Wikipedia

Privreda Hrvatske

Privreda Hrvatske
ValutaHrvatska kuna (HRK)
Fiskalna godinakalendarska godina
Ekonomske organizacijeCEFTA, WTO
Statistika
BDP (PKM)$63,84 milijarde (procjena 2011) nominalni
$80,33 milijarde (procjena 2011) po PPP[1] (65. (po nominalnom BDP)
77. (BDP po PPP))
BDP rast-1,3% (I kv. 2012.)
BDP per capita$14.457 (nominalno, 2011. proc.)[2]
$18.192 (po PPP, 2011. proc.)
BDP po sektorupoljoprivreda (6,7%), industrija (27,1%), usluge (66,1%) (2009. proc.)
Inflacija (IPC)1,3% (2010. proc.) [3]
2,1% (maj 2012. proc.)[4]
Stopa siromaštva18% (2009.)[5]
Radna snaga1,769 miliona (novembar 2009.)
Radna snaga prema zanimanjupoljoprivreda: 5%; industrija: 31,3%; usluge: 63,6% (2008)
Nezaposlenost18% (maj 2012.)
17,7% (2011 proc.)[5]
Glavna industrijahemikalije i plastika, mašinski alati, prerada metala, elektronika, čelik i proizvodi od čelika, aluminij, papir, drvo i drvne prerađevine, konstrukcioni materijali, tekstil, brodogradnja, rafinerija nafte, hrana i piće, turizam
Trgovina
Izvoz$12,15 milijarde (2010. proc.)
Izvozna dobratransportna sredstva, mašine, tekstil, hemikalije, hrana, gorivo
Glavni izvozni partneriItalija 19,1%, Bosna i Hercegovina 12,98%, Njemačka 11,06%, Slovenija 7,47%, Austrija 5,44%, Srbija 5,41% (2009.)
Uvoz$20,23 milijarde (2010. proc.)
Uvozna dobramašine, transportna i električna oprema; hemikalije, gorivo i maziva; hrana
Glavni uvozni partneriItalija 15,46%, Njemačka 13,57%, Rusija 9,29%, Kina 6,83%, Slovenija 5,75%, Austrija 5,04% (2009.)
Javne financije
Javni dug58% od GDP-a (2010. proc.)
Prihodi$20,99 milijarde
Rashodi$22,35 milijarde
Glavni izvor: CIA World Fact Book
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Statistički pokazatelji

uredi

Bruto domaći proizvod je u 2004. godini iznosio 34,3 milijarde USD ili 7.738 USD po stanovniku, pri čemu je realni rast u odnosu na 2003. godinu bio 3,8%. Deficit platnog bilansa u Hrvatskoj je u 2005. godini iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% bruto domaćeg proizvoda. Razlog za to je deficit robne razmjene sa inostranstvom.

Najveći problem je nerazmjer izvoza i uvoza. Inflacija je tokom 2005. blago rasla, ali je danas na vrlo niskim stopama od oko 1,1%. Devizne rezerve Hrvatske su na kraju 2004. godine iznosile skoro 6,4 milijardi eura.

U Hrvatskoj je gotovo 300.000 nezaposlenih što iznosi oko 18% ukupne radne snage. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna vrijednost robne razmjene Hrvatske sa svijetom u 2005. godini iznosila je 27,3 milijardi USD. Hrvatska je tokom 2005. izvezla robe u vrijednosti od 8,8 milijarde USD, dok je vrijednost uvoza dostigla 18,5 milijarde USD. Deficit u bilansu robne razmjene iznosio je 9,7 milijardi USD, a pokrivenost uvoza izvozom 47%.

Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija (21%), BiH (14,3%), Njemačka (10,6%), Slovenija (8%), Austrija (7,1%) i Srbija i Crna Gora (4,4%) dok su najveći uvozni partneri Italija (16%), Njemačka (14,8%), Rusija (9,1%), Slovenija (6,7%), Austrija (5,7%) i Francuska (4,1%).

Direktna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u periodu od 1993. do juna 2005. godine iznose 11,216 milijardi eura.

Stanje hrvatske privrede tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preorganizacije u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe privredne reforme. Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih okolnosti i najčešće protivzakonito provedene privatizacije danas još nije dostigla nivo iz 1990. godine. Situaciju dodatno otežava loš sistem sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.

U Hrvatskoj postoji i sve izraženiji problem razlike u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske, što je vjerovatno i posljedica poreznog sistema koji je na snazi. Dok se u Evropi otprilike 25% poreznih prihoda ostavlja tamo gdje su ostvareni, tj. u lokalnim jedinicama vlasti, u Hrvatskoj je taj postotak u praksi između 3 i 4% poreza koji ostaju lokalnoj samoupravi. Budući su većina velikih kompanija i banaka, kao i državnih monopolista za svoje sjedište registrirali Zagreb ovaj problem je tom činjenicom još više potenciran. To za posljedicu ima stanje da je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu. Od prve sljedeće najrazvijenije i najbogatije regije, Istre, glavni grad je, mjereno po BDP-u per capita, također gotovo trostruko bogatiji, a samim tim i razvijeniji. Drugi i treći grad po razvijenosti u državi (Split i Rijeka) su više nego trostruko u zaostatku za Zagrebom, dok su najnerazvijenija područja gotovo deset puta siromašnija i nerazvijenija od metropole, bez obzira na činjenicu da je najsiromašnija Vukovarsko-srijemska županija sposobna proizvesti u prosjeku pet puta više poljoprivrednih proizvoda nego ostatak Hrvatske, a što je do domovinskog rata i bio slučaj. Gotovo u pravilu, najsiromašniji dijelovi države su oni koji su bili pod okupacijom tokom rata 1990tih godina, bez obzira na komparativne prirodne prednosti koje pojedini od njih imaju.

Godina BDP
milijardi US$		 rast BDP-a inflacija udio inostranog
duga u BDP-u
2001 23,06 4,4 3,8 60,7
2002 26,52 5,6 1,7 61,5
2003 34,15 5,3 1,8 75,5
2004 41,02 3,8 2,1 80,2
2005 44,82 4,3 3,3 82,5

Izvor: Hrvatska narodna banka Državni zavod za statistiku[mrtav link]

Bankarski sistem Hrvatske

uredi

Uz HNB, 1. septembra 2006. u Hrvatskoj bile su registrirane 33 banke:

  1. Banka Brod d.d.
  2. Banka Kovanica d.d.
  3. Banka Sonic d.d.
  4. Banka Splitsko-Dalmatinska d.d.
  5. Centar Banka d.d.
  6. Creco Banka d.d.
  7. Croatia Banka d.d.
  8. Erste & Steiermärkische Bank d.d.
  9. Gospodarsko kreditna Banka d.d.
  10. Hrvatska poštanska Banka d.d.
  11. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
  12. Imex Banka d.d.
  13. Istarska kreditna Banka Umag d.d.
  14. Jadranska Banka d.d.
  15. Karlovačka Banka d.d.
  16. Kreditna Banka Zagreb d.d.
  17. Kvarner Banka d.d.
  18. Međimurska Banka d.d.
  19. Nava Banka d.d.
  20. OTP Banka Hrvatska d.d.
  21. Partner Banka d.d.
  22. Podravska Banka d.d.
  23. Primorska Banka d.d.
  24. Privredna Banka Zagreb d.d.
  25. Raiffeisenbank Austria d.d.
  26. Samoborska Banka d.d.
  27. Slatinska Banka d.d.
  28. Slavonska Banka d.d.
  29. Société Générale-Splitska Banka
  30. Štedbanka d.d.
  31. Vaba d.d. banka Varaždin
  32. Volksbank d.d.
  33. Zagrebačka Banka d.d.

Poljoprivreda

uredi

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo učestvuju s oko 7,2% u hrvatskom BDP-u. U 2004. godini je bilo ukupno 2,7 miliona hektara poljoprivrednih površina, od čega je 41% bilo oranica i vrtova, 1,8% vinograda, 1,8% voćnjaka i 0,6% maslinika, dok su ostalo bile livade i pašnjaci (54%). Od 1,1 miliona hektara oranica i vrtova zasijano je 1 milion.

Ribarstvo

uredi

Osnova slatkovodnog ribarstva je uzgoj šarana i pastrmki u ribnjacima. Ipak pored duge tradicije proizvodnja ribe u kontinentalnim dijelovima Hrvatske se smanjuje svakom godinom. 2004. godine proizvedeno je 3.393 tona slatkovodne ribe: od toga najviše šarana (1.575 t) i pastrmke (1.075 t).

Uzgoj morske ribe i školjkaša u Jadranskom moru svake godine raste. Posljednjih godina se naročito razvio uzgoj tune, koja se većinom plasira na japansko tržište. 2004. godine ulov i proizvodnja morske ribe i školjkaša je iznosio 39.954 tona, a od toga najviše 29.951 tona plave ribe.

Industrija

uredi

Industrija ostvaruje oko petine BDP-a Hrvatske, a zapošljava oko četvrtine radne snage. 83% industrije čini prerađivačka industrija, a ponajviše proizvodnja hrane i pića, proizvodnja hemijskih proizvoda te izdavačka i štamparska djelatnost. U proteklih nekoliko godina primjetan je najveći rast bruto dodane vrijednosti rudarstva, prerađivačke industrije i opskrbe energentima. 2005. godine industrijska proizvodnja je rasla 5% godišnje. Bez obzira na ovaj postepeni rast tokom posljednjih godina Hrvatska danas ostvaruje samo 69 posto svog industrijskog BDPa iz 1989. godine.

Među važnije industrijske grane ubrajaju se, osim navedenih, mašinska, petrohemijska, farmaceutska, drvna i tekstilna. Najveći industrijski centar je grad Zagreb, u kojem posluju brojne kompanije, među kojima Ledo, Jamnica i Zagrebačka pivovara.

Turizam

uredi

Turizam je izuzetno važan za Hrvatsku. U 2004. godini turizam je ostvarivao 20% BDP-a države. Hrvatska je posljednjih godina postala izuzetno popularno turističko odredište te je jedna od rijetkih zemalja u kojoj nije zabilježen pad turističkog prometa.

Glavni turistički aduti su: očuvan okoliš, kulturno i historijsko naslijeđe, razuđena obala, blaga mediteranska klima te duga turistička tradicija. Turističko tržište bilježi stalni porast u broju dolazaka i noćenja turista, te se u 2004. godini broj turista koji su boravili u Republici Hrvatskoj povećao za 6%, a broj noćenja za 2% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno boravilo je 9,4 miliona turista, koji su ostvarili ukupno 47,8 miliona noćenja.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni prihod od međunarodnog turizma za 2004. godinu iznosi 6,972 milijardi USD. Hrvatska se odredila za kvalitetni, a ne za masovni turizam te je cilj zemlje doći na otprilike 12 miliona turista godišnje koji ne bi ugrozili održivi razvoj.

Građevinarstvo

uredi

Građevinarstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% bruto domaćeg proizvoda Hrvatske i u narednom periodu se očekuje da će doći do približno 10% kakav se ostvaruje u zemljama Evropske unije.

Saobraćaj

uredi
Glavni članak: Saobraćaj u Hrvatskoj

Povoljan geografski-saobraćajni položaj Republike Hrvatske omogućuje razvijanje saobraćajne infrastrukture i saobraćajnih djelatnosti kao jednog od važnijih faktora razvoja privrede.

Iz godine u godinu Hrvatska postaje sve saobraćajno povezanija te je tako sredinom 2005. u promet puštena dugoočekivani autoput Zagreb – Split koji povezuje kontinent s obalom. U narednom periodu planira se dovršiti autoput Zagreb-Rijeka u punom profilu, nastavak autoputa Zagreb-Split do Dubrovnika te gradnja koridora Vc kroz Slavoniju. Prva faza izgradnje Istarskog ipsilona je gotova 2007., s tim da će puni profil dobiti 2010. (zapadni krak) odnosno 2013. (istočni krak) pri čemu će druga cijev tunela Učka biti gotova 2016.

Također, sve se više i više ulaže u djelatnostima luka, pomorskog i riječnog brodarstva te željeznica. Tako su Hrvatske željeznice kupile osam novih nagibnih vlakova (u sklopu projekta modernizacije HŽ-a za period od 2003. – 2007. godine) koji od juna 2004. voze na relaciji Zagreb – Split – Zagreb.

Riječka luka kao najveća luka na Jadranu i najvažnija luka Republike Hrvatske trebala bi više kao i ostale hrvatske luke, iskoristiti svoj geografski položaj i odlične preduslove za prekrcaj svih vrsta tereta još više jer procjene budućih saobraćajnih tokova ukazuju na očekivanje porasta pomorskog prometa naročito na sjevernojadranskom pomorskom pravcu i to ponajprije kao posljedicu prekapacitiranosti sjevernoevropskih luka. Sada se u sklopu luke izvodi Gateway projekt sufinanciran iz Svjetske banke.

Također, Hrvatska treba iskoristiti svoj geosaobraćajni položaj i u zračnom saobraćaju jer se nalazi, kao jedna od zemalja Mediterana na križanju zračnih putova za južnu, istočnu i srednju Evropu. U Hrvatskoj ima sedam aerodroma – Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek – namijenjenih za međunarodni saobraćaj te tri aerodroma – Brač, Lošinj i Vrsar, za prihvat i otpremu manjih aviona komercijalne namjene.

Trgovina

uredi

Distributivna trgovina ima značajno mjesto u ukupnoj privredi Republike Hrvatske, jer u toj djelatnosti posluje oko 38% privrednih subjekata, zapošljava približno 15% ukupnog broja zaposlenih, ostvareno je oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija što ukazuje na dobre poslovne rezultate te djelatnosti.

Razvijenost Hrvatske po županijama

uredi

(izvor : Hrvatski zavod za statistiku, podaci 2003 godine)

Županija Privreda
Županija Broj stanovnika BNP/milijarde eura BNP/eura po stanovniku
1 Zagreb 775.424 8,257 10.586
2 Istarska županija 205.825 1,694 8.122
3 Primorsko-goranska županija 306.159 2,129 6.977
4 Ličko-senjska županija 53.006 0,324 6.109
5 Koprivničko-križevačka županija 125.352 0,697 5.661
6 Varaždinska županija 185.756 1,019 5.569
7 Dubrovačko-neretvanska županija 123.047 0,647 5.225
8 Međimurska županija 120.790 0,561 4.736
9 Zadarska županija 160.506 0,785 4.734
10 Karlovačka županija 142.313 0,639 4.592
11 Sisačko-moslavačka županija 182.615 0,832 4.549
12 Virovitičko-podravska županija 93.952 0,411 4.453
13 Osječko-baranjska županija 329.465 1,462 4.447
14 Splitsko-dalmatinska županija 459.818 2,094 4.446
15 Bjelovarsko-bilogorska županija 133.198 0,577 4.414
16 Zagrebačka županija 309.369 1,386 4.385
17 Krapinsko-zagorska županija 143.465 0,602 4.287
18 Požeško-slavonska županija 84.897 0,364 4.264
19 Šibensko-kninska županija 114.344 0,468 4.115
20 Brodsko-posavska županija 177.558 0,599 3.398
21 Vukovarsko-srijemska županija 195.771 0,688 3.397

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ [1]
  2. ^ IMF
  3. ^ Indexmundi
  4. ^ HNB
  5. ^ a b CIA World Factbook Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "cia" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem



 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Privreda Hrvatske
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Privreda_Hrvatske&oldid=3669594"