Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Zagrebačka županija | |
---|---|
Zagrebačka županija unutar Hrvatske | |
Država | Hrvatska |
Sjedište županije | Zagreb[1] |
Vlada | |
• Župan | Stjepan Kožić (HSS) |
• Skupština | 51 član |
Površina[2] | |
• Ukupno | 3.060 km2 |
Stanovništvo (2021.)[3] | |
• Ukupno | 299.985 |
• Gustoća | 98,03 /km2 |
Pozivni broj | 01 |
ISO 3166 kod | HR-01 |
Veb-sajt | www |
Historija
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Županijska uprava
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Geografija
urediŽupanija se nalazi u srednjoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Geografski je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizijski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km2.
Reljef i tlo
urediNa zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizije. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.
Tlo je srednjeg kavliteta. Uz rijeke i u vlažnijim nizijama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.
Vode
urediSava je najveća rijeka, a njezinom riječnom toku pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).
Klima
urediUmjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padavinama. Najviše padavina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, a godišnja količina padavina smanjuje se od zapada prema istoku.
Šume
urediNajviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizijama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično sa jelom.
Administrativna podjela
urediŽupanija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina.
Stanovništvo
urediBroj stanovnika po popisima[4] | ||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
134.754 | 146.592 | 155.324 | 178.938 | 194.643 | 211.150 | 208.141 | 224.095 | 227.538 | 233.411 | 233.875 | 232.836 | 259.429 | 282.989 | 309.696 | 317.606 | 299.985 |
Privreda
urediIndustrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i saobraćaj. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima širom županija nalaze se brojne manje industrijske kompanije.
Kultura
urediGradska jezgra Samobora, ostatci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevne arhitekture (crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki i dr.), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića i dr.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ http://www.zagrebacka-zupanija.hr/o_zagrebackoj_zupaniji
- ^ Ostroški, Ljiljana, ured. (decembar 2015). Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2015 (PDF) (jezik: hrvatski i engleski). 47. Zagreb: Državni zavod za statistiku Hrvatske. str. 62. ISSN 1333-3305. Arhivirano s originala (PDF), 28. 4. 2016. Pristupljeno 14. 1. 2020.
- ^ "Stanovništvo po godinama i polu po općinama, popis 2011, Zagrebačka županija". Census of Population, Households and Dwellings 2011. Zagreb: Državni zavod za statistiku Hrvatske. decembar 2012. Arhivirano s originala, 20. 8. 2020. Pristupljeno 14. 1. 2020.
- ^ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.