Zadarska županija

Zadarska županija smještena je na jugu Hrvatske

Zadarska županija
Županija
Zastava Zadarskog županije
Zastava
Grb Zadarskog županije
Grb
Karta Zadarskog županije
Sjedište Zadar
Površina 3.646 km2
Stanovništvo
 • Ukupno
 • Gustoća

170.017
46,63/km2
Župan Stipe Zrilić

HistorijaUredi

Područje današnje Zadarske županije predstavlja jezgru nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis sa najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Biograd i Nin. Osnovni faktor naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaleđem Velebita, što je omogućavalo stočarska kretanja i izmjene ispaša u zimskom i ljetnom periodu. U kasnijem periodu, nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U 15. vijeku dolazi u posjed Venecije, a već početkom 16. vijeka počinju osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko samog Zadra, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo se sklanja na zadarska ostrva i dalje u Istru i Primorje, a na njihovo mjesto dolaze novi doseljenici, među kojima je i dosta Vlaha (kasnije Srbi). Završetkom mletačko - turskih ratova krajem 17. vijeka, čitavo zadarsko područje dolazi pod vlast Mletačke Republike i ostaje u njenom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupa period Habsburške monarhije i jači razvoj zbog uticaja Zadra, sada glavnog grada Kraljevine Dalmacije.

Županijska upravaUredi

Do 1997. Zadarska županija se zvala Zadarsko - Kninska županija i uključivo je područje autonomnog kotara Knin. Ukidanjem te upravne jedinice znatno su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je vraćena u prirodni obuhvat Zadarske regije, s tim da joj je pridodan i dio Južne Like (općina Gračac).

Administrativna podjelaUredi

Županija je podijeljena na 6 gradova i 28 općina

  • Gradovi:
Grad Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Benkovac   516,00 km² 11.026
Biograd na Moru   37,00 km² 5.569
Nin   91,00 km² 2.744
Obrovac   350,00 km² 4.323
Pag   162,00 km² 3.846
Zadar   194,00 km² 75.062
  • Općine:
Općina Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Bibinje   12,89 km² 3.985
Galovac 9,44 km² 1.234
Gračac   957,19 km² 4.690
Jasenice   121,44 km² 1.398
Kali   9,40 km² 1.638
Kolan   28,85 km² 791
Kukljica   6,78 km² 714
Lišane Ostrovičke   49,92 km² 698
Novigrad   51,21 km² 2.375
Pakoštane   79,00 km² 4.123
Pašman   48,73 km² 2.082
Polača   29,92 km² 1.468
Poličnik   82,02 km² 4.469
Posedarje   77,21 km² 3.607
Povljana   38,57 km² 759
Preko   55,00 km² 3.805
Privlaka   11,11 km² 2.253
Ražanac   69,81 km² 2.940
Sali   127,00 km² 1.698
Stankovci   68,21 km² 2.003
Starigrad   170,09 km² 1.876
Sukošan   53,16 km² 4.583
Sveti Filip i Jakov   47,29 km² 4.606
Škabrnja   22,93 km² 1.776
Tkon   14,30 km² 763
Vir   22,38 km² 3.000
Vrsi 37,00 km² 2.053
Zemunik Donji   54,59 km² 2.060

StanovništvoUredi

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
84.091 94.156 98.063 108.330 123.375 136.522 146.375 149.855 154.026 162.682 174.957 190.356 194.098 214.777 162.045 170.017
 
Starosna piramida Zadarske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Zadarske županije živi 162.045 stanovnika što je 3,65% ukupnog broja stanovništva Hrvatske (procjena za 2005. - 188.087 stanovnika). Prosječna gustoća naseljenosti je bila 45 stanovnika/km2.

Preko 40% stanovništva županije živi u samom gradu Zadru, a taj se udio i dalje povećava uzrokujući demografsko pražnjenje prostranog zadarskog zaleđa. U etničkoj strukturi stanovništva županije dominiraju Hrvati (93,3 %), a od ostalih zajednica najbrojnija je srpska manjina (3,5 %) i Albanci (0,4 %).

GeografijaUredi

Ukupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina ostrva 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvata primorje sjeverne Dalmacije te zaleđe Ravnih Kotara i Bukovice. Od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske je oštro odvojena visokim masivom Velebita, što je vijekovima određivalo njen razvoj. Danas je to znatno promijenjeno probijanjem tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Preko njene teritorije prolazi autoput Zagreb - Split, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge.

PrivredaUredi

KulturaUredi

ZnamenitostiUredi

ReferenceUredi

Vanjski linkoviUredi