Ante Jelavić

Ante Jelavić, bosanskohercegovački i hrvatski političar, član Predsjedništva BiH od 1998. do 2001, predsjednik HDZ BiH 1998. do 2002.

Ante Jelavić
3. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na dužnosti 15. juni 1999 – 14. februar 2000.
Prethodnik	Živko Radišić
Nasljednik	Alija Izetbegović
Lični podaci
Rođenje	(1963-08-21) 21. august 1963 Vrgorac, SFRJ
Etnicitet	Hrvat
Politička stranka	HDZ BIH
Obrazovanje	političar, vojnik, diplomirani inženjer hemijske tehnologije
Vjera	Katoličanstvo

Biografija

Jelavić je rođen 1963. u Podprologu, pokraj Vrgorca. Završio je osnovnu školu u Vrgorcu, gimnaziju i Vojnotehničku akademiju u Zagrebu, koju je završio 1986, stičući zvanje diplomiranog inženjera hemijske tehnologije. U periodu 2003-04. pohađao je postdiplomski naučni studij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Sredinom 1991. napušta JNA i dobrovoljno prilazi jedinicama Zbora narodne garde u septembru 1991. Od aprila 1992. do decembra 1996. vrši dužnost pomoćnika ministra odbrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Od decembra 1996. do oktobra 1998. vrši dužnost ministra odbrane FBiH. U činu je general pukovnika HVO-a i general bojnika HV. Na 5. općem saboru HDZ BiH održanom u maju 1998. u Mostaru izabran je za predsjednika i tu dužnost obavlja do maja 2002. Na općim i parlamentarnim izborima održanim u septembru 1998. izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i tom prilikom nadmoćno pobijedio Krešimira Zubaka. Predsjedao je Predsjedništvom od 15. juna 1999. do 14. februara 2000. Potpisnik je Njujorške deklaracije iz novembra 1999. kojom je omogućeno osnivanje granične policije BiH i sekretarijata predsjedništva BiH.

Uoči parlamentarnih izbora 2000. kao odgovor na donošenje Izbornih pravila i propisa u BiH na štetu hrvatskog naroda u BiH saziva osnivačku sjednicu Hrvatskog narodnog sabora koja je održana 28. oktobra 2000. u Novom Travniku, i tom je prilikom izabran za presjednika. S dužnosti člana Predsjedništva BiH podnosi zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa po kojima se biraju izaslanici u Dom naroda F BiH i BiH iz reda hrvatskog naroda, ali je taj zahtjev Ustavni sud BiH odbacio zbog nenadležnosti u tom predmetu. Pod njegovim predsjedanjem, HDZBiH ne daje podršku Sarajevskom sporazumu niti izglasavanju ustavnih amandmana na Ustav F BiH u Parlamentu FBiH pa je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petritsch primoran ih je nametnuti svojom odlukom i na taj način ugroziti ustavno pravni položaj Hrvata u FBiH i BiH.

Nakon treće sjednice Hrvatskog narodnog sabora održane 3. marta 2001. u Mostaru, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petritsch smjenjuje ga s funkcije člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZBiH s obrazloženjem da je ugrozio ustavni poredak FBiH i BiH. Navodno je predvodio sazivanje sjednice HNS-a u Mostaru i donošenje političkih odluka s ciljem osnivanja hrvatskog entiteta u BiH, kojim je ugroženo ustavno uređenje BiH i FBiH. Navedenom odlukom Visokog predstavnika za BiH zabranjena mu je svaka politička i javna djelatnost, a ta je odluka ostala na snazi do današnjeg dana. 23. januara 2004. Jelavić je uhapšen u svom domu u Mostaru, na osnovu optužbi za postojanje tajnih novčanih fondova odnosno tajnih računa HDZ BiH i HVO-a u Hercegovačkoj banci, kasnije nedokazanim u sudskom postupku. Sud BiH u Sarajevu 6. oktobra 2005. prvostepenom presudom osuđuje Jelavića krivim za zloupotrebu položaja i nesavjesno vršenje službene dužnosti na 10 godina u odsutnosti jer je u međuvremenu pušten na slobodu pa je pobjegao u Hrvatsku.

Na osnovu žalbe na prvostepenu presudu koju je uložio Jelavićev branilac Dragan Barbarić prizivno vijeće Suda BiH u Sarajevu ukinulo je prvostepenu presudu u osuđujućem dijelu zbog bitnih povreda zakona o kaznenom postupku BiH i predmet je vraćen na ponovno suđenje pred istim vijećem. Sudija Nedžad Popovac započeo je novi sudski postupak, u kojem uz stare, treba predočiti i nove dokaze.