producent
- 21. septembar – Ante Paradžik, hrvatski političar
Oktobar Uredi
Novembar Uredi
- 9. novembar – Yves Montand, francuski glumac i šansonjer
- 23. novembar – Klaus Kinski, njemački glumac
- 24. novembar – Freddie Mercury, britanski pjevač i frontman grupe Queen
Decembar Uredi
Nobelove nagrade Uredi
Commons ima datoteke na temu: 1991. |