Wikipedia

Transport

kretanje ljudi, životinja ili dobara sa jednog mjesta na drugo

Transport predstavlja kretanje ljudi, životinja ili dobara sa jednog mjesta na drugo. Mediji transporta uključuju zrak, željeznicu, cestu, vodu, kablove, cjevovode i svemir. Polje može biti podijeljeno u infrastrukturu, vozila i operacije. Transport je važan jer omogućava trgovinu između ljudi, što je osnova za razvoj civilizacija.

Kontejnerski brod BW Fjord
Francuska nacionalna policija koristi nekoliko načina transporta, svaki od njih ima svoje prednosti.

Transportna infrastruktura se sastoji od određenog broja instalacija što uključuje ceste, željeznice, zračne linije, vodene linije, kanale i cjevovode, kao i terminale kao što su aerodromi, željezničke stanice, autobuske stanice, skladišta, prevozničke terminale, skladišta za punjenja goriva (uključujući pristaništa i benzinske pumpe) i morske luke. Terminali mogu biti korišteni za razmjenu putnika i tereta, kao i za održavanje.

Vozila koja putuju na ovim mrežama mogu uključivati automobile, bicikle, autobuse, vozove, kamione, ljude, helikoptere, plovne objekte, svemirske letjelice i avijaciju. Operacije se bave načinom na koji se upravlja vozilima i procedurama propisanim za tu svrhu, uključujući finansiranje, zakonitost i politiku. U transportnoj industriji, operacije i vlasništvo infrastrukture mogu biti javni ili privatni, zavisno od države i načina.

Putnički transport može biti javni, gdje operatori omogućavaju servise po rasporedu, ili privatni. Teretni transport je postao fokusiran na kontejnerizaciju, iako se transport rasutih materijala koristi za velike količine trajnih predmeta. Transport igra važnu ulogu u ekonomskom rastu i globalizaciji, a većina tipova uzrokuje zagađenje zraka i zauzima velike zemljine površine. Iako je u velikoj mjeri uz subvenciju vlade, dobro planiranje transporta je osnova za pravljenje toka saobraćaja i smanjenja gužvi.

Način transporta

uredi
Glavni članak: Način transporta

Način transporta je rješenje koje upotrebljava određeni tip vozila, infrastrukture i operacije. Transport osoba ili tereta može uključivati jedan ili nekoliko načina, s tim što se ovaj drugi slučaj zove intermodalni ili multimodalni transport. Svaki način ima svoje prednosti i mahane, te se bira za upotrebu zavisno od troška, mogućnosti i rute.

Ljudi

uredi
Glavni članak: Transport ljudskim pogonom
 
Transport ljudskom snagom ostaje u stalnoj upotrebi u državama u razvoju.

Transport ljudskom snagom, oblik održivog transporta, jeste transport ljudi i/ili dobara korištenjem ljudske snage mišića, u obliku hodanja, trčanja i plivanja. Moderna tehnologija dopušta mašinama upotrebu ljudske snage. Transport ljudskom snagom ostaje popularan iz razloga smanjenja troškova, slobodnog vremena, fizičkih vježbi i zaštite okoline; nekad je to jedini dostupan oblik, posebno u nerazvijenim ili nepristupačnim regijama.

Iako su ljudi u mogućnosti hodati bez infrastrukture, transport može biti poboljšan korištenjem cesti, posebno kada ljudi koriste vozila, poput bicikala i skejtova. Vozila koja koriste ljudsku snagu također su pravljena za teške uvjete okoline, kao što su snijeg i voda, skuterom za veslanje i skijanjem; čak se može u ovo ubrojati i zrak, korištenjem avijacije s ljudskim pogonom.

Životinje

uredi
Glavni članak: Transport životinjskim pogonom

Transport sa životinjskim pogonom jeste korištenje radnih životinja za premještanje ljudi i dobara. Ljudi mogu jahati neku životinju direktno, koristiti je kao tovarnu za prijenos dobara, ili ih iskoristiti samostalno ili u timu, da vuku sanke ili vozila s točkovima.

Zrak

uredi
Glavni članak: Avijacija
 
Air France Airbus A318 slijeće na londonski aerodrom Heathrow.

Zrakoplov fiksnih krila, uobičajeno zvan avion, jeste letjelica teža od zraka gdje je kretanje zraka u odnosu na krila korišteno da napravi podizanje. Pojam se koristi za razlikovanje ovog od aviona rotacijskih krila, gdje kretanje pomičućih površina relativno na zrak pravi dizanje. Žiroplan je istovremeno sa nepomičnim krilima i rotirajućim krilima. Avion sa fiksnim krilima ima raspon od malih trenerskih i rekreacijskih zrakoplova do velikih aviokompanija i vojnih teretnih aviona.

Dvije stvari potrebne za zrakoplov su protok zraka preko krila radi podizanja i površina za prizemljivanje. Većina zrakoplova također zahtijeva aerodrom sa infrastrukturom radi opravke, obnavljanja, punjenja gorivom i za ukrcavanje i iskrcavanje posade, tereta i putnika. Dok je velika većina zrakoplova sposobna da se spušta na tlo i podiže s tla, neki su u mogućnosti spustiti se na led, snijeg i mirnu vodu.

Avijacija je druga najbrža metoda transporta, poslije rakete. Komercijalni džetovi mogu dostići do 955 km/h, jednomotorni avion 555 km/h. Avijacija je u mogućnosti da brzo transportira ljude i ograničene količine robe preko velikih udaljenosti, ali zahtijeva velike troškove i energiju; za kratke udaljenosti ili za nepristupačna mjesta, mogu se koristiti helikopteri.[1] Članak iz The Guardiana od 28. aprila 2009. bilježi da, "WHO procjenjuje da u svakom trenutku ima do 500.000 ljudi u avionima."[2]

Željeznica

uredi
Glavni članak: Željeznički transport
 
New York City Subway je svjetski najveći rapid transit sistem po dužini ruta i po broju stanica.
 
InterCityExpress, njemački putnički brzi voz

Željeznički transport je onaj vid transporta gdje se voz kreće duž dvije paralelne čelične šine, poznate kao željeznička pruga. Šine su okomito učvršćene (ankerisane) na veze (ili pragove) od drveta, betona ili čelika, da bi zadržale stalnu udaljenost jedna od druge. Šine i okomite grede su smještene na temelj napravljen od betona, ili kompresirane zemlje i šljunka u "krevetu" od balasta. Alternativne metode uključuju prugu s jednim kolosjekom i maglev.

Voz se sastoji iz jednog ili više povezanih vozila koji operiraju na šinama. Pogon se obično ostvaruje pomoću lokomotive, za prijevoz serije vagona bez napajanja koji mogu nositi putnike ili teret. Lokomotiva može biti pogonjena parom, dizelom ili električnom strujom kojom se napaja iz električnog sistema. Alternativno, neki ili svi vagoni mogu biti napajani, što je poznato kao višestruka jedinica. Također, voz može biti pokretan konjskom snagom, kablovima, gravitacijom, pneumaticima i gasnim turbinama. Pokretani vagoni se kreću sa mnogo manje trenja od vozila sa gumama na asfaltiranim cestama, što čini vozove energetski efikasnije, ali ipak ne toliko efikasne kao što su brodovi.

Međugradski vozovi su dugolinijske usluge koje spajaju gradove;[3] moderne visokobrzinske željeznice su u mogućnosti razvijanja brzina do 350 km/h, ali ovo zahtijeva posebno napravljene šine. Regionalni i putnički vozovi povezuju gradove sa prigradskim i okolnim sredinama, dok se unutargradski transport odvija visokokapacitetskim tramvajima i brzim tranzitima, često praveći okosnice gradskog javnog transporta. Teretni vozovi tradicionalno koriste boks-vagone, zahtijevajući ručni utovar i istovar tereta. Od 1960-tih, kontejner vozovi su postali dominantno rješenje za opće terete, dok se velike količine rasutog tereta prevoze namjenskim vozovima.

Cesta

uredi
Glavni članak: Cestovni transport
 
Harbor Freeway je često pretrpana tokom sati gužve u Los Angelesu.

Cesta je prepoznatljiva ruta, odnosno put, između dva ili više mjesta.[4] Ceste su obično poravnate, asfaltirane, ili na drugi način pripremljene da dopuste lahko putovanje;[5] iako ne trebaju biti, a historijski više cesta je bilo jednostavno prepoznatljivo bez bilo kakve formalne konstrukcije ili održavanja.[6] U urbanim područjima, ceste mogu prolaziti kroz grad ili selo i biti nazvane kao ulice, služeći dvije funkcije kao urbani uslužni prostor i kao ruta.[7]

Najčešće cestovno vozilo je automobil; putničko vozilo s točkovima koje sa sobom nosi motor. Ostali korisnici ceste su busevi, kamioni, motocikli, bicikli i pješaci. Od 2010, bilo je 1.015 milijardi automobila širom svijeta. Cestovni promet nudi potpunu slobodu korisnicima cesta za prijenos vozila sa jedne lokacije na drugu i sa jedne ceste na drugu prema potrebi i prilici. Ova fleksibilnost promjena u lokaciji, smjeru, brzini i tajmingu putovanja nije dostupna za ostale načine transporta. Moguće je omogućiti servis vrata-do-vrata jedino cestovnim transportom.

Automobili pružaju visoku fleksibilnost sa malim kapacitetom, ali zahtjevaju visoko korištenje energije i površine, te su glavni izvor buke i zagađenja zraka u gradovima; autobusi dopuštaju efikasnije putovanje sa gubitkom na smanjenoj fleksibilnosti.[8] Cestovni transport kamionima je često početna i krajnja faza teretnog transporta.

Voda

uredi
Glavni članak: Brodski transport
 
Sagrađen od strane Holanđana za transport začina, danas se koristi od strane lokalnih ribara da put do mora, Negombo holandski kanal, Šri Lanka
 
Trajekt automobila u Hrvatskoj

Vodeni transport je kretanje u smislu vodenog transportnog sredstva poput barke, broda, plovila ili jedrilice kroz vodenu površinu, poput mora, okeana, jezera, kanala ili rijeke. Potreba za plovnosti je česta za vodeni transport, praveći trup dominantnim aspektom ove konstrukcije, održavanja i izgleda.

U 19. stoljeću prvi parobrod je razvijen, koristeći parni motor za vožnju točkova sa lopaticama ili propelera za pokretanje broda. Para je proizvođena u bojleru koristeći drvo i ugalj i dovodi se kroz parni vanjski motor s unutrašnjim sagorijevanjem. Sada većina brodova ima unutrašnji motor s unutrašnjim sagorijevanjem koristeći blago refinirani tip petroleja zvani bunker gorivo. Neki brodovi, kao što su podmornice, koriste nuklearnu energiju da proizvedu paru. Rekreacijska ili edukacijska lađa i dalje koristi moć vjetra, dok neke manje lađe koriste unutarnje motore SUS da voze jedan ili više propelera, ili u slučaju mlaznih plovila, unutrašnji vodeni mlaznjak. U plitkim gaz područjima, letjelica na zračnom jastučetu se pokreće velikim potiskivačkim ventilatorima.

Iako spor, moderni morski transport je visoko efikasna metoda transportiranja velikih količina dobara. Komercijalna vesla, skoro 35.000 u broju, nosila su 7,4 milijarde tona robe u 2007. godini.[9] Transport vodom je značajno jeftiniji nego zračni transport za transkontinentalno moreplovstvo;[10] kratko moreplovstvo i trajekti ostaju održivi u priobalnim područjima.[11][12]

Ostali načini

uredi
 
Trans-Aljaska naftovod za sirovu naftu

Transport cjevovodima šalje dobra kroz cijevi; najčešće se šalju tečnosti i gasovi, ali pneumatske tube također mogu slati čvrste kapsule koristeći kompresirani zrak. Za tečnosti/gasove, bilo koja stabilna tečnost ili gas može biti poslat kroz cjevovod. Neudaljeni sistemi postoje za kanalizaciju, cisterne, vodu i pivo, dok mreže sa većom udaljenosti se koriste za naftu i prirodni gas.

Kablovski transport je širok način gdje se vozila pomjeraju kablovima umjesto unutarnjim izvorom snage. Najčešće se koristi sa strmim nagibom. Tipična rješenja uključuju zračni tramvaj, liftove, eskalatore i ski-liftove; neki od ovih su također kategorizirani kao konvejerski transport.

Svemirski let je transport van Zemljine atmosfere u vanjski svemir korištenjem svemirskih letjelica. Dok su velike količine istraživanja otišle u tehnologiju, rijetko se koriste osim da postave satelite u orbitu, te radi izvršenja naučnih eksperimenata. Ipak, čovjek se spustio na Mjesec, a sonde su poslate na sve planete Sunčevog sistema.

Podorbialni svemirski letovi su najbrži od postojećih i planiranih transportnih sistema sa mjesta na Zemlji prema udaljenim mjestima na Zemlji. Brži transport može biti postignut kroz dio niske Zemljine orbite, ili da trajektorija bude još brža koristeći propulziju rakete koja to usmjerava.

Elementi

uredi

Infrastruktura

uredi
Glavni članak: Infrastruktura
 
Mostovi, kao Golden Gate Bridge, dopuštaju cestama i prugama prelaz preko vode.

Infrastruktura je fiksna instalacija koja dopušta vozilu da operira. Sastoji se od puta, terminala i postrojenja za parkiranje i opravku. Za željeznicu, cjevovode, cestu i kablovski transport, cjelokupan put kojim vozilo putuje mora biti izgrađen. Zračni i vodeni brodovi imaju mogućnost zaobići ovo, jer zračna linija i morska linija ne trebaju biti napravljene. Ipak, oni zahtjevaju fiksnu infrastrukturu na terminalima.

Terminali kao što su aerodromi, luke i stanice, lokacije su gdje putnici i roba mogu biti prebačeni sa jednog vozila, ili načina transporta, na drugo (drugi način). Za putnički transport, terminali integriraju različite načine da pruže vozačima razmjenu uzimanja prednosti svakog načina transporta. Naprimjer, zračna luka željezničkih veza spaja aerodrome sa gradskim centrima i predgrađima. Terminali za automobile su parkirališta, dok busevi i treneri mogu mogu operirati od jednostavnih zaustavljanja.[13] Za terete, terminali djeluju kao pretovarne tačke, iako se neki tereti prevoze izravno sa tačke proizvodnje do tačke korištenja.

Finansiranje infrastrukture može biti javno ili privatno. Transport je često prirodni monopol i potreba javnosti; ceste, te u nekim državama željezničke pruge i aerodromi, finansiraju se kroz porez. Novi projekti infrastrukture mogu imati veliki trošak, te se često finansiraju kroz dug. Većina vlasnika infrastrukture zato nameću naknade korištenja, kao što su naknade za slijetanje na aerodromima, ili na naplatnim rampama na putevima. Nezavisno od toga, vlasti mogu nametnuti porez na kupovinu ili upotrebu vozila. Zbog loše prognoze i precenjivanja broja putnika od strane planera, postoji često i korist deficita za transport infrastrukturnih projekata.[14]

Vozila

uredi
Glavni članak: Vozilo
 
Fiat Uno u 2018. godini

Vozilo je svaki neživi uređaj koji se koristi za pomjeranje ljudi i dobara. Za razliku od infrastrukture, vozilo se pomjera zajedno sa teretom i vozačima. Sve dok nije pogonjeno kablovima ili mišićnom snagom, vozilo mora pružiti vlastitu propulziju; ovo je najčešće ostvareno kroz parni motor, motor za sagorijevanje, elektromotor, mlaznjak ili raketu, iako ostale metode propulzije također postoje. Vozila također trebaju sistem pretvaranja energije u kretanje; ovo je najčešće urađeno kroz točkove, propelere i pritisak.

Vozilima najčešće upravlja vozač. Ipak, neki sistemi, kao što su pokretači ljudi i neki brzi tranziti, u potpunosti su automatizirani. Za putnički transport, vozilo mora imati odjeljak za putnike. Jednostavna vozila, kao automobili, bicikli ili jednostavni zrakoplov, mogu imati jednog od putnika kao vozača.

Operacija

uredi

Privatni transport je jedino subjekat za posjednika vozila, koji upravlja vozilom samostalno. Za javni i prevoz tereta, operacije se rade kroz privatno poduzetništvo ili od strane vlade. Infrastruktura i vozila mogu biti posjedovana i operirana od strane iste kompanije, ili ona mogu biti operirana od strane različitih entiteta. Tradicionalno, većina država je imala nacionalnu zračnu liniju i nacionalnu željeznicu. Od 1980-tih, većina ovih je bila privatizirana. Međunarodni utovar ostaje visoko-kompetitivna industrija sa malo regulacije,[15] ali luke mogu biti javno vlasništvo.[16]

Funkcije

uredi

Premještanje putnika i robe su najčešći načini korištenja transporta. Ipak, postoje i ostale vrste upotrebe, poput strategijske i taktičke relokacije oružanih snaga tokom bojišta, ili civilne mobilne konstrukcije ili opreme za hitnu pomoć.

Putnici

uredi
Glavni članci: Putovanje i Javni tranzit
 
Lokalni tranzitni bus kojim upravlja ACTION u Canberri, Australija

Putnički transport, ili putovanje, podijeljen(o) je u javni i privatni transport. Javni transport je servis raspoređen po određenim rutama, dok je privatni transport vozilima koja omogućavaju ad hoc usluge prema želji putnika. Ovaj drugi nudi bolju fleksibilnost, ali manji kapacitet i veći utjecaj na okolinu. Putovanje može biti dio dnevnih migranata, za biznis, razonodu ili migracije.

Transportom na kraće udaljenosti dominira automobilski saobraćaj i masovni tranzit. Ovaj drugi se sastoji od buseva u seoskim područjima i manjim gradovima, dopunjen sa prigradskim šinama, tramvajima i brzim tranzitom u većim gradovima. Transport na veće udaljenosti uključuje korištenje automobila, vozova, buseva i aviona, od kojih je ovaj zadnji postao najdominantniji transport korišten za duža putovanja, uključujući i interkontinentalna putovanja. Intermodalni transport putnika je onaj gdje je put ostvaren korištenjem nekoliko načina transporta; pošto sav ljudski transport normalno počinje i završava hodanjem, svaki se putnički transport može smatrati intermodalnim. Javni transport može također uključivati srednju promjenu vozila, unutar ili širom režima rada, na transportnom čvorištu, kao što je autobuska ili željeznička stanica.

Taxiji i busevi se mogu naći na oba kraja spektra javnog transporta. Busevi su jeftiniji način transporta, ali nisu bitno fleksibilni, a taksiji su više fleksibilni a skuplji. U sredini je transport osjetljive potražnje, koji nudi i fleksibilnost i isplativost.

Međunarodno putovanje može biti ograničeno za neke osobe zbog zakonodavstva i viznih zahtjeva.

Brodarstvo

uredi
Glavni članak: Brodarstvo

Brodski transport, ili brodarstvo, jeste ključ u vrijednosnom lancu u proizvodnji.[17] Sa povećanom specijalizacijom i globalizacijom, proizvodnja je locirana mnogo dalje od potrošnje, brzo povećavajući potražnju za transportom.[18] Dok se svi načini transport koriste za teretni transport, gdje je velika razlika između prirode teretnog transporta, u kojem se bira način.[19] Logistika označava cjelokupan proces premještanja proizvoda od proizvođača do potrošača, uključujući spremanje, transport, pretovar, skladištenje, rukovanje materijalima i pakovanje, sa povezanom razmjenom informacija.[20] Inkoterm se bavi rukovanjem plaćanja i odgovornošću rizika tokom transporta.[21]

 
Teretni voz sa kontejnerima u UK

Kontejnerizacija, sa standardizacijom ISO kontejnera na svim vozilima i na svim priključcima, revolucionalizirala je međunarodnu i unutrašnju trgovinu, nudeći veliku redukciju u troškovima pretovara. Tradicionalno, sav teret se morao ručno utovarati i istovarati u unutar svakog broda ili vozila; kontejnerizacija dopušta automatizirano rukovanje i transfer između načina, i standardizirane veličine dopuštaju porast u ekonomiji obima u upravljanju vozilom. Ovo je bilo jedan od ključnih faktora vožnje u međunarodnoj trgovini i globalizaciji od 1950-tih.[22]

Transport rasutog materijala je u zajednici sa teretnim koji se može upravljati ugrubo bez propadanja; tipični primjeri su ruda, ugalj, žitarice i nafta. Zbog uniformnosti proizvoda, mašinsko upravljanje može omogućiti velike kvantitete da se pomiću veoma brzo i efikasno. Niska vrijednost tereta kombinirana sa velikim volumenom također znači da ekonomije obima postaju esencijalne u transportu, a gigantski brodovi i puni vozovi se obično koriste za prijenost rasutog materijala. Tečni proizvodi sa dovoljnom zapreminom mogu također biti transportirani cijevima.

Zračni transport je postao češći za proizvode visoke vrijednosti; dok je manje od jedan posto svetskog transporta po zapremini preko avio-kompanija, ono po vrijednosti iznosi četrdeset posto. Vrijeme je postalo posebno važno što se tiče principa kao što su odlaganje i upravo-na-vrijeme u lancu vrijednosti, što je rezultiralo visokom spremnosti da se plati za brzu isporuku ključnih komponenti ili elemenata visokog odnosa vrijednosti i težine.[23] U dodatku sa poštom, opći predmeti poslati avionom uključuju elektroniku i modnu odjeću.

Historija

uredi
Glavni članak: Historija transporta
 
Krdo volova prevozi vunu u Australiji.

Prvi ljudski načini transporta bili su hodanje i plivanje. Pripitomljavanje životinja uvodi novi način da leži teret transporta na snažnijim stvorenjima, omogućavajući teža opterećenja da se vuku, ili da ljudi jašu životinje radi veće brzine i dužine trajanja. Izumi kao što su točak i saonice pomogli su da se prijevoz životinja efikasnije iskoristi kroz uvođenje vozila. Također vodeni transport, uključujući vesla i plovila, datiraju unazad od pamtivijeka, i bila su jedini efikasan način za transport velikih količina preko velikih udaljenosti prije Industrijske revolucije.

Prvi oblici cestovnog transporta bili su konji, volovi ili čak ljudi nose robu preko prljavih staza koje su često praćene stazama igre. Asfaltirani putevi su izgrađeni od strane mnogih ranih civilizacija, uključujući Mezopotamiju i dolinu civilizacije Inda. Perzijska i Rimska imperija pravile su ceste od kamenih ploča da dopusti vojskama da putuju veoma brzo. Duboki trupovi puta lomljenog kamena ispod osiguravaju da su putevi stalno suhi. Srednjovjekovni halifat je kasnije pravio katranski-asfaltirane puteve. Prvi plovni objekti su kanui napravljeni od balvana. Rani vodeni transport bio je ostvarivan pomoću brodova koji su bilo sa veslima ili su koristili vjetar za pogon, li kombinacija ovo dvoje. Važnost vode je vodila prema većini gradova, koji su rasli kao mjesta za trgovinu, a bili locirani na rijekama ili blizu mora, često na sjecištu dva vodena tijela. Sve do Industrijske revolucije, transport je ostao spor i skup, te proizvodnja i korištenje su bili locirani što bliže jedno drugom kao izvodivo.

 
Prvi let braće Wright tokom 1903.

Industrijska revolucija u 19. vijeku vidjela je veliki broj izuma koji su fundamentalno izmijenili transport. Sa telegrafijom, komunikacija je postala trenutna i nezavisna od transporta. Izum parne mašine, blisko praćene svojom primjenom u željezničkom transportu, napravio je transport nezavsnim od ljudskog ili životinjskog pogona. I brzina i kapacitet su se brzo povećali, dopuštajući specijalizaciju kroz proizvodnju koja je bila locirana nezavisno od prirodnih resursa. Devetnaesti vijek također je dočekao razvoj parobroda, koji je ubrzao globalni transport.

Sa razvojem motora s unutrašnjim sagorijevanjem i automobilom na prekretnici u 20. vijek, cestovni promet je postao više održiv, dopuštajući uvođenje mehaničkog privatnog transporta. Prve autoceste su konstruirane tokom 19. vijeka makadamski. Kasnije, asfalt i beton postali su dominantni materijali za popločavanje. Godine 1903, prvi upravljani avion je predstavljen, a nakon Prvog svjetskog rata, to je postalo brz način za transport ljudi i brzih dobara na velike udaljenosti.[24]

Nakon Drugog svjetskog rata, automobili i zračne linije uzeli su veće udjele u transportu, smanjujući željeznički i vodeni transport na prebacivaje tereta i kraća putovanja putnika.[25] Naučni svemirski let je pokrenut 1950-tih, sa brzim rastom do 1970-tih, kada je interes opao. U 1950-tim, predstavljanje kontejnerizacije dalo je masivno povećanje efikasnosti u teretnom saobraćaju, dozvoljavajući globalizaciju.[22] Međunarodno putovanje zrakom postalo je još više pristupačno u 1960-tim, sa komercijalizacijom mlaznog motora. Zajedno sa rastom u cestama i putevima, ovo je dovelo do smanjenja za željezničkim i vodenim transportom. Nakon predstavljanja Shinkansena u 1964. godini, visokobrzinska željeznica u Aiziji i Evropi počela je uzimati putnike na dugolinijske rute sa zračnih linija.[25]

Ranije u historiji SAD-a, većina akvdukata, mostova, kanala, željeznica, cesti i tunela bili su u posjedu privatnih dioničkih korporacija. Većina takve indrastrukture transporta došla je pod kontrolu vlade u kasnom 19. i ranom 20. vijeku, kulminirajući u nacionalizaciju međugradskih putnika željezničkog servisa sa kreiranjem Amtraka. Nedavno, ipak, pokret za privatizaciju cesta i ostale infrastrukture dobila je nešto prizemljenja i pristalica.[26]

Utjecaj

uredi
Glavni članak: Održivi transport

Ekonomija

uredi
 
Transport je ključna komponenta rasta i globalizacije, kao što je to u Seattleu, Washington, SAD.

Transport je ključna potreba za specijalizacije koja pruža proizvodnju i konzumiranje proizvoda prema različitim lokacijama. Transport je kroz historiju bio podsticaj za proširenje; bolji transport dopušta više trgovine i veće širenje ljudi. Ekonomski rast je uvijek bio zavisan od povećanja kapaciteta i racionalnosti transporta.[27] Ali infrastruktura i operacija transporta ima snažan utjecaj na zemlju i najveći je cjedilac energije, praveći održivost transporta glavnim problemom.

Moderno društvo diktira fizičkom distinkcijom između kuće i posla, forsirajući ljude da se transportuju na mjesta rada ili studiranja, kao i da se privremeno relociraju za druge dnevne aktivnosti. Putnički transport je također osnova turizma, velikog dijela rekreativnog transporta. Trgovina zahtijeva transport ljudi za obavljanje poslova, bilo kako bi se omogućilo licem u lice komunikacija za važne odluke ili za kretanje specijalista iz svojih regularnih mjesta rada na mjesta na kojima su potrebni.

Planiranje

uredi
Glavni članak: Planiranje transporta

Planiranje transporta omogućava visoku upotrebu i manji utjecaj u pogledu nove infrastrukture. Koristeći modele prognoziranja transporta, planeri su u mogućnosti predvidjeti buduće obrasce transporta. Na operativnom nivou, logistika omogućava vlasnicima tereta planirati transport kao dio lanca snabdijevanja. Transport kao polje se studira kroz ekonomiju transporta, okosnica za stvaranje regulative politike vlasti. Prometno inženjerstvo, poddisciplina građevinskog inženjerstva, mora uzeti u obzir generaciju putovanja, distribuciju putovanja, izbor načina i zadatak puta, dok se operativni nivo upravlja kroz cestovno prometno inženjerstvo.

 
Inženjering ovog kružnog toka u Bristolu, Velika Britanija, pokušava napraviti tok saobraćaja slobodno pokretnim.

Zbog negativnih utjecaja koji nastaju, transport često postaje subjekat kontroverzi vezano za izbor načina, kao i povećanog kapaciteta. Automobilski transport se može vidjeti kao kao tragedija zajedničkih dobara, gdje fleksibilnost i udobnost za pojedince mogu pogoršati prirodne i gradske sredine za sve. Gustoća razvoja zavisi od načina transporta, sa javnim transportom koji dopušta bolje prostorno korištenje. Dobra upotreba tla drži zajedničke aktivnosti blizu ljudskih kuća i mjesta visokogustog razvoja bliže transportnim linijama i čvorovima, da smanji potrebu za transportom. Postoje ekonomije aglomeracije. Iza transportacije neka korištenja zemlje su efikasnija kada su grupisana. Transportni objekti zauzimaju zemlju, te u gradovima, trotoare (ulice i parking) mogu lahko preći 20 procenata ukupne upotrebe zemlje. Efikasan transportni sistem može smanjiti zemljišne otpade.

Previše infrastrukture i previše ravnanja za maksimalnu propusnost vozila znači da u dosta gradova postoji previše gužvi i dosta (ako ne sve) negativnih učinaka koji dolaze s tim. Samo u posljednjih nekoliko godina tradicionalne prakse počele su da se dovode u pitanje u mnogim mjestima, a kao rezultat novih vrsta analize koje donose mnogo širi spektar sposobnosti od onih tradicionalno oslanjajućih o rasponu oblasti kao što su analiza utjecaja na okoliš, javno zdravlje; sociolozi kao i ekonomisti održivost starog rješenja za mobilnost sve više dovode u pitanje. Evropski gradovi prednjače u ovim tranzicijama.

Okolina

uredi
 
Zagušenja saobraćaja i dalje postoje u gradu Sao Paulo, Brazil, uprkos danima zabrane kretanja na osnovu broja licenci.
Glavni članak: Transport i okolina

Transport predstavlja veliko korištenje energije i spaljuje najveći dio svjetske nafte. Ovo uzrokuje zagađenje zraka, uključujući azotne okside i čestice, te je također značajan doprinosilac globalnom zatopljenju kroz emisije ugljik-dioksida,[28] zbog kojeg je transport najbrže rastući emisijski sektor.[29] Prema podsektoru, cestovni promet je najveći uzrok globalnom zatopljenju.[30] Okolinske regulacije u razvijenim zemljama reducirale s individualne emisije vozila; ipak, ovo je nadoknađeno povećanjem broja vozila i u upotrebi svakog vozila.[28] Neki putevi značajnog smanjenja emisije ugljika cestovnih vozila se izučavaju.[31][32] Korištenje energije i emisije variraju uveliko između načina, uzrokujući da ekolozi pozivaju na prelaz od zračnog i cestovnog prometa na željeznički transport i onaj kojim upravlja čovjek, kao i na povećanu elektrifikaciju transporta i efikasnost energije.

Ostali okolinski utjecaji na transportne sisteme uključuju saobraćajne gužve i automobilski orijentirano širenje gradova, što zauzima prirodna staništa i poljoprivredna tla. Smanjenjem emisije transporta globalno, pretpostavlja se da će se napraviti značajan pozitivan učinak na kvalitet zraka Zemlje, te smanjenja kisele kiše, smoga i klimatskih promjena.[33]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Cooper et al., 1998: 281
  2. ^ Swine flu prompts EU warning on travel to US. The Guardian. April 28, 2009.
  3. ^ Cooper et al., 1998: 279
  4. ^ "Major Roads of the United States". United States Department of the Interior. 13. 3. 2006. Arhivirano s originala, 13. 4. 2007. Pristupljeno 24. 3. 2007.
  5. ^ "Road Infrastructure Strategic Framework for South Africa". National Department of Transport (South Africa). Arhivirano s originala, 27. 9. 2007. Pristupljeno 24. 3. 2007.
  6. ^ Lay, 1992: 6–7
  7. ^ "What is the difference between a road and a street?". Word FAQ. Lexico Publishing Group. 2007. Pristupljeno 24. 3. 2007.
  8. ^ Cooper et al., 1998: 278
  9. ^ The United Nations Conference on Trade and Development (UNCTAD) 2007, p. x and p. 32.
  10. ^ Stopford, 1997: 4–6
  11. ^ Stopford, 1997: 8–9
  12. ^ Cooper et al., 1998: 280
  13. ^ Cooper et al., 1998: 275–76
  14. ^ Bent Flyvbjerg, Mette K. Skamris Holm, and Søren L. Buhl, "How (In)Accurate Are Demand Forecasts in Public Works Projects", Journal of the American Planning Association 71:2, pp. 131–146.
  15. ^ Stopford, 1997: 422
  16. ^ Stopford, 1997: 29
  17. ^ Chopra and Meindl, 2007: 3
  18. ^ Chopra and Meindl, 2007: 63–64
  19. ^ Chopra and Meindl, 2007: 54
  20. ^ Bardi, Coyle and Novack, 2006: 4
  21. ^ Bardi, Coyle and Novack, 2006: 473
  22. ^ a b Bardi, Coyle and Novack, 2006: 211–14
  23. ^ Chopra and Meindl, 2007: 328
  24. ^ Bardi, Coyle and Novack, 2006: 158
  25. ^ a b Cooper et al., 1998: 277
  26. ^ Clifford Winston, Last Exit: Privatization and Deregulation of the U.S. Transportation System (Washington, D.C.: Brookings Institution, 2010).
  27. ^ Stopford, 1997: 2
  28. ^ a b Fuglestvet et al., Center for International Climate and Environmental Research (2007). "Climate forcing from the transport sectors" (PDF).
  29. ^ Worldwatch Institute (16. 1. 2008). "Analysis: Nano Hypocrisy?". Arhivirano s originala, 13. 10. 2013. Pristupljeno 27. 4. 2015.
  30. ^ Climate forcing from the transport sectors, Jan Fuglestvedt, Terje Berntsen, Gunnar Myhre, Kristin Rypdal, and Ragnhild Bieltvedt Skeie, January 15, 2008, vol. 105, no. 2, PNAS.org
  31. ^ "Claverton-Energy.com". Claverton-Energy.com. 17. 2. 2009. Pristupljeno 23. 5. 2010.
  32. ^ Data on the barriers and motivators to more sustainable transport behaviour is available in the UK Department for Transport study "Climate Change and Transport Choices Arhivirano 30. 5. 2011. na Wayback Machine" published in December 2010.
  33. ^ Environment Canada. "Transportation". Arhivirano s originala, 13. 7. 2007. Pristupljeno 30. 7. 2008.

Literatura

uredi

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Transport
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Transport&oldid=3555749"