Zadarska županija
Zadarska županija smještena je na jugu Hrvatske
Zadarska županija | |
---|---|
Geografski položaj u Hrvatskoj | |
Država | Hrvatska |
Sjedište | Zadar |
Vlada | |
• Župan | Stipe Zrilić |
Površina | |
• Ukupno | 3.646 km2 |
Stanovništvo (2021.) | |
• Ukupno | 159.766 |
• Gustoća | 43,81 /km2 |
Historija
urediPodručje današnje Zadarske županije predstavlja jezgru nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis sa najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Biograd i Nin. Osnovni faktor naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaleđem Velebita, što je omogućavalo stočarska kretanja i izmjene ispaša u zimskom i ljetnom periodu. U kasnijem periodu, nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U 15. vijeku dolazi u posjed Venecije, a već početkom 16. vijeka počinju osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko samog Zadra, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo se sklanja na zadarska ostrva i dalje u Istru i Primorje, a na njihovo mjesto dolaze novi doseljenici, među kojima je i dosta Vlaha (kasnije Srbi). Završetkom mletačko - turskih ratova krajem 17. vijeka, čitavo zadarsko područje dolazi pod vlast Mletačke Republike i ostaje u njenom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupa period Habsburške monarhije i jači razvoj zbog uticaja Zadra, sada glavnog grada Kraljevine Dalmacije.
Županijska uprava
urediDo 1997. Zadarska županija se zvala Zadarsko - Kninska županija i uključivo je područje autonomnog kotara Knin. Ukidanjem te upravne jedinice znatno su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je vraćena u prirodni obuhvat Zadarske regije, s tim da joj je pridodan i dio Južne Like (općina Gračac).
Administrativna podjela
urediŽupanija je podijeljena na 6 gradova i 28 općina
- Gradovi:
Grad | Grb | Površina | Br. stanovnika | Naselja |
---|---|---|---|---|
Benkovac | 516,00 km² | 9.680 |
| |
Biograd na Moru | 37,00 km² | 5.601 | ||
Nin | 91,00 km² | 2.705 |
| |
Obrovac | 350,00 km² | 3.453 | ||
Pag | 162,00 km² | 3.175 | ||
Zadar | 194,00 km² | 70.779 |
- Općine:
Stanovništvo
urediBroj stanovnika po popisima[1] | ||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
84.091 | 94.156 | 98.063 | 108.330 | 123.375 | 136.522 | 146.375 | 149.855 | 154.026 | 162.682 | 174.957 | 190.356 | 194.098 | 214.777 | 162.045 | 170.017 | 159.766 |
Geografija
urediUkupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina ostrva 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvata primorje sjeverne Dalmacije te zaleđe Ravnih Kotara i Bukovice. Od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske je oštro odvojena visokim masivom Velebita, što je vijekovima određivalo njen razvoj. Danas je to znatno promijenjeno probijanjem tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Preko njene teritorije prolazi autoput Zagreb - Split, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge.
Privreda
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Kultura
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Znamenitosti
uredi- Grad Pag - primjer planiranog renesansnog grada iz 15. vijeka
- Hrvatski kraljevski gradovi Biograd na Moru i Nin
- Nacionalni park Paklenica
- Historijska jezgra Zadra sa mnogobrojnim spomenicima iz raznih historijskih perioda (crkva Svetog Donata, Forum, katedrala Svete Stošije i dr.)
- Park prirode Vransko jezero