Nova hrvatska inicijativa
Nova hrvatska inicijativa (NHI) bila je bosanskohercegovačka demokršćanska politička stranka Hrvata u Bosni i Hercegovini osnovana 1998. godine.
Nova hrvatska inicijativa | |
|---|---|
 | |
| Predsjednik | Krešimir Zubak |
| Osnovana | 24. juni 1998. |
| Raspuštena | 1. oktobra 2007. (HNS BiH) |
| Sjedište | Mostar, Bosna i Hercegovina |
| Ideologija | Hrvatski nacionalizam Kršćanska demokratija Liberalizam |
| Boje | |
Osnivanje
urediNa Petom saboru HDZ-a BiH Krešimir Zubak, neslažući se sa stajalištima vodstva HDZ-a BiH, predložio je da za novog predsjednika stranke bude izabran Božo Ljubić kojeg je smatrao umjerenim političarom za razliku od tadašnjeg vodstva. Međutim, Ljubić je odustao od kandidature, a za predsjednika HDZ-a BiH izabran je Ante Jelavić. Ovaj izbor dogodio se mimo volje HDZ-a u Hrvatskoj i predsjednika Franje Tuđmana, čime je on izgubio raniji utjecaj kojeg je imao u HDZ-u BiH.[1]
Zubak i njegova grupa smatrali su kako vodstvo tadašnjeg HDZ-a BiH nije držalo do interesa Hrvata u srednjoj Bosni i Posavini, već samo do osobnih interesa, što je bio povod za njegov odlazak iz HDZ-a BiH i Bosanskohercegovačke hrvatske demokratske zajednice koja je okupljala nezadovoljne vodstvom u HDZ-u BiH. Nedugo nakon osnivanja stranka je promijenila naziv u Novu hrvatsku inicijativu.[1] Članstvo stranke uglavnom su činili liberali, od kojih su glavnina bili nezadovoljnici iz HDZ-a BiH.[2]
Suradnja s HSS-om BiH
urediNa Lokalnim izborima 2004. godine NHI započinje suradnju s HSS BiH kojem je na čelu bio Marko Tadić. Zajedno su uspjeli dobiti tri vijećnika u općinama Bosanski Brod i Vareš, dva vijećnika u Kiseljaku, te po jednog u Jajcu, Travniku, Busovači i Brčko distriktu. U tri općine, Domaljevcu, Orašju i Kreševu, dvije stranke nastupile su samostalno. U drugim bosanskohercegovačkim općinama dvije stranke uopće nisu sudjelovale ili su pokazale vrlo loše rezultate.[2]
U tri općine gdje su stranke nastupile samostalno, HSS BiH je pokazao porast, a NHI pad popularnosti. Zbog činjenice da su lokalne organizacije HSS-a BiH bile u usponu, a NHI-a u padu, čelnici stranaka ostavili su slobodu lokalnim stranačkim organizacijama da neovisno odlučuju o sklapanju koalicije s NHI-em, odnosno HSS-om BiH. S drugim strankama nisu koalirali. Na Lokalnim izborima 2004. NHI je imao ukupno 37 vijećnika manje, a u općinama gdje je ranije bio zastupljen, Odžaku, Vitezu, Bugojnu, Konjicu, Gradačcu, Zavidovićima, Kotor Varoši, Žepču i Drvaru, NHI je prestao postojati. Uprkos tome, HSS BiH je i dalje bio znatno slabija stranka od NHI-a, te stoga nisu mogli nastupiti pregovori o ujedinjenju dviju stranaka, usprkos dobrim odnosima čelnika stranaka.[2]
U vrijeme Općih izbora 2006. dvije stranke su se dodatno približile. NHI je na izborima nastupio u koaliciji s HSP-om Đapić-dr. Jurišić, no postigao je ponovno vrlo loše rezultate. S druge strane HSS BiH je na izborima nastupio u koaliciji Hrvatskog zajedništva zajedno s HKDU-om BiH, HDU-om BiH, Demokršćanima i HDZ-om 1990. Zahvaljujući kompenzacijskom mandatu, HSS BiH uspio je dobiti zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i dva poslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH.[2]
Zbog lošeg položaja NHI-a i boljeg položaja HSS-a BiH, ove dvije stranke postale su konačno ravnopravne pa su nastale pretpostavke za pregovore o ujedinjenju. Nakon višemjesečnih pregovaranja, 1. oktobra 2007. u Sarajevu je održan ujedinjujući Sabor. Radi boljeg položaja u odnosu na NHI, HSS BiH dobio je bolje položaje u novoj ujedinjenoj stranci - Hrvatska seljačka stranka - Nova hrvatska inicijativa (HSS - NHI), njeno ime je bilo ispred imena NHI-a u nazivu, a na čelo stranke došao je predsjednik HSS-a BiH Tadić.[2]
Reference
uredi- ^ a b Povijest i ime Nove hrvatske inicijative. Hrvatska seljačka stranka - Nova hrvatska inicijativa. Pristupljeno 7. aprila 2014.
- ^ a b c d e Tvrtko Milović: Sličnost i razlike političkih ujedinjavanja NHI iz 2010. i 2014. godine. Institut za društveno-politička istraživanja, 6. maja 2014. Pristupljeno 30. maja 2014.