Globalizacija
Globalizacija je proces interakcije i integracije među ljudima, kompanijama i vladama širom svijeta, te označava dinamični ekonomski, politički i kulturni proces koji je omogućen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je često vođen željom velikih korporacija za osvajanjem novih tržišta. Globalizacija je kontroverzan proces.
Termin globalizacija se prvi put pojavio početkom 20. vijeka(zamijenivši raniji francuski izraz mondijalizacija), svoje današnje značenje je razvio u drugoj polovini 20. vijeka, a ušao je u popularnu upotrebu 1990-ih da opiše neviđenu međunarodnu povezanost svijeta nakon hladnog rata.[1] Njegovo porijeklo može se pratiti unazad do 18. i 19. vijeka zbog napretka u transportnoj i komunikacijskoj tehnologiji. Ovo povećanje globalnih interakcija izazvalo je rast međunarodne trgovine i razmjene ideja, vjerovanja i kulture. Globalizacija je prvenstveno ekonomski proces interakcije i integracije koji je povezan sa društvenim i kulturnim aspektima. Međutim, sporovi i međunarodna diplomatija su takođe veliki dio historije globalizacije i moderne globalizacije.
Akademska literatura obično dijeli globalizaciju u tri glavne oblasti: ekonomska, politička i kulturna globalizacija.[2]
- Ekonomska globalizacija uključuje dobra, usluge, podatke, tehnologiju i ekonomske resurse kapitala.[3] Širenje globalnih tržišta liberalizuje ekonomske aktivnosti razmjene dobara i sredstava. Uklanjanje prekograničnih trgovinskih barijera učinilo je formiranje globalnih tržišta izvodljivijim.[4] Napredak u transportu, kao što su parna lokomotiva, parobrod, mlazni motor i kontejnerski brodovi, i razvoj telekomunikacijske infrastrukture, poput telegrafa, interneta, mobilnih telefona i pametnih telefona, bili su glavni faktori globalizacije i generirali su dalju međuzavisnost ekonomskih i kulturne aktivnosti širom svijeta.[5][6][7] Protivnici sa druge strane tvrde da velike multinacionalne korporacije koriste već zarađeni kapital da onemoguće stvaranje konkurenata sa kojima bi morali dijeliti tržište.
- Politička globalizacija je tijesno vezana uz ekonomsku globalizaciju. Postojanje jedinstvenog svjetskog tržišta smanjuje mogućnost nacionalnih država da direktno podstiču razvoj vlastite ekonomije postavljanjem pravila koja daju prednost vlastitim firmama. Mjesto donošenja odluka se prenosi iz državnih u međunarodne institucije čime se smanjuje mogućnost ljudi da direktnim izborima predstavnika vlasti utiču na vlastiti razvoj.
- Kulturna globalizacija je susret različitih svjetskih kultura i običaja. Protok robe, kapitala i ljudi preko državnih granica nosi sa sobom i protok navika, običaja i kultura. Ovaj proces kod različitih ljudi često izaziva različite reakcije. Neki smatraju utjecaj nove kulture pozitivnim razvojem koji obogaćuje postojeću kulturu dok drugi u novoj kulturi vide prijetnju utvrđenim vrijednostima i pravilima.
Iako mnogi naučnici stavljaju porijeklo globalizacije u moderno doba, drugi prate njenu historiju mnogo prije evropskog doba otkrića i putovanja u Novi svijet, a neki čak i do trećeg milenijuma prije nove ere.[8] Globalizacija velikih razmjera započela je 1820-ih, a krajem 19. i početkom 20. vijeka dovela je do brzog širenja povezanosti svjetskih ekonomija i kultura.[9] Termin globalni grad je kasnije popularizirala sociologinja Saskia Sassen.[10]
Međunarodni monetarni fond (MMF) je 2000. godine identifikovao četiri osnovna aspekta globalizacije: trgovinu i transakcije, kretanje kapitala i investicija, migraciju i kretanje ljudi, i širenje znanja.[11] Globalizacijski procesi utiču i na njih utiču poslovanje i organizacija rada, ekonomija, sociokulturni resursi i prirodno okruženje.
Karakter
urediGlobalizacija se karakteriše kroz:
Intenziviranje društvenih veza širom svijeta, i to tako da veoma udaljena mjesta bivaju povezana u toj mjeri da događaji u jednom mjestu mogu biti uzrokom ili posljedicom događaja u nekom drugom, koje je stotinama kilometara udaljeno, i obrnuto.
- Najveća ekonomska i društvena promjena još od industrijske revolucije.
- Proces porasta veza između društava i problema.
- Proces kojim se intenzivira konkurentnost na tržištu.
- Pokretanje snaga svjetskog tržišta i ekonomsko slabljenje država.
Posljedice globalizacije
urediNacionalne države su premale za velike i prevelike za male probleme.
Erozija nacionalne države, npr. Evropska Unija; države Unije su svoje nadležnosti prenijele nadnacionalnim organizacijama pa je tako stvoren euro koji je postao simbol monetarne unije i novac koji se koristi u svim zemljama Evrope.
‘‘Društveni otpad’’, npr. radnici u Indiji zarađuju manje nego u Evropi, njihova je plaća mala (jeftina radna snaga), tada poduzeća prijete sindikatima preseljenjem u zemlje jeftine radne snage što može biti i pogrešna odluka jer cilj nije da se samo proizvodi, već da proizvodi budu što bliže tržištu.
Globalizacija stvara jaz između bogatih i siromašnih tako što se velike i moćne privatne firme spajaju i šire, dok se mala poduzeća gube i nestaju u globaliziranju poslova koje rade.
Na isti taj način stvaraju se milioneri koje je teško kontrolisati jer zbog svog ulaganja kapitala žele još više, traže, kupuju, prodaju.
Uništavanje okoliša postojalo je kao i nepravedna raspodjela i prije globalizacije, ali je globalizacija zaoštrila ove probleme pa danas postoji globalno zagđenje vazduha, uništavanje prirodnih ljepota (npr. brane na Neretvi)[nedostaje referenca]
Global Governance kao odgovor na globalne probleme
urediProblemi poput organizovanog i međunarodnog kriminala, ABH – oružja, nejednaka raspodjela profita, efekat staklene bašte, su globalni problemi koji se mogu rijesiti samo u globalnom okviru.
Global Governance mora istovremeno biti i djelotvoran i demokratski, a ta dva osnovna zahtjeva suprotna su jedan drugome. Npr. Evropska Unija u čijem sklopu se može promatrati već spomenuta dilema djelotvornosti i demokratije, pri čemu je bitno napomenuti da su evropske države mnogo sličnije jedna drugoj nego što je to slučaj sa ostalim državama u svijetu.
"Kapitalizam je tigar pun snage koji se može iskoristiti za oživljavanje privrede, ali samo ako njegove snage kontroliraju državne i političke institucije. Globalizacija je ispustila ovog tigra iz kaveza i oslobodila "divlji" kapitalizam, koji je, kao i oslobođeni tigar, počeo pokazivati svoje sklonosti divlje zvijeri.“ Benjamin R. Barber.
Program 21 primjer za Global Governance
urediNa svjetskoj konferenciji u Riju (1992) usvojen je Program 21 kao globalni akcijski program namijenjen održivom razvoju. Program 21 predstavlja primjer za Global Governance jer je zamišljen i napravljen tako da povezuje sve razine u zajedničkoj akciji: od globalnog programa do bezbrojnih projekata širom svijeta u okviru lokalnog programa. Konferencije održane tokom devedesetih godina uzimamo kao temelje za Global Governance, jer je na osnovu njih pravljena nova svjetska politika. Na konferencijama je formirana i nova konstalacija snaga - nacionalne države nisu više (kao na Bečkom kongresu) imale ekskluzivno diplomatsko pravo i monopol nad utvrđivanjem međunarodnih odnosa.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ James, Paul; Steger, Manfred B. (2014). "A Genealogy of globalization: The career of a concept". Globalizations. 11 (4): 417–34. doi:10.1080/14747731.2014.951186. S2CID 18739651.
- ^ Babones, Salvatore (2008). "Studying Globalization: Methodological Issues". u Ritzer, George (ured.). The Blackwell Companion to Globalization. Malden: John Wiley & Sons. str. 146. ISBN 978-0-470-76642-2. OCLC 232611725.
- ^ Albrow, Martin; King, Elizabeth (1990). Globalization, Knowledge and Society. London: Sage. ISBN 0-8039-8323-9. OCLC 22593547.
- ^ Read "Following the Money: U.S. Finance in the World Economy" at NAP.edu (jezik: engleski). 1995. doi:10.17226/2134. ISBN 978-0-309-04883-5.
- ^ "Imagining the Internet". History of Information Technologies. Elon University School of Communications. Arhivirano s originala, 23. 3. 2009. Pristupljeno 17. 8. 2009.
- ^ Stever, H. Guyford (1972). "Science, Systems, and Society". Journal of Cybernetics. 2 (3): 1–3. doi:10.1080/01969727208542909.
- ^ Wolf, Martin (septembar 2014). "Shaping Globalization" (PDF). Finance & Development. International Monetary Fund. 51 (3): 22–25. Arhivirano (PDF) s originala, 22. 9. 2018. Pristupljeno 10. 8. 2015.
- ^ Frank, Andre Gunder. (1998). ReOrient: Global economy in the Asian age. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-21474-3
- ^ H., O'Rourke, Kevin; G., Williamson, Jeffrey (1. 4. 2002). "When did globalisation begin?". European Review of Economic History (jezik: engleski). 6 (1): 23–50. doi:10.1017/S1361491602000023. ISSN 1361-4916. S2CID 15767303.
- ^ Sassen, Saskia - The Global City: New York, London, Tokyo. Arhivirano 16. 3. 2015. na Wayback Machine (1991) - Princeton University Press. ISBN 0-691-07063-6
- ^ "Globalization: Threat or Opportunity?". International Monetary Fund. 12. 4. 2000. Arhivirano s originala, 18. 8. 2017. Pristupljeno 28. 11. 2019.
