Nekropola Kućarin-Donje Polje

Nekropola Kućarin, općina Goražde, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.

Nekropola Kućarin

Svjetska baština
Lokacija	Hrančići, Goražde, Bosna i Hercegovina
Dio	Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici
Sadrži	1
Kriterij	iii, vi
Referenca	1504
Uvrštenje	2016. (40. sjednica)
Ugroženost	no

Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Lokacija

Naselje Hrančići nalazi se oko 15 km zapadno od Goražda. Nekropola Kučarin se nalazi u zaseoku Vranci. Veći dio nekropole smješten je na uzvišenju, iznad lokalnog puta, u šumi (grab).

Historija

Oblast Goražda nalazila se u sastavu srpske države do 1373. Godine kada je ova oblast pripala Bosni, nakon sporazuma Tvrtka I sa knezom Lazarom. Nakon toga je u domeni feudalne porodice Hranića-Kosača.

Opis

Na lokalitetu Kućarin evidentirano je 325 vidljivih stećaka. Većina stećaka je u formi ploča i sanduka, manji broj sljemenjaka. Ukrasi su vidljivi na 4 stećka (motiv ljiljana rađen u u visokom reljefu, motiv srpa, kanelurama, krst s kružnim završecima koji je smješten unutar kruga i prikaz jelena. Pored ukrasa na jednom sljemenjaku nalazi se natpis, u literaturi neobjavljen. Natpis u transkripciji glasi:

† се лежи нѣ  ? ош ? видоевичь земьла мϫ на ѡбрѣϫ ь почрьлено мьстаномь.

Natpis u transliteraciji glasi;

† Se leži Njegoš (?) Vidojević, zemlja mu na Obrju. Počrljeno Mastanom (?).

Dio od 30 stećaka odvojen je oko 40 m od ostatka nekropole. Broj stećaka je sigurno i nešto veći, što se vidi po konfiguraciji terena, ali s obzirom na stanje na terenu (utonulost, nanosi zemlje, lišće i suho granje) evidentiran je gore navedeni broj stećaka. Stećci su u većoj mjeri obrasli mahovinom, a neki premazani crvenom bojom.

Također pogledajte

• Stećci (svjetska baština UNESCO-a)

Literatura

• Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
• Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
• Esad Kurtović i Emir O. Filipović. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu – Odsjek za historiju, U literaturi još neobjavljena transkripcija i transliteracija natpisa sa stećka.