Brijuni

(Preusmjereno sa Brioni)

Brijuni ili Brioni su ostrva u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Nacionalni park Brijuni
IUCN kategorija II
(nacionalni park)
Brijuni sa kadilakom Josipa Broza Tita
Karta prikazuje lokaciju Nacionalni park Brijuni
Karta prikazuje lokaciju Nacionalni park Brijuni
LokacijaIstarska županija
Najbliži gradPula, Hrvatska
Koordinate44°55′00″N 13°46′00″E / 44.91667°N 13.76667°E / 44.91667; 13.76667
Površina7,5 km2
Osnovano1983.(SFRJ) 1997. Hrvatska[1]
Brijuni, 2006.
Brioni, 2006.
Brijuni, 2006.

Geografija uredi

Nalaze se nekoliko kilometara zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 36,3 km2. Dva najveća ostrva su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2.[2]

Flora i fauna uredi

Fauna nacionalnoga parka Brijuni je bogata brojnošću jedinki i različitim vrstama. Park je stanište površine 561 ha, koje svojom specifičnom mikroklimom omogućuje život mnogobrojnim autohtonim i alohtonim životinjskim vrstama. Raznolikost ekosustava pridonosi ovome bogatstvu – šume, makija, travnjaci i kopnene vode središta su bioraznolikosti.[3]

Zbog izoliranosti ostrva, broj vrsta nije velik, ali su zato njihove populacije stabilne:

  • zelena žaba (Pelophylax ridibundus) i
  • unesena vrsta žabe (Pelophylax kurtmuelleri), žive u Brijunskoj bari,
  • zmija – crna poljarica (Hierophis viridiflavus carbonarius), neotrovna zmija
  • barska kornjača (Emys orbicularis),
  • unesena vrsta crvenouha kornjača (Trachemys scripta).

Na sjevernoj ivici Velikog Brijuna prostire se zoološki vrt površine 9 ha koji nastanjuje neobičan spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke, afričke i azijske faune: indijski slon, lama,zebre, indijske svete krave i nojevi. Među brijunskom divljači su zec (Lepus europaeus), paun (Pavo cristatus) i dvije vrste jelena – jelen lopatar (Dama dama) i jelen aksis (Axis axis) te muflon (Ovis musimon). Te su vrste početkom 20. stoljeća na Veliki Brijun unesene kao lovna divljač, a danas su dio brijunskog identiteta.

Historija uredi

Brijuni imaju bogatu historiju i prvi ljudi koji su naselili Brione su ilirsko pleme Histri (oko 1000. p. n. e), nakon kojih su došli Kelti i Rimljani i u 6. vijeku Slaveni.

Godine 1893. austrijski industrijalac (Paul Kupelwieser) kupio je ostrva i počeo gradnju mondenskog ljetovalište. U tom radu učestvovao je i njemački epidemiolog Robert Koch, koji je iskorijenio malariju sa ovih ostrva isušivanjem močvara i poribljavanjem močvare ribicama koje se hrane larvama komaraca.

 
Brioni iz 1900-te god. kad je postalo mondensko mjesto

Vlasnik je podigao velike i za ono vrijeme luksuzne hotele. Pored morskog kupališta, bio je podignut i natkriveni bazen sa zagrijanom vodom. Napravljeni su putevi, uglavnom kolski (za vožnju kočijama i biciklima), uređeno je konjsko trkalište, te igrališta za golf i tenis. Ostrva su naseljena divljačima (srne, jeleni, zečevi, fazani, patke i dr.). Podignuti su vinogradi koji su davali kvalitetna vina. Sa kopna su dovedeni voda, telegrafsko-telefonska veza i električni vod. Turističke su građevine smještene na istočnoj strani Velikog Briona, na mjestu koje je najbliže kopnu. Početkom 20. vijeka bilo je jedno od najrenomiranijih sastajališta bogatih građanskih i aristokratskih turista.

Nakon Prvog svjetskog rata Brijuni ulaze u sastav Italije. Ekonomske promjene su potisnule značaj Briona. Za vrijeme Drugog svjetskog rata ostrva su bila opustošena. Neposredno pred kraj rata stradali su od bombardovanja hoteli i lučki uređaji.

Godine 1945. nakon Drugog svjetskog rata Brijuni su postali dio Jugoslavije. Turistički objekti su nacionalizovani, postepeno osposobljavani i modernizovani. Obnovljen je i inventar divljači. Predsjednik Josip Broz Tito je Brijune učinio državnom ljetnom rezidencijom. Slovenački arhitekta Jože Plečnik projektovao je paviljon za Tita.

Znamenitosti uredi

Na Brijunima postoje mnogi kulturno-historijski ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz 1–2. vijeka i rimske terme, Venerin hram, bizantski kastrum, bazilika svete Marije iz 5–6. vijeka, crkva svetog Germana iz 15. vijeka. Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, historiji, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brione zovu "raj na Zemlji", Brijuni su 27. oktobra 1983. proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.

Slavni gosti uredi

Brionsko otočje je odavno bilo i ostalo sinonim za glamur. Još početkom 20. stoljeća tu su se odmarali austrijski nadvojvoda Franc Ferdinand, slikar Gustav Klimt, kompozitor Richard Strauss, književnici George Bernard Shaw i Thomas Mann. No, pravi procvat otočje je doživjelo 1950-ih godina, u vrijeme maršala Tita, kada je Josip Broz na Brionima ugostio 90 predsjednika iz 60 zemalja.

Osim što je s egipatskim predsjednikom Nasserom i indijskim predsjednikom vlade Nehruom potpisao Brionsku deklaraciju, ugostio je i francuskog predsjednika de Gaullea, njemačkog kancelara Brandta, vođu SSSR-a Brežnjeva, britanskog državnika Churchilla, predsjednika SSSR-a Hruščova, egipatskog predsjednika Sadata, iračkog predsjednika Sadama Huseina, kubanskog predsjednika Fidela Castra. Bile su tu i filmske zvijezde, a među najsjajnije se ubrajaju: Sophia Loren, Richard Burton, te Angelina Jolie u novije vrijeme.

Reference uredi

Vanjski linkovi uredi