Rade Jovanović

Radoslav - Rade Jovanović (rođen 15. 4. 1928. godine u Goraždu) bio je pjesnik i kompozitor bosanske sevdalinke. Radoslav Rade Jovanović bio je jedan od tekstopisaca i kompozitora narodne muzike sa prostora bivše Jugoslavije. Ostavio je veliki broj komponiranih sevdalinki koje su dio pjevačkog repertoara pjevača i instrumentalnih izvođača bosanske sevdalinke.[1]

Rade Jovanović
Rođenje (1928-04-15) 15. april 1928.
Smrt15. april 1986(1986-04-15) (58 godina)
ZanimanjePjesnik, kompozitor
Značajna djela
"Prođoh Bosnom kroz gradove", "Jablani se povijaju", "Ah, meraka u večeri rane", "Tebi, majko, misli lete", "Negdje u daljine"

Djetinjstvo i Drugi svjetski rat uredi

Rođen je 15. 4. 1928. godine u Goraždu, gdje se školovao. Nastavio je obrazovanje u Priboju. Učestvovao je u Narodnooslobodilačkoj borbi, kao pripadnik Druge proleterske brigade. Iz tog perioda ostao je veliki broj pjesama posvećenih njegovim saborcima, kao što su Boško Buha i Sava Sirogojno, na osnovu kojih je kasnije snimljena i LP. Iz Drugog svjetskog rata izašao je kao omladinac i bio prvi omladinski sekretar u Goraždu, a potom i oblasni sekretar u Banovićima. U Banovićima je uhapšen i upućen na izdržavanje kazne na Goli otok, gdje je ostao osamnaest mjeseci. Pušten je teško bolestan i vratio se u Goražde. Zaposlio se kao referent za dječiji dodatak, ali je zbog bolesti penzionisan.

Stvaralaštvo uredi

Pedesetih godina prošlog vijeka nastaje njegova prva pjesma u duhu narodnog melosa "Često mlađan prošetam kraj Drine". Napisao je, kako je kasnije pričao, u jednom dahu, u trenutku inspiracije, i to na običnoj kutiji cigareta[2]. Počeo je pisati pjesme za odrasle i djecu. Među prvim pjesmama bila je "Na obali Drine" koju je otpjevao Zaim Imamović. Zatim je Nada Mamula otpjevala "Negdje u daljine", a pjesmu "Sjećaš li se ratni druže" i "Bolan ti ležim jarane" otpjevao je Gvozden Radičević. Dolaze i učešća na festivalu Ilidža '64. gdje pobjeđuje sa pjesmom "Jablani se povijaju", a koju je otpjevao Safet Isović. Ta pjesma osvojila je nagradu i žirija i publike za tekst i muziku. Na tom festivalu, Rade je učestvovao sa tri pjesme i sve su osvojile neku nagradu. I slijedeća Ilidža 1965. ponovo osvaja nagradu za pjesmu "Ne pitaj me stara majko" koju je otpjevao Nedeljko Bilkić.

Šemsudin Gegić je o njemu snimio dokumentarni film "Narodni umjetnik-neprijatelj A kategorije" iz 2001.

Safet Isović je prvi put otpjevao "Kad sretneš Hanku" na festivalu narodne muzike Beogradski sabor 1970. godine. Sedam godina kasnije muzički kritičari bivše Jugoslavije su u anketi Radio Beograda sevdalinku "Hanku" proglasili narodnom pjesmom decenije.[3] Televizijske i radio emisije o životu i stvaralaštvu Radeta Jovanovića uradili su Šemsudin Gegić i Vehid Gunić. Osim mnogobrojnih pjesama i stihova, Rade Jovanović ostavio je veliki broj zapisa, eseja i aforizama.[1] Počinio je samoubistvo 15. aprila 1986. godine.

Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović" uredi

U znak sjećanja na Radeta Jovanovića, u Goraždu se 18. juna 2005 i 2006. održao međunarodni festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović Goražde 2005."

Pjesme uredi

Napisao je preko 500 pjesama.

Rijeka Drina, Bosna i Hercegovina, priroda, bili su tema Radetovih pjesama, poput:

  • Jablani se povijaju
  • Negdje u daljini
  • Seja kose raspletala
  • Malenim sokakom ne prolazim više
  • Kad sretneš Hanku
  • Prođoh Bosnom kroz gradove (koautorska sa Dragišom Nedovićem)
  • Šta se ovo Bosnom čuje
  • Ah, meraka u večeri rane
  • Sumorna jesen
  • Ne pitaj me stara majko
  • Kad u maju ruže procvetaju
  • Tebi, majko, misli lete
  • Svjetla moga grada
  • Prolazi jesen
  • Goražde jedino u srcu mom
  • Na obali Drine
  • Bolan ti ležim jarane
  • U tuđoj zemlji
  • Još ove noći čaše nam dajte
  • Sve što mine, povratka mu nema
  • Ne mogu te više svojom zvati
  • Pomiluj mi pjesmo dušu

References uredi

  1. ^ a b "U Goraždu otkrivena spomen-ploča na kući pjesnika Rade Jovanovića". oslobodjenje.ba. Pristupljeno 2. 2. 2022.
  2. ^ Časopis za književnost, umjetnost i kulturu "BUKTINJA" Broj 26 | Izdavač "Krajinski književni klub" Negotin, 2010
  3. ^ "Kako je nastala jedna od najljepših sevdalinki". Arhivirano s originala, 11. 6. 2015. Pristupljeno 13. 4. 2013.

Vanjski linkovi uredi