Bihovo

naselje u Trebinju, Bosna i Hercegovina

Bihovo je naseljeno mjesto u gradu Trebinju, Bosna i Hercegovina.

Bihovo
Naseljeno mjesto
Bihovo nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bihovo
Bihovo
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 42°40′30″N 18°19′11″E / 42.6751°N 18.3196°E / 42.6751; 18.3196
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradTrebinje
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto324
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 59
Matični broj224880[1]
Matični broj grada20583

Geografija

uredi

Naselje Bihovo se nalazi u Dživarskom polju, 5 km južno od Trebinja, na putu Trebinje - Dubrovnik. Značenje arapske riječi «dživar» jeste: susjedstvo, neposredna blizina, okolina.

Historija

uredi

Kontinuitet naseljavanja područja Trebinje počinje od doba Ilira. Na tom prostoru evidentirano je oko 1680 tumula.

Među objekte iz rimskog, iz perioda 2-4 vijeka, ubraja se i villa rustica sa lokaliteta Mirine. Kad je Dubrovnik postao kolonija, kolonisti su dobivali zemljišne komplekse u zaleđu, stvarajući poljoprivredna dobra i gradeći pri tom vile rustike. Ovdje je nađen jedan torkular što govori o proizvodnji vina ili maslinova ulja. Vila je stradala u požaru što je u ono doba bila česta pojava. U neposrednoj blizini Mirina, na lokalitetu Lijeska, otkriveni su tragovi još jedne vile.[2]

Na području Dživara i Bihova, u osmanlijskom periodu, živjele su sljedeće muslimanske porodice: Alijagići, Budalice, Busuladžići, Hadžovići i Spahovići.

Kompleks Spahovića kula sa dvorima se nalazi na početku sela Bihovo. Kula zauzima centralno mjesto kompleksa, južno od nje se nalazi ekonomski objekat, a sjevernije je konak.

Osmanlijska vlast je svojim zemljoposjednicima i novim feudalcima dodijelila velike posjede, tako da je bila nužna izgradnja novih stambenih objekata na selu. Osmanlijska feudalna gospoda (spahije) gradili su na svojim imanjima kamene dvorce koji su im obezbjeđivali stanovanje i odbranu. Te građevine su bile kule, stambeni objekti, kojih je nekada na području Bosne i Hercegovine bilo preko tri stotine. Pošto je u kulama bilo malo prostora za stanovanje, u tu svrhu, u neposrednoj blizini kula, građene su zgrade tzv. odžaci ili konaci. Stambeni kompleks Spahovića je u lošem stanju, napušten je, nije u funkciji, a od objekata su ostali zidovi kule, konak, ekonomski objekat, zidovi mutvaka i zidovi dvorišta. Kula je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [3]

Stanovništvo

uredi
Sastav stanovništva – naselje Bihovo
2013.[4]1991.1981.[5]1971.[6]
Osoba324 (100,0%)658 (100,0%)562 (100,0%)445 (100,0%)
Srbi217 (66,98%)205 (31,16%)235 (41,81%)183 (41,12%)
Bošnjaci102 (31,48%)304 (46,20%)1289 (51,42%)1241 (54,16%)1
Hrvati3 (0,926%)7 (1,064%)9 (1,601%)9 (2,022%)
Ostali2 (0,617%)128 (19,45%)4 (0,712%)1 (0,225%)
Jugoslaveni14 (2,128%)10 (1,779%)1 (0,225%)
Albanci10 (1,779%)
Crnogorci4 (0,712%)9 (2,022%)
Makedonci1 (0,178%)1 (0,225%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference

uredi
  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 26. 10. 2015.
  2. ^ ADNAN BUSULADŽIĆ -Zemaljski muzej Sarajevo: Villa rustica u Bihovu kraj Trebinja, VAMZ, 3.s., XXXV 191-196 (2002)
  3. ^ "Graditeljska cjelina - Spahovića kula sa dvorima u Bihovu kod Trebinja". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 19. 1. 2016.
  4. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 10. 2015.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 10. 2015.

Vanjski linkovi

uredi