Istra

Istra, tal. Istria, rim. Histria, obuhvaća najveći jadranski poluotok te istarske otoke Cres, Lošinji, Unije i Susak. Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Jadrana i njen teritoriji podijeljen je između Slovenije, Hrvatske i Italije. Geografska granica Istre je linija od uvale Muggia (Miljski zaljev) nadomak Trsta do uvale Preluka između Opatije i Rijeke. Povijesni pojam Istre se mijenjao tako da pod Austrijom je obuhvaćao i područje Klane i Krasa, a danas se planine Krasa i Ćićarije smatraju geografskom granicom prema kopnu. Dio Istre koji je pod Hrvatskom administrativno je podijeljen u 2 regije, jedna koristi istarsko ime Istarska županija, a istočni dio Istre i Istarski otoci su stavljeni pod tzv Primorsko-goransku županiju (koja još obuhvaća Rijeku, Gorski kotar i Hrvatsko primorje). Dijelu Istre pod Slovenijom isto je promijenjeno ime Istre u tzv. Slovensko primorje.

Geografska karta Istre
Limski kanal je fjord duboko usječen u zapadnu obalu poluotoka

Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena gdje Limski kanal duboko zadire u kopno, dok je istočna strma s Raškim zaljevom i slabije je naseljena. Najviša planina Istre je Učka (Montemaggiore - 1396 m). Veće rijeke u Istri su Raša, Mirna, Dragonja i Rižanaa a na Cresu se ističe Vransko jezero. Istra se obično dijeli na tri dijela:

  • Crvena Istra (zapadna obala), gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
  • Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog glinenastog tla i
  • Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog kamenitog tla.

Važni gradovi i općine u Istri su Pula (Pola), Vodnjan (Dignano) Pazin (Pisino), Motovun (Montona) Buzet (Piquente), Labin (Albona), Mali Lošinj (Lussinpiccolo), Cres (Cherso), Rovinj (Rovigno), Poreč (Pareno), Umag (Umago), Buje (Buie), Piran (Pirano), Koper (Capodistria), Milje (Muggia), itd.

HistorijaUredi

Naziv "Istra" prema nekim izvorima potiče od ilirskog plemena Histri, koje je živjelo u tom području. Rimljani Ilire opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 177 godine p. n. e.

Nakon propasti Rimskog Carstva regiju su pljačkali Goti i Langobardi. 789. godine Istra je pripala Franačkom Carstvu (pod Pipinom III.) i nakon toga je njome vladao cijeli niz grofova, akvilejski patrijarsi i Mletačka Republika.

Istra je pripala Habsburgovcima 1779. godine. Od 1805. do 1813. bila je pod vlašću Napoleona.

Istra je tradicionalno etnički miješana. Za vrijeme austrijske vladavine u Istri su živjeli Hrvati, Slovenci, Italijani i brojne manjine (npr. Istrorumuni).

Nakon Prvog svjetskog rata Istra je prešla u ruke Italije. Tokom par sljedećih desetljeća Hrvati i Slovenci su bili prisiljeni na italijanizaciju: morali su italijanizirati imena, slavenske škole su bile zabranjene i sl. Italijanska vlada je u Istru naselila nekoliko desetaka hiljada Italijana iz južne Italije. Ti potezi su pogoršali tradicionalno dobre odnose između pripadnika naroda koji u Istri žive.

Po završetku drugog svjetskog rata Istra je postala dijelom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U prvih nekoliko godina nakon rata je Istru napustilo nekoliko desetaka hiljada stanovnika (oko broja još uvijek ne postoji suglasnost među historičarima) koji se dijele na "esule" i "optante". Esuli su izbjeglice koji su otišli odmah nakon rata, a "optanti" su oni koji su odabrali (optirali) otići iz Jugoslavije, a Italija se obvezala brinuti se za njih. Velik broj ljudi koji su odlazili iz Istre samo su se privremeno zadržavali u Italiji i kasnije kretali u druge zemlje.

U Hrvatskom domovinskom ratu Istra je pošteđena od neposrednih ratnih zbivanja. Ipak, u devedesetim godinama je velik broj izbjeglica i prognanika iz ratom poharanih područja Hrvatske i BiH bio smješten u istarskim hotelima. U Istri je trenutno na vlasti Istarski demokratski sabor (IDS), usprkos nekoliko velikih političkih skandala vezanih uz bespravnu gradnju, te prodaju i prenamjenu u građevinsko područje velikih zemljišta uz neprikladno nisku cijenu.

 
Granice i saobraćajnice u Istri

StanovništvoUredi

Većina stanovnika Istre govori čakavskim (veći dio) ili kajkavskim narječjem. U gradovima zapadne obale većina ljudi se podjednako dobro služi i italijanskim jezikom. U istim naseljima postoji i stanovništvo koje govori autohtonim romanskim jezikom - istriotskim. Hrvatski dio Istre je službeno dvojezični kanton.

Na istoku Istre, podno Ćićarije, žive Ćići, stanovništvo aromunskog porijekla koje govori mješavinom hrvatskog i aromunskog.

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi