Brijuni

(Preusmjereno sa Brioni)

Brijuni ili Brioni su ostrva u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Nacionalni park Brijuni
IUCN kategorija II
(nacionalni park)
Croatia Brijuni 2014-10-11 14-22-02.jpg
Brijuni sa kadilakom Josipa Broza Tita
LokacijaIstarska županija
Najbliži gradPula, Hrvatska
Koordinate44°55′00″N 13°46′00″E / 44.91667°N 13.76667°E / 44.91667; 13.76667
Površina7,5 km2
Osnovano1983.(SFRJ) 1997. Hrvatska[1]
Brijuni, 2006.
Brioni, 2006.
Brijuni, 2006.

GeografijaUredi

Nalaze se nekoliko kilometara zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 36,3 km2. Dva najveća ostrva su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2.[2]

Flora i faunaUredi

Fauna nacionalnoga parka Brijuni je bogata brojnošću jedinki i različitim vrstama. Park je stanište površine 561 ha, koje svojom specifičnom mikroklimom omogućuje život mnogobrojnim autohtonim i alohtonim životinjskim vrstama. Raznolikost ekosustava pridonosi ovome bogatstvu – šume, makija, travnjaci i kopnene vode središta su bioraznolikosti.[3]

Zbog izoliranosti ostrva, broj vrsta nije velik, ali su zato njihove populacije stabilne:

  • zelena žaba (Pelophylax ridibundus) i
  • unesena vrsta žabe (Pelophylax kurtmuelleri), žive u Brijunskoj bari,
  • zmija – crna poljarica (Hierophis viridiflavus carbonarius), neotrovna zmija
  • barska kornjača (Emys orbicularis),
  • unesena vrsta crvenouha kornjača (Trachemys scripta).

Na sjevernoj ivici Velikog Brijuna prostire se zoološki vrt površine 9 ha koji nastanjuje neobičan spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke, afričke i azijske faune: indijski slon, lama,zebre, indijske svete krave i nojevi. Među brijunskom divljači su zec (Lepus europaeus), paun (Pavo cristatus) i dvije vrste jelena – jelen lopatar (Dama dama) i jelen aksis (Axis axis) te muflon (Ovis musimon). Te su vrste početkom 20. stoljeća na Veliki Brijun unesene kao lovna divljač, a danas su dio brijunskog identiteta.

HistorijaUredi

Brijuni imaju bogatu historiju i prvi ljudi koji su naselili Brione su ilirsko pleme Histri (oko 1000. p. n. e), nakon kojih su došli Kelti i Rimljani i u 6. vijeku Slaveni.

Godine 1893. austrijski industrijalac (Paul Kupelwieser) kupio je ostrva i počeo gradnju mondenskog ljetovalište. U tom radu učestvovao je i njemački epidemiolog Robert Koch, koji je iskorijenio malariju sa ovih ostrva isušivanjem močvara i poribljavanjem močvare ribicama koje se hrane larvama komaraca.

 
Brioni iz 1900-te god. kad je postalo mondensko mjesto

Vlasnik je podigao velike i za ono vrijeme luksuzne hotele. Pored morskog kupališta, bio je podignut i natkriveni bazen sa zagrijanom vodom. Napravljeni su putevi, uglavnom kolski (za vožnju kočijama i biciklima), uređeno je konjsko trkalište, te igrališta za golf i tenis. Ostrva su naseljena divljačima (srne, jeleni, zečevi, fazani, patke i dr.). Podignuti su vinogradi koji su davali kvalitetna vina. Sa kopna su dovedeni voda, telegrafsko-telefonska veza i električni vod. Turističke su građevine smještene na istočnoj strani Velikog Briona, na mjestu koje je najbliže kopnu. Početkom 20. vijeka bilo je jedno od najrenomiranijih sastajališta bogatih građanskih i aristokratskih turista.

Nakon Prvog svjetskog rata Brijuni ulaze u sastav Italije. Ekonomske promjene su potisnule značaj Briona. Za vrijeme Drugog svjetskog rata ostrva su bila opustošena. Neposredno pred kraj rata stradali su od bombardovanja hoteli i lučki uređaji.

Godine 1945. nakon Drugog svjetskog rata Brijuni su postali dio Jugoslavije. Turistički objekti su nacionalizovani, postepeno osposobljavani i modernizovani. Obnovljen je i inventar divljači. Predsjednik Josip Broz Tito je Brijune učinio državnom ljetnom rezidencijom. Slovenački arhitekta Jože Plečnik projektovao je paviljon za Tita.

ZnamenitostiUredi

Na Brijunima postoje mnogi kulturno-historijski ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz 1–2. vijeka i rimske terme, Venerin hram, bizantski kastrum, bazilika svete Marije iz 5–6. vijeka, crkva svetog Germana iz 15. vijeka. Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, historiji, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brione zovu "raj na Zemlji", Brijuni su 27. oktobra 1983. proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.

Slavni gostiUredi

Brionsko otočje je odavno bilo i ostalo sinonim za glamur. Još početkom 20. stoljeća tu su se odmarali austrijski nadvojvoda Franc Ferdinand, slikar Gustav Klimt, kompozitor Richard Strauss, književnici George Bernard Shaw i Thomas Mann. No, pravi procvat otočje je doživjelo 1950-ih godina, u vrijeme maršala Tita, kada je Josip Broz na Brionima ugostio 90 predsjednika iz 60 zemalja.

Osim što je s egipatskim predsjednikom Nasserom i indijskim predsjednikom vlade Nehruom potpisao Brionsku deklaraciju, ugostio je i francuskog predsjednika de Gaullea, njemačkog kancelara Brandta, vođu SSSR-a Brežnjeva, britanskog državnika Churchilla, predsjednika SSSR-a Hruščova, egipatskog predsjednika Sadata, iračkog predsjednika Sadama Huseina, kubanskog predsjednika Fidela Castra. Bile su tu i filmske zvijezde, a među najsjajnije se ubrajaju: Sophia Loren, Richard Burton, te Angelina Jolie u novije vrijeme.

ReferenceUredi

Vanjski linkoviUredi