Zagrebačka županija

županija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Zagrebačka županija
Zastava Zagrebačka županija
Zastava
Grb Zagrebačka županija
Grb
Zagrebačka županija unutar Hrvatske
Zagrebačka županija unutar Hrvatske
DržavaHrvatska
Sjedište županijeZagreb[1]
Vlada
 • ŽupanStjepan Kožić (HSS)
 • Skupština
51 član
Površina[2]
 • Ukupno3.060 km2
Stanovništvo (2021.)[3]
 • Ukupno299.985
 • Gustoća98,03 /km2
Pozivni broj01
ISO 3166 kodHR-01
Veb-sajtwww.zagrebacka-zupanija.hr

Historija

uredi

Županijska uprava

uredi

Geografija

uredi

Županija se nalazi u srednjoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Geografski je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizijski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km2.

Reljef i tlo

uredi

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizije. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tlo je srednjeg kavliteta. Uz rijeke i u vlažnijim nizijama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

Sava je najveća rijeka, a njezinom riječnom toku pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).

Klima

uredi

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padavinama. Najviše padavina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, a godišnja količina padavina smanjuje se od zapada prema istoku.

Šume

uredi

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizijama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično sa jelom.

Administrativna podjela

uredi

Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina.

Grad Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Dugo Selo   51,00 km² 17.676
Ivanić-Grad   173,60 km² 12.982
Jastrebarsko   229,00 km² 14.562
Samobor   250,00 km² 37.435
Sveta Nedelja   40,00 km² 18.221
Sveti Ivan Zelina   184,00 km² 14.602
Velika Gorica   328,65 km² 61.075
Vrbovec   159,20 km² 12.981
Zaprešić   52,60 km² 24.133
Općina Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Bedenica   21,70 km² 1.266
Bistra   52,70 km² 6.444
Brckovljani   71,10 km² 5.876
Brdovec   37,60 km² 10.737
Dubrava   115,00 km² 4.520
Dubravica   20,60 km² 1.192
Farkaševac   73,70 km² 1.562
Gradec   88,90 km² 3.189
Jakovlje   35,70 km² 3.797
Klinča Sela   77,60 km² 5.044
Kloštar Ivanić   79,00 km² 5.523
Krašić   71,20 km² 2.250
Kravarsko   58,33 km² 1.824
Križ   118,00 km² 6.098
Luka   17,40 km² 1.265
Marija Gorica   17,20 km² 2.094
Orle   57,60 km² 1.765
Pisarovina   145,00 km² 3.484
Pokupsko   122,00 km² 1.926
Preseka 47,90 km² 1.129
Pušća   18,20 km² 2.564
Rakovec   34,88 km² 1.141
Rugvica   93,70 km² 7.133
Stupnik   24,90 km² 3.886
Žumberak   110,00 km² 609

Stanovništvo

uredi
Broj stanovnika po popisima[4]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
134.754 146.592 155.324 178.938 194.643 211.150 208.141 224.095 227.538 233.411 233.875 232.836 259.429 282.989 309.696 317.606 299.985
 
Starosna piramida Zagrebačke županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Privreda

uredi

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i saobraćaj. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima širom županija nalaze se brojne manje industrijske kompanije.

Kultura

uredi

Gradska jezgra Samobora, ostatci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevne arhitekture (crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki i dr.), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića i dr.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ http://www.zagrebacka-zupanija.hr/o_zagrebackoj_zupaniji
  2. ^ Ostroški, Ljiljana, ured. (decembar 2015). Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2015 (PDF) (jezik: hrvatski i engleski). 47. Zagreb: Državni zavod za statistiku Hrvatske. str. 62. ISSN 1333-3305. Pristupljeno 14. 1. 2020.
  3. ^ "Stanovništvo po godinama i polu po općinama, popis 2011, Zagrebačka županija". Census of Population, Households and Dwellings 2011. Zagreb: Državni zavod za statistiku Hrvatske. decembar 2012. Pristupljeno 14. 1. 2020.
  4. ^ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi

uredi