Trebinje

grad u Bosni i Hercegovini
Datum izmjene: 16 mart 2018 u 19:35; autor: Combi2000 (razgovor | doprinosi)

Trebinje je grad, naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine, u Hercegovini.[2] Smješten je na rijeci Trebišnjici i dugi se niz godina ubrajao u jedan od najljepših gradova Bosne i Hercegovine.

Trebinje
(Grad, općina i naselje)
Grad Trebinje
Službeni grb Trebinje
Grb
Trebinje nalazi se u Bosna i Hercegovina
Trebinje
Trebinje
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 42°42′42.3″N 18°20′53.5″E / 42.711750°N 18.348194°E / 42.711750; 18.348194
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaTrebinje
Vlada
 • GradonačelnikLuka Petrović[1] (SNSD)
Površina
 • Općina854,5[2] km2
Nadmorska visina207 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina31.433[2]
 • Općina (gustoća)Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije "" /km2
 • Naseljeno mjesto25.589[3]
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj89 000
Pozivni broj(+387) 59
Matični broj226084[4]
Matični broj općine20583
Veb-sajtGrad Trebinje

Geografija

Nalazi se na samom jugu Hercegovine. Smješteno je ispod planine Leotar, na obodu Trebinjskog polja. Kroz grad protiče rijeka Trebišnjica. Od mora je udaljeno oko 27 km putem do Dubrovnika, ili oko 38 km putem do Herceg Novog. Za Trebinje se kaže da je grad sunca i platana. Ekonomski je i kulturni centar regije Istočne Hercegovine. Trebinje se nalazi na 42° 42‘ 32“ sjeverne geografske širine, a na 18° 19‘ 18“ istočne geografske dužine i na 275 m nadmorske visine. Od Jadranskog mora je udaljeno oko 19 km. Prometno je spojen sa Dubrovnikom (27 km), Ljubinjem (55 km), Mostarom (110 km), Bilećom (30 km), te Nikšićem (70 km) i Herceg Novim (38 km).

Klima

Klima u Trebinju je mediteranska (sredozemna) sa kratkim blagim zimama i dugim žarkim ljetima. Trebinje je danas, zajedno sa Mostarom i Neumom, jedan od najtoplijih gradova u Bosni i Hercegovini. Prosječna godišnja temperatura vazduha u gradu je 16,6 °C (1981-2012), prosječna januarska temperatura je 8,3 °C, a dok je julska 26,5 °C. Ljeti se temperature često penju i iznad 38 °C, a zimi se se ponekad spuste i ispod 0 °C. Najviša zabilježena temperatura iznosila je 45.5 °C, 22. jula 2007. A najniža zabilježena temperatura iznosila je -8 °C, 14. januara 1968. Godišnje padne prosječno 1624 mm padavina. Dana 08.08.2012 tačno u ponoć, u Trebinju je izmjerena temperatura od 32,2 °C, a prema podacima RHMZ RS to je jedna od najviših ponoćnih temperatura ikada zabilježenih na prostorima BiH. Grad ima oko 2600 sunčanih dana u godini. Trebinje spada u najsunčanije gradove na Balkanu. Snijeg u Trebinju je prava rijetkost, a i kada padne zadrži se po nekoliko sati. Klima je pogodna za uzgoj južnog voća (smokva, nar, mandarina, limun, narandža, grejpfrut, maslina, vinova loza).[nedostaje referenca]

JanFebMarAprMajJunJulAugSepOktNovDec
Najviša prosječna temperatura (°C)11,211,314,417,922,326,230,330,325,420,416,612,4Ø19,9
Najniža prosječna temperatura (°C)5,55,68,511,915,418,822,722,718,714,210,56,5Ø13,4
Padavine (mm)2052091121007648243898169255205Σ1539
Temperatura u °C • padavine u mmDijagram:
Temperatura
11,2
5,5
11,3
5,6
14,4
8,5
17,9
11,9
22,3
15,4
26,2
18,8
30,3
22,7
30,3
22,7
25,4
18,7
20,4
14,2
16,6
10,5
12,4
6,5
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Padavine
205
209
112
100
76
48
24
38
98
169
255
205
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Izvor: Trebinje

Historija

 
Trebinje početkom 20. vijeka
 
Trebišnjica

Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom 1997. i 1998. godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od paleolita do danas. Prahistorijskih objekata (tumulusi i gradine) je na hiljade i do sada je ispitano samo oko 1 odsto. U blizini Bileće je pronađena ilirska grobnica sa veoma neobičnim načinom sahranjivanja - Kačanjska grobnica sa veoma vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz Grčke. To govori o tome da prastanovnici Kačnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi sa intezivnim komunikacijama na širokom prostoru.

U sastav rimske države Trebinje sa svojim zaleđem (Ljubomir, Zariječje, Panik, Miruše) ulazi 135. god p.n.e. nakon pokoravanja Ardijejaca i Plereja (držali su prostor između Popova i Boke Kotorske). Bilo je u sastavu Epidaura (Cavtat), najjužnije rimske kolonije na istočnoj obali Jadrana, kao njegovo zaleđe.

Uz cestu Ljubomir (Ad zizium) – Panik (Leusinium) postojala su naselja u Domaševu, Ukšićima, Vrpolju (Cibrijan, rustična vila), Mosku, Skrobotnom, Dubočanima, pod Mićevcem, Bihovu, Čičevcu, Poljicama i u samom Trebinju Asamo, putna stanica. Istraživanja su pokazala i visok kulturni nivo (hipokaust, freske, mozaici). Sve zajedno govori o visoko civilizaranom životu tog vremena na ovim prostorima.

I u ranom srednjem vijeku taj prirodno-geografski prostor bio je jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica (arhontija, župa), formirana po dolasku Slovena na Balkan. Bizantski historičar i car Konstantin Porfirogenit ga spominje pod imenom Travunija. Prostiralo se: na jugu do Dubrovnika, na sjeverozapadu preko Veličana do Gacka i Pive, i na jugoistoku do Risna. Granica je bila obilježena kamenim stubovima valjkastog oblika sa uklesanim plastičnim križevima. Još u XX vijeku postojali su ostaci tih biljega na granici župa Hum i Travunija (Petrov krst na Rošcu). Prema Duklji granica je bila na gornjem toku Trebišnjice, gdje je i današnja granica Hercegovine i Crne Gore.

U ovoj oblasti nalazilo se pet gradova među kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. Centar ovih gradova bio je Trebinje, po čemu se i ova oblast naziva Trebinjska oblast. Travunija je došla pod bosansku vlast 1377. Trebinjem i njegovom okolinom upravljala je bosanska vlastelinska porodica Pavlovići, do 1438, kad ga Stjepan Vukčić Kosača pripaja posjedu Kosača. Na području Trebinja bila je carina. U toku Konavoskog rata, 1430. Dubrovčani su na području Trebinja doživjeli jak poraz od vojvode Radoslava Pavlovića. Upravu u Trebinju držao je gradski knez. U Trebinju je bilo sjedište Trebinjsko-mrkanske biskupije. Među najvažnijim vlasteoskim rodovima sa područja Trebinja su Ljubibratići, Poznanovići, Raspudići, Starčići.

Politika

Skupština grada

Skupština grada Trebinje sastoji se od 29 izabranih zastupnika:[5]

Rezultati lokalnih izbora od 1997. godine

U listi su samo imenovani politički subjekti koji su usvojili minimalno 3% glasova na izborima u određenoj godini.

Godina SDS SNSD DNS PDP PUP RS SRS RS SPO SPRS Demokratski centar

RS

SDP BiH SDA SBiH Pokret

za

Trebinje

DP Ujedinjena

Srpska

1997[6] 33,9% 25,7% 3,1% 14,2% 4,6%
2000[7] 48,7% 10,6% 7% 3,1% 3% 4,2% 9,1%1 9,1%1
2004
2008[8] 19,49% 29,01% 4,93% 13,92% 5,06% 7,01% 10,59%
2012[9] 14,53% 29,38% 4,64% 15,37% 3,09% 4,84% 4,92% 9,51%
2016[10] 12,09% 38,84% 7,95% 18,81% 3,07% 6,76% 3,73% 3,89%

1 nastupila u koaliciji sa SBiH/SDA

Gradonačelnik

Na lokalnim izborima u BiH 2016. godine za novog gradonačelnika je izabran Luka Petrović (SNSD), koji je time zamjenio priješnjeg gradonačelnika Slavka Vučurevića (PDP).

Grb

Simbol grada Trebinja je grb čiji je centralni dio štit trouglastog oblika, a iznad njega je kruna koja označava rang grada. Držači štita (suporteri) su figure lavova simbola moći, svjetlosti i riječi. Ispod štita je ornament grančice vinove loze koja je karakteristična za ovo područje, a ispod njega lenta sa natpisom Trebinje. Centralni dio štita je krst, a osnovni simbol štita kula kao simbol budnosti i uzdizanja. Plava boja na grbu simbolizuje rijeku, a u gornjem lijevom i desnom uglu štita nalaze se dvije figure ptica prenesene sa izvornog reljefa nađenog na području Trebinja.[11][12]

Kultura

Institucije

U Gradu Trebinju postoje sljedeće kulturne ustanove:[13]

  • Narodna biblioteka Trebinje raspolaže fondom od preko 70.000, čime je najveća biblioteka na području Istočne Hercegovine. Nalazi se u Njegoševoj ulici, na pola puta između gradskog parka i općinske zgrade.
  • Muzej Hercegovine je osnovan 1952. godine i raspolaže sa 1500 m2 korisnog prostora, od čega je 800m2 izložbeni prostor. Nalazi se u Starom gradu, u blizini Osman-pašine džamije.[14]
  • U sastavu Centra za informisanje i kulturu se nalaze Glas Trebinja i lokalni gradski radio Radio Trebinje. Nalazi se u ulici Kralja Petra I Oslobodioca.
  • Dom mladih organizira kulturne, obrazovne, sportske i edukativne aktivnosti. U sklopu ustanove egzistira kafe bar, fitnes centar, prostorija za sport i rekreaciju (stoni tenis), pozorišna i galerijska sala. Dom mladih se nalazi u Nemanjinoj ulici.[15]
  • U sastavu Kulturnog centra se nalaze bioskop, pozorište i galerija. Osim toga, centar je mjesto raznih manifestacija. Nalazi se na Trgu palih boraca.[16]

Kulturni događaji

Najznačajniji kulturni događaji u Trebinju su:[17]

  • Tradicionalno obilježavanje Badnje večeri po gregorijanskom kalendaru (6. januara)
  • Svetosavske svečanosti 26. i 27. januara
  • Poetski-muzička manifestacija "Dučićeve večeri poezije", koja se održava u Kulturnom centru Trebinja.[18]
  •  
    Arslanagića most
    Festival zabavljača za djecu krajem aprila i početkom maja.
  • Noć muzeja u maju.
  • Zvon zvonske pjesme u maju.
  • Konferencija beba, koja se održava 28. juna. Cilj ove manifestacije je pružanje podrške roditeljstvu.[19]
  • Festival Festivala se održava krajem jula. Na njemu nastupaju ameterski glumci iz cijele Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.[20]
  • Prvog vikenda u augusta se na Ublima održava tradicionalna manifestacija Iz ustanka nicaše sloboda.
  • Likovna kolonija u Lastvi u augustu
  • Trebinjska gitarijada krajem jula

Nacionalni spomenici


Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Trebinje

Sastav stanovništva – općina Trebinje
2013.[2]1991.[2]1981.[21]1971.[22]
Osoba29 198 (100,0%)30 966 (100,0%)30 372 (100,0%)29 024 (100,0%)
Srbi27 276 (93,42%)21 349 (68,94%)18 123 (59,67%)19 362 (66,71%)
Bošnjaci995 (3,408%)5 571 (17,99%)14 405 (14,50%)14 846 (16,70%)1
Ostali632 (2,165%)1 158 (3,740%)199 (0,655%)157 (0,541%)
Hrvati295 (1,010%)1 246 (4,024%)2 309 (7,602%)3 350 (11,54%)
Jugoslaveni1 642 (5,303%)4 280 (14,09%)424 (1,461%)
Crnogorci865 (2,848%)776 (2,674%)
Albanci119 (0,392%)59 (0,203%)
Makedonci36 (0,119%)18 (0,062%)
Slovenci22 (0,072%)32 (0,110%)
Romi14 (0,046%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Trebinje

Sastav stanovništva – naselje Trebinje
2013.[3]1991.[3]1981.[21]1971.[22]
Osoba25 589 (100,0%)21 870 (100,0%)17 271 (100,0%)3 530 (100,0%)
Srbi14 915 (68,20%)9 489 (54,94%)1 788 (50,65%)
Bošnjaci4 228 (19,33%)13 039 (17,60%)11 211 (34,31%)1
Jugoslaveni1 470 (6,722%)3 364 (19,48%)124 (3,513%)
Ostali910 (4,161%)158 (0,915%)51 (1,445%)
Hrvati347 (1,587%)412 (2,386%)208 (5,892%)
Crnogorci727 (4,209%)120 (3,399%)
Albanci31 (0,179%)7 (0,198%)
Makedonci29 (0,168%)2 (0,057%)
Slovenci22 (0,127%)19 (0,538%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Privreda i infrastruktura

Privreda

 
Sjedište Elektroprivrede RS u Trebinju

Glavni privredni aduti Trebinja su njegov povoljan geografski položaji, na tromeđi Bosne i Hercegovine, Hrvatske (Evropske unije) i Crne Gore i njegova brojna prirodna bogastva (umjerena klima, voda, sunce, vjetar, ljekovito bilje i drugi) od kojih neki još nisu dovoljno iskorišteni. Glavni privredni sektori u Trebinju su elektro-energetika (Hidroelektrane na Trebišnjici, sjedište Elektroprivrede RS) i prerađivački sektor (Swisslion Takovo, Industrija alata Trebinje), a u usponu se nalaze i turizam (brojni hoteli, blizina moru, novoizgrađeni Grad Sunca) te poljoprivreda.[23][24]

Trebinje je, kao njezin najveći grad, privredno središte Istočne Hercegovine. Međutim, ono se i dalje bori sa brojnim ekonomskim problemima, koji su nastali brojnim sankcijama, izolacijom, isseljavanju ili protjerivanju velikog dijela radno-sposobnog stanovništva tokom ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, dok su neke sankcije potrajale i nakon rata, prije svega zbog velike podrške lokalnih vlasti ratnih zločincima.Prijeratni privredni giganti kao što su Industrija alata Trebinje ili Novoteks nakon rata prestali su sa radom ili sa znatno smanjenim kapacitetima.

Infrastruktura

Saobraćaj

Putevi
 
Magistralni put M20 na ulazu u Trebinje

Kroz Trebinje vode magistralni put M6, koji grad povezuje sa Nikšićem (Crna Gora) i Čapljinom, to jest evropsim koridorom 5c (Autoput A1), te M20, koji ga povezuje sa Istočnom Bosnom, Dubrovnikom (Hrvatska) i Herceg Novim (Crna Gora).

Javni prijevoz

Javni prijevoz se u Trebinju isključivo obavlja autobusima. Sa trebinjske autobuske stanice postoje brojne dnevne linije prema najvećim gradovima u Bosni i Hercegovini (Banja Luka, Sarajevo, Mostar), okruženju (Dubrovnik u Hrvatskoj, općine Istočne Hercegovine, Nikšić i Herceg-Novi u Crnoj Gori) i inostranstvu (Beograd, Čačak, Bar, Podgorica).[25]

Zdravstvo

Glavne zdravstvene ustanove u Trebinju su opća bolnica Trebinje i trebinjski dom zdravlja.[26][27]

Zanimljivosti

Trebinje se nalazi na tromeđi sa Hrvatskom i Crnom Gorom. Grad je od mora udaljen 15 minuta vožnje automobilom. Trebinje ima u blizini dva jezera: Trebinjsko i Bilećko jezero, koja imaju ogromne potencijale i u turističkom i privrednom smislu. Grad je prelijep sa očuvanim starim gradom i palačama mediteranskog tipa koje obiluju izuzetnom ljepotom. Tu je i zelena pijaca koja se nalazi u sklopu "Trga Slobode" u Trebinju. U blizini je i poznata bašta hotela Platani koji je i poznat po platanima koji su čuveni širom svijeta.

U samom gradu i okolini nalazi se više od 15 pravoslavnih crkava, te dvije katoličke crkve, dok su sve gradske džamije srušene tokom proteklog rata 1992., od kojh su neke obnovljene ili se obnavljaju.

Sport

Poznate ličnosti

Znamenitosti

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za gradonačelnika za grad Trebinje". izbori.ba. Pristupljeno 29. 11. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ a b c d e "Općina Trebinje". nasbih.com. Pristupljeno 28. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ a b c "Naselje Trebinje". nasbih.com. Pristupljeno 28. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 28. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 2018-03-13. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "1997 Municipal Elections Final Results" (PDF). izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Općinski izbori 2000 - Izvor glasova" (PDF). izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 20. 4. 2000. Pristupljeno 13. 3. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "IZBORI 2008". www.izbori.ba. Pristupljeno 2018-03-13. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ "LOKALNI IZBORI 2012 | REZULTATI". www.izbori.ba. Pristupljeno 2018-03-13. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 2018-03-13. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  11. ^ "Opšte odredbe, Simboli Trebinja, Član 7" (PDF). sukobinteresa-rs.org. Općina Trebinje. 9. 12. 2005. Pristupljeno 14. 3. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  12. ^ "Zakon o gradu Trebinje: Član 5. (1) Grad Trebinje ima grb i zastavu". podaci.net. Narodna skupština RS. 26. 6. 2012. Pristupljeno 14. 3. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  13. ^ "Institucije – Град Требиње". www.trebinje.rs.ba. Pristupljeno 2018-02-26. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  14. ^ Sad. "Muzej Hercegovine - Туристичка организација Града Требиња". Туристичка организација Града Требиња. Pristupljeno 2018-02-26.
  15. ^ Urednik. "JU „Dom mladih" Trebinje |". www.hercegovinapromo.com (jezik: srpski). Pristupljeno 2018-02-26. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  16. ^ "Opšta | Kulturni centar Trebinje". kctrebinje.com (jezik: srpski). Pristupljeno 2018-02-26. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  17. ^ "Kulturni događaji – Град Требиње". www.trebinje.rs.ba. Pristupljeno 2018-03-12. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  18. ^ "Trebinje: Završene „Dučićeve večeri poezije"". Moja Hercegovina. 2017-11-05. Pristupljeno 2018-03-12.
  19. ^ "Održana Konferencija beba 2017". Град Требиње. Pristupljeno 2018-03-12.
  20. ^ "Jubilarni, 60. Festival festivala | SEEcult.org". www.seecult.org. Pristupljeno 2018-03-12. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  21. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  22. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  23. ^ "Privreda – Град Требиње". www.trebinje.rs.ba. Pristupljeno 2018-03-16. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  24. ^ "Ključni sektori – Град Требиње". www.trebinje.rs.ba. Pristupljeno 2018-03-16. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  25. ^ Admin. "Autobuska stanica Trebinje - Red vožnje". www.gradtrebinje.com. Pristupljeno 2018-03-16. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  26. ^ User, Super. "Bolnica Trebinje - Istorija". www.bolnicatrebinje.com. Pristupljeno 2018-03-16. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  27. ^ "Dom zdravlja Trebinje". domzdravljatrebinje.com (jezik: srpski (ćirlica). Dom zdravlja Trebinje. Pristupljeno 16. 3. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)

Vanjski linkovi