Biatlon je termin kojim se ozačava sport koji se sastoji od dvije discipline, cross-country skijaško trčanje i gađanje iz puške. Postoji i ljetna varijanta koja kombinuje gađanje sa trčanjem, kao i ona koja kombinuje gađanje sa trčanjem na roler-skijama.

Oznaka za biatlon

Sport je naročito popularan u svojoj domovini - Norveškoj, ali i u Njemačkoj i Rusiji, za koju se procjenjuje da u klupskom takmičenju učestvuje čak oko milion biatlonaca.

Svake se godine, osim u olimpijskim godinama, održavaju Svjetska prvenstva u biatlonu, kao i Svjetski kup, a biatlon je prisutan i na Zimskim olimpijskim igrama.

Oprema za biatlon uredi

Skije uredi

Za biatlon se koriste standardne skije za skijaško trčanje. Težina im je oko 1250 g, a širina oko 5 cm. Dužina je u zavisnosti od visine takmičara i nije ograničena. Skije su za skijaške cipele samo naprijed pričvrščene, tako da sa svakim korakom je moguće petu odvojiti od skije što omogucava brže i dinamičnije kretenje. U prvo vrijeme se biatlon trčao samo sa paralelnom tehnikom, a od 80-tih godina u tzv. skating-tehnici ili otklizavanju.

Oružje uredi

Do 1977. godine koristile su se velikokalibarske puške. Odstojanje od mete bila su 100 m za stojeći stav, te 150, 200 i 250 m za ležeći stav. Od 1978. godine koristi se malokalibarsko oružje kalibra .22, čija težina je između 3,5 i 6 kg. Automatsko i poluatomatsko oružje nije dozvoljeno. Od tada je odstojanje od mete uvijek 50 m.

Municija uredi

Municija ima kalibar 5,62 mm. Izlazna brzina ne smije prelaziti 380 m/s. Brzina se kontrolira u komorama na temperaturi izmedu +10 i -15 °C.

Meta uredi

Mete su udaljene 50m od mjesta za gađanje. Sastoji se od 5 crnih tački na bijeloj podlozi. Veličina im je 4,5 cm prečnika za ležeći i 11,5 cm za stojeći stav. Za svaku nepogođenu metu, dobija se ili dodatni kazneni krug, obično u dužini 150 m, ili u nekim disciplinama dodatna minuta.

Discipline uredi

  • Pojedinačno takmičenje

Trka duga 20 km (15 km za žene) je najstarija disciplina. Gađa se 4 puta naizmjenično u ležećem i stojećem stavu, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatno vrijeme, obično 1 minuta, koje se dodaje na vrijeme trčanja. Takmičari počinju trku uobičajeno na 30 sekundi razmaka.

  • Sprint

Sprint je 10 km dug za muškarce, a 7,5 km za žene. Gađa se dva puta najprije iz ležećeg, pa iz stojećeg stava, ukupno 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150m. I ovdje takmičari počinju trku pojedinačno u vremenskim razmacima.

  • Potjera (dohvatna utrka)

U potjeri takmičari počinju trku po plasmanu iz prethodne trke, u vremenskom razmaku tog vremena, zaokruženog na cijelu sekundu. Dakle, takmičar kreće sa toliko vremenskog zaostatka za prvim, koliko je u prethodnoj trci kasnio na cilju. Prethodna trka je uobičajeno sprint. Pobjednik je onaj ko prvi stigne na cilj. Dužina staze je 12,5 km za muškarce, odnosno 10 km za žene. Gađa se 4 puta, ali prva dva gađanja su ležeća, a posljednja dva iz stojećeg stava. Za svaki promašaj se trči dodatnih 150 m u kaznenom krugu. Kako ne bi bilo gužve na stazi i na gađanju, po pravilima svjetskog kupa, učestvuje samo 60 prvoplasiranih iz prethodne trke. Mjesto na gađalištu je po redosljedu stizanja do meta.

  • Masovni start
 
Biatlonac

Masovni start, znači da svi takmičari kreću u isto vrijeme. Staza je duga 15 km (12.5 km za žene), četiri su gađanja (2 ležeća pa 2 stojeća). Prvo se gađa na meti po sa startnim brojem takmičara, a ostala gađanja po redoslijedu dolaska na mete. Kao i u sprintu, kazneni krug je 150 m za svaku promašenu metu. Po pravilima Svjetskog kupa, učestvuje samo 30 takmičara (upola manje od potjere jer kreću svi u isto vrijeme).

  • Štafeta

Tim se stastoji od 4 takmičara, od kojih svaki trči 7,5 km (muškarci) ili 6 km (žene), sa dva gađanja; jedno u ležećem i jedno u stojećem stavu. Za svako gađanje (5 meta) takmičar ima 8 metaka, od kojih 5 idu u šaržer, a preostala tri (ukoliko budu potrebni) moraju se ručno napuniti. Ukoliko i poslije ispucanih 8 metaka, ima nepogođenih meta, trči se kazneni krug od po 150 m za svaku. Prvi trkači svih timova kreću u isto vrijeme, a svaki sljedeći, zavisno od toga kojim redom njegov prethodnik iz tima stigne na mjesto predaje štafeta. Predaja se vrši dodirivanjem, na bilo kom mjestu na tijelu, u "zoni" predaje dugoj 50 metara. Predaju nadgledaju posebne sudije. Prvo gađanje, prvog takmičara je na meti koja odgovara startnom broju. Drugo gađanje prvog i sva gađanja preostalih takmičara u timu, odvijaju se na metama po redosljedu stizanja na gađanje.

  • Mješovita štafeta

Najmlađa je disciplina biatlona, ima ista pravila kao štafeta, ali je sastav timova mješovit - dva muškarca i dvije žene. Prvo trče žene, a zatim muškarci. Svako trči po 6 km, a pravila gađanja su ista.

  • Tim (ukinuto 2004)

U timskom su takmičenju nastupala po 4 takmičara u svakom timu, ali su započinjali trku istovremeno. Dva člana tima gađaju iz ležećeg, a dva iz stojećeg stava. Ukoliko promaše - dva člana tima koja ne pucaju, odrađuju kaznene krugove od po 150m. Tim mora ući na gađalište u isto vrijeme a kroz cilj proći najviše u 15 sekundi razmaka imače se dobija kazneni minut na postignuto vrijeme. Od 2004, ova disciplina je ukinuta na nivou Svjetskog kupa.

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi