Zadarska županija

Zadarska županija smještena je na jugu Hrvatske

Zadarska županija
Zastava Zadarska županija
Zastava
Službeni grb Zadarska županija
Grb
Geografski položaj u Hrvatskoj
Geografski položaj u Hrvatskoj
Država Hrvatska
SjedišteZadar
Vlada
 • ŽupanStipe Zrilić
Površina
 • Ukupno3.646 km2
Stanovništvo (2021.)
 • Ukupno159.766
 • Gustoća43,81 /km2

Historija

uredi

Područje današnje Zadarske županije predstavlja jezgru nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis sa najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Biograd i Nin. Osnovni faktor naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaleđem Velebita, što je omogućavalo stočarska kretanja i izmjene ispaša u zimskom i ljetnom periodu. U kasnijem periodu, nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U 15. vijeku dolazi u posjed Venecije, a već početkom 16. vijeka počinju osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko samog Zadra, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo se sklanja na zadarska ostrva i dalje u Istru i Primorje, a na njihovo mjesto dolaze novi doseljenici, među kojima je i dosta Vlaha (kasnije Srbi). Završetkom mletačko - turskih ratova krajem 17. vijeka, čitavo zadarsko područje dolazi pod vlast Mletačke Republike i ostaje u njenom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupa period Habsburške monarhije i jači razvoj zbog uticaja Zadra, sada glavnog grada Kraljevine Dalmacije.

Županijska uprava

uredi

Do 1997. Zadarska županija se zvala Zadarsko - Kninska županija i uključivo je područje autonomnog kotara Knin. Ukidanjem te upravne jedinice znatno su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je vraćena u prirodni obuhvat Zadarske regije, s tim da joj je pridodan i dio Južne Like (općina Gračac).

Administrativna podjela

uredi

Županija je podijeljena na 6 gradova i 28 općina

  • Gradovi:
Grad Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Benkovac   516,00 km² 9.680
Biograd na Moru   37,00 km² 5.601
Nin   91,00 km² 2.705
Obrovac   350,00 km² 3.453
Pag   162,00 km² 3.175
Zadar   194,00 km² 70.779
  • Općine:
Općina Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Bibinje   12,89 km² 3.962
Galovac 9,44 km² 1.258
Gračac   957,19 km² 3.136
Jasenice   121,44 km² 1.348
Kali   9,40 km² 1.585
Kolan   28,85 km² 815
Kukljica   6,78 km² 628
Lišane Ostrovičke   49,92 km² 593
Novigrad   51,21 km² 2.160
Pakoštane   79,00 km² 4.100
Pašman   48,73 km² 2.136
Polača   29,92 km² 1.389
Poličnik   82,02 km² 4.676
Posedarje   77,21 km² 3.430
Povljana   38,57 km² 669
Preko   55,00 km² 3.556
Privlaka   11,11 km² 2.128
Ražanac   69,81 km² 2.746
Sali   127,00 km² 1.746
Stankovci   68,21 km² 1.831
Starigrad   170,09 km² 1.697
Sukošan   53,16 km² 4.665
Sveti Filip i Jakov   47,29 km² 4.461
Škabrnja   22,93 km² 1.661
Tkon   14,30 km² 748
Vir   22,38 km² 3.045
Vrsi 37,00 km² 2.045
Zemunik Donji   54,59 km² 2.159

Stanovništvo

uredi
Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
84.091 94.156 98.063 108.330 123.375 136.522 146.375 149.855 154.026 162.682 174.957 190.356 194.098 214.777 162.045 170.017 159.766
 
Starosna piramida Zadarske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Geografija

uredi

Ukupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina ostrva 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvata primorje sjeverne Dalmacije te zaleđe Ravnih Kotara i Bukovice. Od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske je oštro odvojena visokim masivom Velebita, što je vijekovima određivalo njen razvoj. Danas je to znatno promijenjeno probijanjem tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Preko njene teritorije prolazi autoput Zagreb - Split, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge.

Privreda

uredi

Kultura

uredi

Znamenitosti

uredi

Reference

uredi

Vanjski linkovi

uredi