Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.534 kvadratnih kilometara, a 2001. je imala 463.676 stanovnika.
Splitsko-dalmatinska županija | |
---|---|
![]() Geografski položaj u Hrvatskoj | |
Država | ![]() |
Sjedište | Split |
Vlada | |
• Župan | Zlatko Ževrnja |
Površina | |
• Ukupno | 4.534 km2 |
Stanovništvo | |
• Ukupno | 454.798 |
• Gustoća | 100,30 /km2 |
HistorijaUredi
Od početka naseljavanja balkanskog poluostrva ova područja su bila pogodna mjesta za život, što su i ljudi shvatili. Tokom vijekova vlast se stalno mjenjala, pa su ovdje vladali (u cijelosti ili dijelom) pored hrvatskih vladara srednjovjekovnih hrvatskih država , i srednjovjekovne Bosne, Iliri, stari Grci, stari Rimljani, Bizant, Mleci, Normani (pojedini gradovi i to nakratko), Osmansko Carstvo, Napoleonova Francuska, Engleska, Austro-Ugarska, a bila je dio Države SHS, Kraljevine Jugoslavije, fašističke Italije (kratka okupacija), NDH, socijalističke Jugoslavije, te je sada dio nezavisne Republike Hrvatske.
Administrativna podjelaUredi
Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.
- Gradovi:
Grad | Grb | Površina (km2) |
Br. stanovnika | Naselja |
---|---|---|---|---|
Hvar | 75,50 | 4.251 | ||
Imotski | 73,25 | 10.764 | ||
Kaštela | 57,67 | 38.667 | ||
Komiža | 48,00 | 1.526 | ||
Makarska | 28,00 | 13.834 | ||
Omiš | 266,20 | 14.936 | ||
Sinj | 181,00 | 24.826 | ||
Solin | 18,37 | 23.926 | ||
Split | 79,33 | 178.102 | ||
Stari Grad | 52,59 | 2.781 | ||
Supetar | 30,00 | 4.074 | ||
Trilj | 267,00 | 9.109 | ||
Trogir | 39,10 | 13.192 | ||
Vis | 52,00 | 1.934 | ||
Vrgorac | 284,00 | 6.572 | ||
Vrlika | 243,00 | 2.177 |
- Općine:
Općina | Grb | Površina (km2) |
Br. stanovnika | Naselja |
---|---|---|---|---|
Baška Voda | 19,00 | 2.775 | ||
Bol | 23,00 | 1.630 | ||
Brela | 27,00 | 1.703 | ||
Cista Provo | 98,00 | 2.335 | ||
Dicmo | 68,00 | 2.802 | ||
Dugi Rat | 10,80 | 7.092 | ||
Dugopolje | 63,50 | 3.469 | ||
Gradac | 49,00 | 3.261 | ||
Hrvace | 210,00 | 3.617 | ||
Jelsa | 146,28 | 3.582 | ||
Klis | 176,10 | 4.801 | ||
Lećevica | 87,66 | 583 | ||
Lokvičići | 31,11 | 807 | ||
Lovreć | 105,25 | 1.699 | ||
Marina | 108,80 | 4.595 | ||
Milna | 35,00 | 1.034 | ||
Muć | 210,80 | 3.882 | ||
Nerežišća | 79,00 | 862 | ||
Okrug | 9,80 | 3.349 | ||
Otok | 95,00 | 5.474 | ||
Podbablje | 41,76 | 4.680 | ||
Podgora | 79,95 | 2.518 | ||
Podstrana | 11,52 | 9.129 | ||
Postira | 47,00 | 1.559 | ||
Prgomet | 77,23 | 673 | ||
Primorski Dolac | 31,23 | 770 | Primorski Dolac | |
Proložac | 85,60 | 3.802 | ||
Pučišća | 106,00 | 2.171 | ||
Runovići | 60,21 | 2.416 | ||
Seget | 77,90 | 4.854 | ||
Selca | 53,00 | 1.804 | ||
Sućuraj | 44,65 | 463 | ||
Sutivan | 22,00 | 822 | Sutivan | |
Šestanovac | 88,90 | 1.958 | ||
Šolta | 58,98 | 1.700 | ||
Tučepi | 16,00 | 1.931 | Tučepi | |
Zadvarje | 13,40 | 289 | ||
Zagvozd | 124,09 | 1.188 | ||
Zmijavci | 13,82 | 2.048 | Zmijavci |
StanovništvoUredi
Broj stanovnika po popisima[1] | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
164.242 | 182.405 | 195.741 | 222.030 | 249.867 | 268.187 | 274.522 | 292.321 | 296.840 | 314.933 | 339.686 | 389.277 | 436.680 | 474.019 | 463.676 | 454.798 |
Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 463.676 stanovnika (10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - 2. najnaseljenija županija nakon grada Zagreba) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 102 stanovnika/km2.
Etnički sastav: Hrvati 96.3%, Srbi 1.2%, Albanci 0.2%, Bošnjaci 0.2%, Slovenci 0.2% i drugi.
Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 25.373 s okolicom), Imotski (4.350) i Vrgorac (2.200). Osim najvećeg grada Splita (189.000 u gradu i 240.000 s Kaštelima i Solinom), obalni gradovi su Trogir (11.000), Omiš (6.500) i Makarska (13.400). Naselja na ostrvima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.000) na Braču, Hvar (3.700) i Stari Grad (1.900) na Hvaru, Vis (1.800) i Komiža (1,500) na Visu.
GeografijaUredi
Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te ostrva. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.
Županija sa ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađen autoput Split-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodni aerodrom Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na ostrvu Braču.
PrivredaUredi
Najvažnija prviredna djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.
Županijska upravaUredi
Županijska skupština ima 51 predstavnika.
KulturaUredi
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
ZnamenitostiUredi
Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.
Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog perioda, baroka, prahistorije, gotike i romantike.
ReferenceUredi
Vanjski linkoviUredi
Commons ima datoteke na temu: Splitsko-dalmatinska županija |