Istarska županija

Istarska županija je najzapadnija hrvatska županija koja koja uključuje i najveći dio Istarskog poluostrva (2820 od 3160 kvadratnih kilometara). Administrativno središte je Pazin.

Istarska županija
Zastava Istarska županija
Zastava
Službeni grb Istarska županija
Grb
Geografski položaj u Hrvatskoj
Geografski položaj u Hrvatskoj
Država Hrvatska
SjedištePazin
Vlada
 • ŽupanValter Flego
Površina
 • Ukupno2.813 km2
Stanovništvo (2021.)
 • Ukupno195.237
 • Gustoća69,40 /km2

Historija uredi

Pećine u blizini Pule, Šandalja i Roumaldova pećina, mjesta su arheoloških nalaza iz kamenog doba. Na području Istre se također nalaze i mjesta arheoloških nalaza iz mlađeg kamenog doba (6000-2000 prije nove ere). Više od 400 lokaliteta potiče iz bronzanog doba. Mnogi pronalasci poput oružja, alata i nakita potiču iz ranijeg željeznog doba.

Rimljani su Istarsko poluostrvo nazivali Terra magica. Ime "Istra" potiče od ilirskog plemena Histri koji su živjeli na tom području. Rimljani su ih opisali kao gusare koje je bilo teško pokoriti. Konačno, nakon dva vojna pohoda, 177. Rimljani su pokorili Histre. Padom zapadnog Rimskog carstva 476., Istru zauzimaju Langobardi i Goti. Krajem 6. vijeka, dolaze Slaveni i grade svoja prva naselja. 789. Istra pada pod vlast Franaka. 1267. postaje dio Mletačke republike, a 1797. dio Habsburške monarhije (kratkotrajno pod vlašću Napoleona od 1805.-1813.).

Počevši od 1861, Poreč postaje glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom carstvu. Prema ]Rapalskom ugovoru, od 1920. do 1943. Istra je dio Italije. U ovome razdoblju stanovništvo Istre podvrgnuto je prisilnoj italijanizaciji i mnogi Hrvati završavaju u zatvoru. Nakon Drugog svjetskog rata Istra je priključena Jugoslaviji, te je tako ujedinjena sa Hrvatskom. Velika većina Italijana izbjegla je u matičnu zemlju.

Slavni pojedinci poput Roberta Kocha i pisca Jamesa Joycea živjeli su i radili u Istri. Pjesnik Dante Alighieri posjetio je i pisao o Istri nakon što ga je ona inspirisala.

Županijska uprava uredi

Trentno premijer je Ivan Jakovčić (IDS)

Županijska skupština se sastoji od 41 zastupnika:

Administrativna podjela uredi

Istarska županija je podijeljena na 10 gradova i 31 općinu.

Grad Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Buje   97,00 km² 4.441 Baredine  • Bibali  • Brdo  • Brič  • Buje  • Buroli  • Gamboci  • Kaldanija  • Kanegra  • Kaštel  • Krasica  • Kršete  • Kućibreg  • Lozari  • Marušići  • Merišće  • Momjan  • Oskoruš  • Plovanija  • Sveta Marija na Krasu  • Triban
Buzet   167,00 km² 5.999 Baredine  • Barušići  • Blatna Vas  • Brnobići  • Buzet  • Cunj  • Čiritež  • Črnica  • Erkovčići  • Forčići  • Hum  • Juradi  • Kajini  • Klarići  • Kodolje  • Kompanj  • Krbavčići  • Krušvari  • Mali Mlun  • Marčenegla  • Marinci  • Medveje  • Most  • Negnar  • Nugla  • Paladini  • Peničići  • Perci  • Počekaji  • Pračana  • Prodani  • Račice  • Račički Brijeg  • Rim  • Roč  • Ročko Polje  • Salež  • Selca  • Seljaci  • Senj  • Sovinjak  • Sovinjska Brda  • Sovišćina  • Stanica Roč  • Strana  • Sveti Donat  • Sveti Ivan  • Sveti Martin  • Šćulci  • Škuljari  • Štrped  • Veli Mlun  • Vrh  • Zonti
Labin   71,70 km² 10.424 Bartići  • Breg  • Duga Luka  • Gondolići  • Gora Glušići  • Kapelica  • Kranjci  • Labin  • Marceljani  • Presika  • Rabac  • Ripenda Kosi  • Ripenda Kras  • Ripenda Verbanci  • Rogočana  • Salakovci  • Vinež
Novigrad   26,20 km² 3.889 Antenal  • Bužinija  • Dajla  • Mareda  • Novigrad
Pazin   137,00 km² 8.279 Beram  • Bertoši  • Brajkovići  • Butoniga  • Grdoselo  • Heki  • Ježenj  • Kašćerga  • Kršikla  • Lindar  • Lovrin  • Pazin  • Trviž  • Vela Traba  • Zabrežani  • Zamask  • Zamaski Dol  • Zarečje
Poreč   139,00 km² 16.607 Antonci  • Baderna  • Banki  • Bašarinka  • Blagdanići  • Bonaci  • Bratovići  • Brčići  • Buići  • Cancini  • Červar  • Červar-Porat  • Čuši  • Dekovići  • Dračevac  • Filipini  • Fuškulin  • Garbina  • Jakići Gorinji  • Jasenovica  • Jehnići  • Jurići  • Kadumi  • Katun  • Kirmenjak  • Kosinožići  • Kukci  • Ladrovići  • Matulini  • Mičetići  • Mihatovići  • Mihelići  • Montižana  • Mugeba  • Mušalež  • Nova Vas  • Poreč  • Radmani  • Radoši kod Žbandaja  • Rakovci  • Rupeni  • Ružići  • Stancija Vodopija  • Starići  • Stranići kod Nove Vasi  • Šeraje  • Štifanići  • Šušnjići  • Valkarin  • Varvari  • Veleniki  • Vežnaveri  • Žbandaj
Pula   70,00 km² 52.220 Pula
Rovinj   79,00 km² 12.968 Rovinj  • Rovinjsko Selo
Umag   83,00 km² 12.699 Babići  • Bašanija  • Crveni Vrh  • Čepljani  • Đuba  • Finida  • Juricani  • Katoro  • Kmeti  • Križine  • Lovrečica  • Materada  • Monterol  • Murine  • Petrovija  • Savudrija  • Seget  • Sveta Marija na Krasu  • Umag  • Valica  • Vardica  • Vilanija  • Zambratija
Vodnjan   102,00 km² 5.838 Gajana  • Galižana  • Peroj  • Vodnjan
Općina Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Bale   81,90 km² 1.170 Bale  • Golaš  • Krmed
Barban   100,00 km² 2.491 Barban  • Bičići  • Borinići  • Draguzeti  • Glavani  • Grandići  • Hrboki  • Jurićev Kal  • Koromani  • Kožljani  • Manjadvorci  • Melnica  • Orihi  • Petehi  • Prhati  • Puntera  • Rajki  • Rebići  • Rojnići  • Sutivanac  • Šajini  • Vadreš  • Želiski
Brtonigla   32,72 km² 1.523 Brtonigla  • Fiorini  • Karigador  • Nova Vas  • Radini
Cerovlje   106,00 km² 1.453 Belaj  • Borut  • Cerovlje  • Ćusi  • Draguć  • Gologorica  • Gologorički Dol  • Gradinje  • Grimalda  • Korelići  • Novaki Pazinski  • Oslići  • Pagubice  • Paz  • Previž
Fažana   13,86 km² 3.463 Fažana  • Valbandon
Funtana   7,94 km² 911 Funtana
Gračišće   60,15 km² 1.312 Batlug  • Bazgalji  • Gračišće  • Jakačići  • Mandalenčići  • Milotski Breg  • Škopljak
Grožnjan   66,00 km² 656 Antonci  • Bijele Zemlje  • Grožnjan  • Kostanjica  • Kuberton  • Makovci  • Martinčići  • Šterna  • Vrnjak  • Završje
Kanfanar   60,39 km² 1.498 Barat  • Brajkovići  • Bubani  • Burići  • Červari  • Dubravci  • Jural  • Kanfanar  • Korenići  • Kurili  • Ladići  • Marići  • Maružini  • Matohanci  • Mrgani  • Okreti  • Putini  • Sošići  • Šorići  • Žuntići
Karojba   34,66 km² 1.404 Karojba  • Novaki Motovunski  • Rakotule  • Škropeti
Kaštelir-Labinci   35,30 km² 1.493 Babići  • Brnobići  • Cerjani  • Deklići  • Dvori  • Kaštelir  • Kovači  • Krančići  • Labinci  • Mekiši kod Kaštelira  • Rogovići  • Rojci  • Roškići  • Tadini  • Valentići
Kršan   124,00 km² 2.829 Blaškovići  • Boljevići  • Čambarelići  • Jesenovik  • Kostrčani  • Kožljak  • Kršan  • Lanišće  • Lazarići  • Letaj  • Nova Vas  • Plomin  • Plomin Luka  • Polje Čepić  • Potpićan  • Purgarija Čepić  • Stepčići  • Šušnjevica  • Veljaki  • Vozilići  • Zagorje  • Zankovci  • Zatka Čepić
Lanišće   143,13 km² 268 Brest  • Brgudac  • Dane  • Jelovice  • Klenovšćak  • Kropinjak  • Lanišće  • Podgaće  • Prapoće  • Račja Vas  • Rašpor  • Slum  • Trstenik  • Vodice
Ližnjan   69,87 km² 4.087 Jadreški  • Ližnjan  • Muntić  • Šišan  • Valtura
Lupoglav   92,19 km² 836 Boljun  • Boljunsko Polje  • Brest pod Učkom  • Dolenja Vas  • Lesišćina  • Lupoglav  • Semić  • Vranja
Marčana   131,00 km² 4.250 Belavići  • Bratulići  • Cokuni  • Divšići  • Filipana  • Hreljići  • Kavran  • Krnica  • Kujići  • Loborika  • Mali Vareški  • Marčana  • Mutvoran  • Orbanići  • Pavićini  • Peruški  • Pinezići  • Prodol  • Rakalj  • Šarići  • Šegotići  • Veliki Vareški
Medulin   29,35 km² 6.552 Banjole  • Medulin  • Pješčana Uvala  • Pomer  • Premantura  • Valbonaša  • Vinkuran  • Vintijan
Motovun   33,58 km² 912 Brkač  • Kaldir  • Motovun  • Sveti Bartol
Oprtalj   60,95 km² 748 Bencani  • Čepić  • Golubići  • Gradinje  • Ipši  • Krajići  • Livade  • Oprtalj  • Pirelići  • Sveta Lucija  • Sveti Ivan  • Šorgi  • Vižintini  • Vižintini Vrhi  • Zrenj  • Žnjidarići
Pićan   51,00 km² 1.722 Grobnik  • Jakomići  • Krbune  • Kukurini  • Montovani  • Orič  • Pićan  • Sveta Katarina  • Tupljak  • Zajci
Raša   80,15 km² 2.809 Barbići  • Brgod  • Brovinje  • Crni  • Drenje  • Koromačno  • Krapan  • Kunj  • Letajac  • Most-Raša  • Polje  • Raša  • Ravni  • Skitača  • Skvaranska  • Stanišovi  • Sveta Marina  • Sveti Bartul  • Sveti Lovreč Labinski  • Topid  • Trget  • Trgetari  • Viškovići
Sveta Nedelja   64,17 km² 2.898 Cere  • Eržišće  • Frančići  • Jurazini  • Kraj Drage  • Mali Golji  • Mali Turini  • Marići  • Markoci  • Nedešćina  • Paradiž  • Ružići  • Santalezi  • Snašići  • Sveti Martin  • Štrmac  • Šumber  • Veli Golji  • Veli Turini  • Vrećari  • Županići
Sveti Lovreč   30,61 km² 960 Čehići  • Frnjolići  • Heraki  • Ivići  • Jakići Dolinji  • Jurcani  • Kapovići  • Knapići  • Kršuli  • Krunčići  • Lakovići  • Medaki  • Medvidići  • Orbani  • Pajari  • Perini  • Radići  • Rajki  • Selina  • Stranići kod Lovreča  • Sveti Lovreč Pazenatički  • Vošteni  • Zgrabljići
Sveti Petar u Šumi   14,29 km² 1.051 Sveti Petar u Šumi
Svetvinčenat   79,74 km² 2.179 Bibići  • Bokordići  • Boškari  • Bričanci  • Butkovići  • Cukrići  • Čabrunići  • Foli  • Juršići  • Kranjčići  • Pajkovići  • Peresiji  • Pusti  • Raponji  • Režanci  • Salambati  • Smoljanci  • Svetvinčenat  • Štokovci
Tar-Vabriga   28,00 km² 2.148 Frata  • Gedići  • Perci  • Rošini  • Tar  • Vabriga
Tinjan   54,46 km² 1.729 Brčići  • Brečevići  • Jakovici  • Kringa  • Muntrilj  • Radetići  • Tinjan  • Žužići
Višnjan   69,00 km² 2.096 Anžići  • Babudri  • Bačva  • Barat  • Barići  • Baškoti  • Benčani  • Bokići  • Broskvari  • Bucalovići  • Bujarići  • Butori  • Cerion  • Cvitani  • Deklevi  • Diklići  • Fabci  • Farini  • Gambetići  • Kelci  • Kočići  • Kolumbera  • Korlevići  • Košutići  • Kurjavići  • Legovići  • Majkusi  • Mališi  • Maretići  • Markovac  • Milanezi  • Prašćari  • Prhati  • Prkovići  • Pršurići  • Radoši kod Višnjana  • Radovani  • Rafaeli  • Rapavel  • Ribarići  • Sinožići  • Smolici  • Srebrnići  • Strpačići  • Sveti Ivan  • Štuti  • Tićan  • Tripari  • Vejaki  • Višnjan  • Vranići kod Višnjana  • Vrhjani  • Zoričići  • Ženodraga  • Žikovići  • Žužići
Vižinada   36,00 km² 1.142 Bajkini  • Baldaši  • Brig  • Bukori  • Crklada  • Čuki  • Danci  • Ferenci  • Filipi  • Grubići  • Jadruhi  • Lašići  • Markovići  • Mastelići  • Mekiši kod Vižinade  • Nardući  • Ohnići  • Piškovica  • Staniši  • Trombal  • Velići  • Vižinada  • Vranići kod Vižinade  • Vranje Selo  • Vrbani  • Vrh Lašići  • Žudetići
Vrsar   24,00 km² 1.923 Begi  • Bralići  • Delići  • Flengi  • Gradina  • Kloštar  • Kontešići  • Marasi  • Vrsar
Žminj   71,90 km² 3.360 Balići I  • Benčići  • Cere  • Debeljuhi  • Domijanići  • Gradišće  • Gržini  • Jurići  • Karlovići  • Klimni  • Krajcar Breg  • Krculi  • Kresini  • Križanci  • Krničari  • Kršanci  • Laginji  • Matijaši  • Modrušani  • Mužini  • Orbanići  • Pamići  • Pifari  • Prkačini  • Pucići  • Rudani  • Šivati  • Tomišići  • Vadediji  • Vidulini  • Zeci  • Žagrići  • Žminj

Stanovništvo uredi

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
117.719 133.518 160.000 176.196 194.455 236.981 215.167 223.949 183.344 175.094 176.838 175.199 188.332 204.346 206.344 208.055 195.237
 
Starosna piramida Istarske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Geografija uredi

Dužina obale iznosi 445 km, a sa ostrvima 539.9 km. Manji dio Istre pripada Primorsko-goranskoj županiji. Najzapadnija tačka je u Savudriji, dok je najjužnija tačka u blizini Premanture (Kamenjak).

Tlo uredi

Tlo je pretežito vapneničko, pretežito sa nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpa. Najviša tačka je Vojak na planini Učka 1,401 metara nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale.

Reljef uredi

Područja poput Jame Baredine blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, Mirna, samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale poznate rijeke u Istri su Dragonja i Raša.

Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene poljoprivredi. Bliže moru, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi, te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja ekološki uzgojene hrane i kvalitetnog vina, te maslinarstvo. Obalna područja i ostrva obiluju raznovrsnom Mediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom - zelenom makijom, (većinom crnika i planika). Drveće, većinom hrastovina i borovina, pokriva trećinu teritorije.

Poznati prirodni rezervati, Nacionalni park Brijuni i Park prirode Učka, zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su Limski kanal, šuma u blizini Motovuna, Zlatni Rt, Šijanska šuma u blizini Pule, zaštićeni krajolik Kamenjak na najjužnijoj tački poluostrva, rezervat Palud (ornitologija) u blizini Rovinja. Brijunski arhipelag je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta.

Klima uredi

Klima je mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24 °C u augustu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u januaru. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10 °C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30 °C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u Dalmaciji, Jadransko more je toplije, dosežući 26 °C u augustu, a najhadnije u martu (9-11 °C). Ovdje postoje dvije vrste vjetrova - bura koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjevera zimi, i jugo koje donosi kišu ljeti. Maestral je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more. Salinitet mora je 0.37%.

Privreda uredi

Vrlo je razvijena prerađivačka industrija, s tradicionalnom poljoprivredom, ribolov, izgradnja i proizvodnja građevnih materijala (kreč, cement, opeka, kamen), trgovina i transport. Najrazvijenije grane industije su brodogradnja (ranih 1970ih brodogradilište Uljanik je gradilo najveće brodove na svijetu) i prerada metala, drva (namještaj), stakla, plastike, tekstila, duhana... Prema ekonomskim pokazateljima, vodeće djelatnosti su prerađivačka industrija, turizam i trgovina. Ulažu se veliki napori u poljoprivredu i proizvodnju ekološki uzgojene hrane, vina i uzgoj maslina.

Turizam uredi

 
Rovinj popularno turističko središte

Organizirani turizam u Istri potiče još iz doba Rimljana, kada je car Vespazijan sagradio amfiteatar u Puli (Pulska arena) u svrhu zabave. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarskog carstva (1866.), članovi austrijske i mađarske kraljevske porodice počeli su posjećivati lokalna mjesta i otkrili Poreč. Značajni napori su uloženi u razvoj turističke infrastrukture nakon završetka Drugog svjetskog rata. U kombinaciji s prirodnim ljepotama, bogatom historijskom i kulturnom baštinom, sva uložena sredstva su se višestruko isplatila rezultirajući brzim razvojem zapadne obale Istre (Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad, i Vrsar. Na istočnoj strani obale razvila su se turistička središta Rabac i Opatija.

Istra je bila i još uvijek je najznačajnija turistička destinacija u Hrvatskoj, koja ugoščava goste iz zapadne i središnje Evrope. Istra je najposjećenija turistička regija s 27% svih posjetioca u Hrvatskoj.

Kultura uredi

Znamenitosti uredi

Također pogledajte uredi

Reference uredi

Vanjski linkovi uredi