Podgorica
Podgorica (ćir. Подгорица) je glavni i najveći grad Crne Gore, naseljeno mjesto te službeni grad sa gradskom općinom Golubovci u svom sastavu.
Podgorica | |||
Подгорица | |||
glavni grad | |||
Podgorica, kolaž
| |||
|
|||
Službeni naziv: Град Подгорица | |||
Država | ![]() | ||
---|---|---|---|
Koordinate | 42°26′28″N 19°15′42″E / 42.44111°N 19.26167°E | ||
Najviša tačka | |||
- Nadmorska visina | 45 m | ||
Površina | |||
- Općina | 1.205 km2 | ||
Stanovništvo | |||
- Naselje | 150.977 (2011) | ||
- Općina | 174.515 | ||
Gradonačelnik | Ivan Vuković (DPS) | ||
Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | ||
Poštanski broj | 81000 | ||
Pozivni broj | + 382 (020) | ||
Autooznaka | PG | ||
Veb-sajt: Grad Podgorica | |||
GeografijaUredi
Nalazi se u središnjem dijelu doline rijeke Мorače, odnosno u sjevernom dijelu prostrane Zetske ravnice. Prvobitni grad je podignut pod Goricom, odakle i dobija svoje ime.
HistorijaUredi
Antička preteča današnje Podgorice bio je rimski Birziminium. U srednjem vijeku su ga Slaveni nazvali Ribnica. 1326. mjesto dobija ime Podgorica. Otada je u sastavu zemalja Nemanjića, Balšića, despota Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića, a od 1478. godine grad potpada pod osmanlijsku vlast, da bi 1878. godine odlukama Berlinskog kongresa ušao u sastav Crne Gore.
U toku Prvog svjetskog rata od 1916. do 1918. grad se nalazio pod austrougarskom okupacijom, kao i ostatak Crne Gore. 1918. godine kao i čitava Crna Gora ulazi u sastav Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevine Jugoslavije). Između dva svjetska rata Podgorica je imala oko 15.000 stanovnika, ali je nakon Drugog svjetskog rata brojka svedena na manje od pet hiljada, jer je grad stradao kao malo koji u Evropi, bombardiran 72 puta i gotovo sravnjen sa zemljom.
Poslije Drugog svjetskog rata i uspostavljanja Narodne, a zatim Socijalističke republike Crne Gore u okvirima posljeratne Jugoslavije Podgorica postaje njen glavni grad zamijenivši ranije Cetinje, a 1946. godine mijenja ime u Titograd i doživljava ubrzani ekonomski razvoj.
Savremena Pogorica nastaje na veoma povoljnom raskršću puteva u Zetskoj ravnici (Skadarskoj potolini), kod ušća Ribnice u Moraču, pokraj željezničke pruge Beograd–Bar. Nedaleko od Podgorice je Skadarsko jezero, a s gradnjom tunela Sozina Jadransko more je na svega pola sata vožnje. Savremeno oblikovani grad solitera presijecaju široke ulice i bulevari sa obje strane Morače, hoteli, sportski stadion i dvorane. U Podgorici se nalaze najvažnije nacionalne institucije Univerzitet Crne Gore, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorsko narodno pozorište, Radiotelevizija Crne Gore, aerodrom u Golubovcima i druge brojne institucije, koje su mahom nastale tokom godina socijalističke Jugoslavije. Svoja diplomatska predstavništva u gradu imaju SAD, Rusija, Kina, Slovenija, Italija i druge zemlje. Glavna gradska ulica je Ulica Slobode, koja je i gradski korzo, dok pješačku zonu čine Njegoševa i Hercegovačka ulica, s buticima i kafićima.
Malo je spomenika kulture sačuvano, s obzirom na razaranja iz Drugog svjetskog rata. Iz osmanlijskog perioda sačuvana je Sahat-kula iz 18. vijeka vijeka, dvije od nekadašnjih šest džamija (Osmanagića i Doganjska), kao i uske ulice oko njih koje sačinjavaju Staru varoš. Iz perioda Kraljevine Crne Gore najvažniji je dvorac kralja Nikole u parku Kruševac, danas Centar za savremenu umjetnost.
Glavno obilježje grada dugo su bile soc-realističke građevine i blokovi zgrada no dosta se toga promijenilo tokom posljednjih godina kada je sagrađen čitav moderni kompleks zgrada na desnoj obali Morače, a 13. jula 2005. godine pušten je u promet novi, najveći most na Morači, Milenijum, koji se već smatra novim simbolom Podgorice i koji s 57 metara visokim pilonom dominira panoramom grada.
Podgorica je jedan od najtoplijih gradova na Balkanu i nalazi se pod znatnim klimatskim uticajima sa Jadranskog mora. Srednja godišnja temperatura iznosi 15,8 °C. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 1586 mm.
StanovništvoUredi
Na popisu stanovništva 2011. godine Grad Podgorica imao je 174.515 stanovnika, i to na užem gradskom području 158.284 a u gradskoj općini Golubovci 16.231. Od toga, u samom naselju Podgorica živjelo je 150.977 stanovnika.
Grad PodgoricaUredi
Broj stanovnika po popisima[1] | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2003 | 2011 |
40.519 | 46.919 | 62.183 | 86.689 | 119.213 | 138.542 | 159.073 | 174.515 |
Napomena: Nastao iz stare općine Podgorica. U 2018. smanjen za izdvojeni dio područja od koga je nastala općina Tuzi u kojoj su sadržani podaci od 1948–2011.
Podgorica (naseljeno mjesto)Uredi
Broj stanovnika po popisima[2] | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2003 | 2011 |
14.369 | 19.868 | 35.054 | 61.727 | 96.074 | 117.875 | 136.473 | 150.977 |
Napomena: Od 1946. do 1992. iskazivano pod imenom Titograd. Ranije povećano za naselja Jovan Tomašević, Momišići i Zagorič koja su ukinuta. U 1981. povećano za naselja Dajbabe, Doljani (ranije povećano za naselja Peuta i Zlatica koja su ukinuta), Donja Gorica, Gornja Gorica, Masline, Rogami i Tološi koja su ukinuta.
Popis 2011.Uredi
|
|
|
Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.
Raniji popisiUredi
Podgorica | |
---|---|
1991[4] | 2003[5] |
ukupno: 117,875 Crnogorci 90,406 (76,69%) Srbi 10,699 (9,07%) Muslimani 6,242 (5,29%) Jugoslaveni 4,721 (4,00%) Romi 1,655 (1,40%) Albanci 1,565 (1,32%) Hrvati 563 (0,47%) Makedonci 446 (0,37%) Slovenci 95 (0,08%) Mađari 47 (0,03%) Rusi 44 (0,03%) Nijemci 18 (0,01%) Slovaci 17 (0,01%) Česi 16 (0,01%) Poljaci 14 (0,01%) Grci 10 (0,00%) Jevreji 7 (0,00%) Rumuni 6 (0,00%) Bugari 4 (0,00%) Ukrajinci 4 (0,00%) Turci 3 (0,00%) Rusini 2 (0,00%) ostali 96 (0,08%) neopredijeljeni 131 (0,11%) region. opr. 135 (0,11%) nepoznato 929 (0,78%)
|
ukupno: 136,473 Crnogorci 81,672 (59,84%) Srbi 37,037 (27,13%) Muslimani 3,726 (2,73%) Bošnjaci 1,680 (1,23%) Albanci 1,404 (1,02%) Romi 1,314 (0,96%) Hrvati 653 (0,47%) Jugoslaveni 417 (0,30%) Makedonci 295 (0,21%) Slovenci 136 (0,09%) Mađari 78 (0,05%) Rusi 54 (0,03%) Nijemci 29 (0,02%) Egipćani 22 (0,01%) Italijani 17 (0,01%) ostali 590 (0,43%) neopredijeljeni 6,156 (4,51%) region. opr. 159 (0,11%) nepoznato 1,034 (0,75%) - (-%) - (-%) - (-%) - (-%) - (-%) - (-%) - (-%)
|
Vjera | 1991[6] |
---|---|
Pravoslavna | 95.246 (80,80%) |
Islamska | 8.747 (7,42%) |
Katolička | 2.652 (2,24%) |
Protestantska | 237 (0,20%) |
Judaistička | 24 (0,02%) |
Proorijentalni kultovi | 21 (0,01%) |
Ostale vjeroispovijesti | 999 (0,84%) |
Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti | 58 (0,04%) |
Nije vjernik | 3.385 (2,87%) |
Nepoznato | 6.506 (5,51%) |
ukupno | 117.875 |
SportUredi
- OFK "Titograd", nogometni klub
GalerijaUredi
Također pogledajteUredi
- gradska općina Golubovci
- Zastava Podgorice
- Spisak općina u Crnoj Gori
ReferenceUredi
- ^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
- ^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
- ^ a b c Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.
- ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
- ^ "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.
Vanjski linkoviUredi
Commons ima datoteke na temu: Podgorica |
Wikivoyage ima vodič za putovanje za: Podgorica |
Nedovršeni članak Podgorica koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.