Herceg Novi

naselje i općina u Crnoj Gori

Herceg Novi (ćir. Херцег Нови) je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u Crnoj Gori.

Herceg Novi
Херцег Нови
grad
Herceg Novi Sunset.JPG
pogled na Herceg Novi
Flag of Herceg Novi.jpg
Zastava
Great Coat of Arms of Herceg Novi.png
Grb
Službeni naziv: Општина Херцег Нови
Država  Crna Gora
Koordinate 42°27′05″N 18°32′13″E / 42.45139°N 18.53694°E / 42.45139; 18.53694
Najviša tačka
 - Nadmorska visina m
Površina
 - Općina 235 km2
Stanovništvo
 - Naselje 11.059 (2011)
 - Općina 30.864
Gradonačelnik Stevan Katić (DCG)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 85340
Pozivni broj + 382 (031)
Autooznaka HN
Veb-sajt: Općina Herceg Novi
Herceg Novi, trg Nikole Đurkovića

GeografijaUredi

Herceg Novi pripada Boki. Smjestio se na izuzetno značajnom i atraktivnom prostoru koji se nalazi između najviše planinske dinarske mase planine Orjen (1.895 m.) i ulaza u Bokokotorski zaliv.

HistorijaUredi

Historija Herceg Novog počinje u srednjem vijeku. Tvrđavu je osnovao bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Njegovo današnje ime Herceg Novi potiče od titule hercega Stjepana Vukčića Kosače. Grad Novi (nazivan: Sveti Stefan, Novi, Castrum de Sottorina, Castrum Novum, Novi Grad, Herceg Novi) stvoren je planski od strane kralja Tvrtka I. Bosanski kralj Tvrtko I. je nastojao da se oslobodi ekonomske ovisnosti u primorju pa je naredio osnivanje novog grada u Dračevici (Novi) i u Slanskom primorju (Brštanik). U njima je planirao otvoriti slanice i trgove za prodaju soli. Izgradnja Novog završena je 1382., ali prvobitna namjera nije ispunjena. Tvrtko je odustao od slanica i prodaje soli, a zauzvrat je dobio trg Drijeva. Grad Novi je dobio drugu funkciju.

Novi je smješten u sredini župe Dračevice u Topaljskom zalivu, nedaleko od ulaza u Bokokotorski zaliv. Prvi njegov naziv je Sveti Stefan. Novi je bio rezidencija vojvode Sandalja Hranića Kosače, Stjepana Vukčića i njegovih nasljednika. Tvrtkovu ekonomsku politiku primjenjivao je Stjepan Vukčić koji je u Novom otvorio tkaonicu. Osmanlije su zauzele Novi 1482., kao zadnje uporište ranijeg posjeda roda Kosače.

StanovništvoUredi

Na popisu stanovništva 2011. godine općina Herceg Novi imala je 30.864 stanovnika, od čega u samom Herceg Novom 11.059.

Općina Herceg NoviUredi

Broj stanovnika po popisima[1]
1948 1953 1961 1971 1981 1991 2003 2011
12.482 13.759 15.157 18.368 23.258 27.593 33.034 30.864

Napomena: Nastala iz stare općine Herceg Novi koja nije mijenjala granice.

Herceg Novi (naseljeno mjesto)Uredi

Broj stanovnika po popisima[2]
1948 1953 1961 1971 1981 1991 2003 2011
2.371 2.926 3.797 6.705 8.130 11.429 12.739 11.059

Napomena: Ranije povećano za naselja Savina i Topla koja su ukinuta.

Popis 2011.Uredi

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisiUredi

Herceg Novi
1991[4] 2003[5]

ukupno: 11,429

  Crnogorci 4,076 (35.66%)
  Srbi 3,858 (33.75%)
  Jugoslaveni 2,389 (20.90%)
  Hrvati 365 (3.19%)
  Muslimani 124 (1.08%)
  Makedonci 94 (0.82%)
  Romi 43 (0.37%)
  Albanci 37 (0.32%)
  Slovenci 34 (0.29%)
  Mađari 22 (0.19%)
  Rusi 11 (0.09%)
  Bugari 6 (0.05%)
  Slovaci 6 (0.05%)
  Poljaci 5 (0.04%)
  Česi 4 (0.03%)
  Nijemci 4 (0.03%)
  Ukrajinci 2 (0.01%)
  Jevreji 1 (0.00%)
  Rumuni 1 (0.00%)
  ostali 28 (0.24%)
  neopredijeljeni 64 (0.55%)
  region. opr. 144 (1.25%)
  nepoznato 111 (0.97%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

ukupno: 12,739

  Srbi 6,376 (50.05%)
  Crnogorci 3,873 (30.40%)
  Hrvati 417 (3.27%)
  Jugoslaveni 140 (1.09%)
  Muslimani 90 (0.70%)
  Romi 65 (0.51%)
  Makedonci 60 (0.47%)
  Bošnjaci 51 (0.40%)
  Slovenci 26 (0.20%)
  Mađari 19 (0.14%)
  Albanci 17 (0.13%)
  Italijani 10 (0.07%)
  Rusi 9 (0.07%)
  Nijemci 4 (0.03%)
  ostali 108 (0.84%)
  neopredijeljeni 968 (7.59%)
  region. opr. 176 (1.38%)
  nepoznato 330 (2.59%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
Vjera 1991[6]
Pravoslavna 8.495 (74,32%)
Katolička 673 (5,88%)
Islamska 196 (1,71%)
Protestantska 37 (0,32%)
Judaistička 4 (0,03%)
Ostale vjeroispovijesti 21 (0,18%)
Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti 15 (0,13%)
Nije vjernik 806 (7,05%)
Nepoznato 1.182 (10,34%)
ukupno 11.429

GalerijaUredi

Herceg Novi, panorama

Također pogledajteUredi

LiteraturaUredi

  • Bogumil Hrabak, Herceg-Novi u doba bosanskohercegovačke vlasti (1382-1482), Boka 10, Herceg-Novi 1978, 7-31.
  • Bogumil Hrabak, Venecija i Sandalj Hranić u njegovom širenju po Primorju počev od Herceg-Novog, Boka 11, Herceg-Novi 1979, 199-225.
  • Ilija Pušić, Hercegnovska luka i pristanište u srednjem vijeku, Godišnjak Pomorskog muzeja 27-28, Kotor 1979-1980, 25-36.

ReferenceUredi

  1. ^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
  2. ^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
  3. ^ a b c Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.
  5. ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
  6. ^ "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.

Vanjski linkoviUredi


  Nedovršeni članak Herceg Novi koji govori o općini u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.