Sastanak u Karađorđevu
Sastanak u Karađorđevu je održan u martu 1991. godine u Karađorđevu (Vojvodina, SR Srbija) između predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i predsjednika Srbije Slobodana Miloševića o tadašnjoj situaciji u SFRJ. Tačni detalji tog sastanka nikad nisu objavljeni javnosti, ali je Dušan Bilandžić, hrvatski historičar i Tuđmanov savjetnik koji je prisustvovao sastanku, kasnije objavio knjigu u kojoj tvrdi da je „suština sastanka bila podjela Bosne i Hercegovine“.[1][2][3][4]
Mišljenja političara uredi
Kiro Gligorov uredi
Istog mišljenja kao i Bilandžić je Gligorov (SR Makedonija). Gligorov je izjavio da ga je Tuđman zamolio da nagovori Izetbegovića na podjelu. Međutim, Gligorov je to odbio i upozorio Izetbegovića koji mu je prilikom toga rekao da je već "slutio da se na tome radi." [5]
Alija Izetbegović uredi
Izetbegović je već ranije u razgovoru s Tuđmanom razmatrao zajedničku vojnu odbranu BiH i Hrvatske, odnosno savez organizovan kao konfederacija. Prema njegovim tvrdnjama Tuđman nije želio nikakvu zajedničku odbranu već samo dio Bosne i Hercegovine.[6]
Ante Marković uredi
Marković posljednji premijer SFRJ je izjavio da je, prema tom planu, Bosna trebala "pasti šapatom". Prema Markoviću, Tuđman i Milošević su smatrali da Evropa neće prihvatiti zemlju s većinskim muslimanskim stanovništvom, te da je podjela neminovna.[7]
Stipe Mesić uredi
Mesić je od Tuđmana dobio zaduženje da dogovori taj sastanak. Sastanku su trebali prisustvovati Mesić i Jović ali kada je došlo do susreta razgovarali su Tuđman i Milošević u četiri oka. Mesić se također protivio podjeli Bosne, Tuđman mu je kasnije pokazivao već nacrtane karte.[8]
Borisav Jović uredi
Jović ne osporava susret Miloševića i Tuđmana, ali kao razlog susreta navodi smjenu Ante Markovića.[9]
Podjela uredi
Milošević je na tim pregovorima zahtijevao sve teritorije na kojima su Srbi imali većinu. To je uključivalo npr. istočnu i zapadnu BiH. Tuđman i njegovo vođstvo su tražili prvenstveno zapadnu Hercegovinu gdje su Hrvati imali većinu. Između takve proširene Hrvatske i proširene Srbije bi trebala biti mala muslimanska državica.[10]
Dobrica Ćosić, predsjednik Savezne republike Jugoslavije, u oktobru 1992. godine u Ženevi sa Tuđmanom potpisuje sporazum o zamjeni teritorija i „humanom preseljavanju stanovništva“.[11][12] Neki u ovome vide konkretizaciju prethodnog dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine.[13]
Reference uredi
- ^ "Akademik Dušan Bilandžić postao hrvatski Savo Štrbac?". Arhivirano s originala, 26. 7. 2011. Pristupljeno 12. 7. 2014.
- ^ "Priznanje Buliću i Bilandžiću". Arhivirano s originala, 20. 9. 2015. Pristupljeno 12. 7. 2014.
- ^ "Dušan Bilandžić: Kameleon za sva vremena". Arhivirano s originala, 28. 10. 2007. Pristupljeno 12. 7. 2014.
- ^ Tuđman mi je rekao - 'Kad podijelimo Bosnu, ja i Sloba bit ćemo saveznici' Arhivirano 2. 8. 2014. na Wayback Machine, nacional.hr pristupljeno 12.7.2014
- ^ Omer Karabeg, Kiro Gligorov: Podela živog mesa intervju objavljen 27.2.2008 u Radio Slobodna Evropa pristupljeno 12.7.2014 (sr)
- ^ Nenad Pejić,Alija Izetbegović: Dvije strane rubikona intervju objavljen 27.2.2008 u Radio Slobodna Evropa pristupljeno 12.2.2014 (br) (sr)
- ^ "Ante Markovic's testimony Arhivirano 23. 9. 2015. na Wayback Machine". Bosanski institut objalvjeno 24.10.2003. pristupljeno 12.7.2014
- ^ Omer Karabeg, Stipe Mesić: Ja sam dogovorio sastanak u Karađorđevu intervju objavljen 27.2.2008 u Radio Slobodna Evropa pristupljeno 12.7.2014 (sr)} (hr)
- ^ Branka Mihajlović, Borisav Jović: Svako rešenje je bilo bolje od rata intervju objavljen 27.2.2008 u Radio Slobodna Evropa pristupljeno 6.12.2014 (sr)
- ^ (en)Dr. Gerard Toal and Dr. Carl Dahlman (2007). "Sukob vlada:Raspored i povrat Bosne i HercegovineS:" (PDF). Pristupljeno 30. 9. 2007.
Ali za razliku od zahtjeva bosanskih Srba o demografskoj dominaciji i samoodređenju, hrvatski nacionalisti su tražili kako dobiti teritorij na većinom povijesnim zahtjevima za zapadnom Hercegovoinom, i teritorij kojim bi povećali južni dio Hrvatske uključivanjem većeg dijela južne Bosne.Ti su planovi razmatrani 1991 od strane Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu te je dogovorena prividna podjela BiH.Za tu prigodu ,Milošević je zahtijevao većinu istočne i zapadne Bosne, a Tuđman je bio voljan odustati od Hrvatskih krajeva sjeverne Bosne za njegove interese. Između tih teritorija bi se smjestila muslimanska tampon država.
Nepoznati parametar|Izdavač=zanemaren (pomoć)[mrtav link] - ^ Postupak protiv Dobrice Ćosića[mrtav link]
- ^ "Ratko Mladić: Milošević nije za jedinstvenu državu". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 12. 7. 2014.
- ^ ĆOSIĆ I DANAS SUVERENO VLADA SRBIJOM
Vanjski linkovi uredi
- (sr) Čekajuci susret Milošević - Izetbegović Arhivirano 3. 7. 2019. na Wayback Machine NIN broj 2417 26.4.1997