Wikipedia

Pula

grad u Istarskoj županiji, Hrvatska

Pula (italijanski: Pola) grad je u Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Pula
Grad
Grad Pula
pogled na Pulu
pogled na Pulu
Zastava Pula
Zastava
Službeni grb Pula
Grb
Pula nalazi se u Hrvatska
Pula
Pula
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 44°51′59″N 13°50′59″E / 44.86639°N 13.84972°E / 44.86639; 13.84972
Država Hrvatska
Županija Istarska
Vlada
 • GradonačelnikBoris Miletić (IDS)
Površina
 • Općina70,00 km2
Najveća nadmorska visina7 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina57.460
 • Općina (gustoća)820,86 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj52100
Pozivni broj(+385) 52
Veb-sajtGrad Pula

Geografski položaj

uredi

Pula leži na jugozapadnom području istarskog poluostrva u dobro zaštićenom zaljevu i najveći je grad u Istri.

Poznata je, kao i ostatak regije, po svojoj blagoj klimi, mirnom moru i netaknutoj prirodi. Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je administrativni centar Istre još od rimskog doba. Danas u užem gradskom području živi oko 67.000 stanovnika, no područje koje mu dnevno gravitira, a spletom okolnosti nije i administrativno uključeno u sastav grada, iako, zapravo, čini njegov sastavni dio, broji više od 100.000 stanovnika. Svrstava ga to, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka na peto mjesto po broju stanovnika među hrvatskim gradovima.

Historija

uredi
 
Karta Pule iz 1584

Najranija historija Pule počinje u 5. vijeku p. n. e. kada je zabilježena najranija stalna naseobina. Grad su osnovali ilirsko pleme Histra, najstarije stanovništvo koje je prebivalo u Istri. U 1. vijeku podignuta je značajna rimska naseobina (Colonia Pietas Iulia Pola). Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, gradom su vladali Ostrogoti, Bizantinci, Franci i Mlečani. U 7. vijeku zabilježen je prvi dolazak Slavena na ova područja. Daljnja historija grada nastavila je odražavati njegovoj položaj i značenje, posebice onaj u regiji, u krojenju granica među evropskim silama. Italijanski pjesnik Dante Alighieri spominje Pulu u svojoj Božanskoj komediji: "Come a Pola, presso del Carnaro ch'Italia chiude e i suoi termini bagna" (... i ko što su (grobne rake) kod Pule, blizu žala, gdje Kvarner među Italije pere, ...; Pakao IX, 113-114). Iako je u Danteovo vrijeme političko ujedinjenje Italije bilo pusti san, ovaj citat je važan jer se u njemu po prvi put pojavilo pitanje istočne granice, a podržavao je i kasnije opravdanje italijanskih težnji na regiju. Pula i Istra su došle pod austrijsku vlast 1848, te su postale dijelom Austro-Ugarskog Carstva pripojene "Küstenlandu". Tokom tog razdoblja velika prirodna pulska luka postala je mjesto austrijske glavne pomorske baze i glavno središte brodogradnje. Ostrvo Lošinj južno od Pule postao je ljetna odmorišna rezidencija austrijske kraljevske porodice Habsburg. Nakon propasti Austro-Ugarske 1918, Pula je uz cijelu Istru postala dijelom Italije čija je vlast trajala do kraja Drugog svjetskog rata. Nekoliko godina nakon rata Pulom su upravljali Ujedinjeni narodi zajedno s američkim vojnim snagama. U to vrijeme Istra je bila podijeljena na okupacijske zone sve do ujedinjenja s ostatkom Hrvatske u granicama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Gotovo svi građani italijanskog porijekla koji su činili 90% stanovništva napustili su grad kada je potpao pod Jugoslaviju. Posljedica tome bilo je mijenjanje službenog naziva u Pulu. Od propasti SFRJ, Pula i Istra postali su dijelovi moderne Hrvatske.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine Pula.

Stanovništvo

uredi
Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Pula)

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad odn. naseljeno mjesto Pula je imao 57.460 stanovnika.

Grad Pula

uredi
Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
3.628 10.601 25.390 31.498 36.143 59.498 38.591 44.219 20.812 28.259 37.099 47.156 56.153 62.378 58.594 57.460

Napomena: Nastao iz stare općine Pula. U 1857. i 1869. sadrži dio podataka općine Ližnjan, u 1857., 1869. i 1921. dio podataka općine Fažana, a do 1991. i dio podataka općine Medulin.

Pula (naseljeno mjesto)

uredi
Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
3.628 10.601 25.390 31.498 36.143 59.498 38.591 44.219 20.812 28.259 37.099 47.156 56.153 62.378 58.594 57.460

Napomena: Od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom Pulj. U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselje Jadreški (općina Ližnjan) i za bivše naselje Štinjan koje je od 1857. do 1948. iskazivano kao naselje. U 1857., 1869. i 1921. dio podataka sadržan je u naselju Fažana (općina Fažana). U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Pješčana Uvala, Valbonaša, Vinkuran i Vintijan (sva u općini Medulin). Do 1991. sadrži podatke za naselja Pješčana Uvala i Valbonaša (oba u općini Medulin). U 1857., 1869., 1921., 1981. i 1991. sadrži podatke za naselja Vinkuran i Vintijan (oba u općini Medulin), a u 1910. sadrži podatke za naselje Vintijan.

Popis 1991.

uredi
Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Pula)

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Pula je imalo 62.378 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
 33,902 54,34%
Srbi
  
 5,682 9,10%
Jugoslaveni
  
 4,076 6,53%
Italijani
  
 3,495 5,60%
Muslimani
  
 2,281 3,65%
Slovenci
  
 1,114 1,78%
Crnogorci
  
 635 1,01%
Romi
  
 424 0,67%
Albanci
  
 373 0,59%
Makedonci
  
 339 0,54%
Mađari
  
 263 0,42%
Slovaci
  
 68 0,10%
Česi
  
 41 0,06%
Nijemci
  
 34 0,05%
Bugari
  
 33 0,05%
Ukrajinci
  
 23 0,03%
Poljaci
  
 22 0,03%
Rusi
  
 17 0,02%
Rusini
  
 17 0,02%
Rumuni
  
 13 0,02%
Austrijanci
  
 11 0,01%
Jevreji
  
 5 0,00%
Grci
  
 3 0,00%
Turci
  
 2 0,00%
ostali
  
 73 0,11%
neopredijeljeni
  
 2,317 3,71%
region. opr.
  
 5,987 9,59%
nepoznato
  
 1,128 1,80%
ukupno: 62.378

Gradski kvartovi

uredi

Arena, Busoler, Centar, Dolinka, Fižela, Gregovica, Ilirija (ind.zona), Kaštanjer, Kaštel, Monte Ghiro (groblje), Monte Magno, Monte Zaro, Monte Šerpo, Monvidal, Padulj, Pješčana Uvala, Punta, Stoja, Sisplac (Streljana), Šijana, Šikići, Šišansko naselje, Škatari, Štinjan, Šurida, Tivoli, Valdebek, Valelunga, Valkane, Valsaline, Valmade, Valvidal, Veli Vrh, Vergarola, Veruda, Veruda Porat, Verudela, Vidikovac, TP (Tone Peruška), Zelenika.

Znamenitosti

uredi
 
Pulska arena

Grad je najpoznatiji po svojim sačuvanim antičkim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji amfiteatar iz prvog vijeka, šesti po veličini u svijetu, a popularno zvan Arena. Jedan je od najbolje sačuvanih amfiteatara iz antike te se još danas koristi tokom ljetnih filmskih festivala i raznih kulturnih priredbi. Druge dvije značajne i dobro očuvane građevine jesu trijumfalni luk, Slavoluk Sergijevaca. Poznat je i Augustov hram iz 1. vijeka, koji je izgrađen po naredbi rimskog cara Augusta. Još se uvijek može šetati kroz staru gradsku četvrt s uskim ulicama išaranim sa srednjovjekovnim i renesansnim zgradama, a popločene antičkim rimskim pločama.

Kultura

uredi

Kao rezultat svoje bogate političke historije, Pula je grad s kulturnom mješavinom ljudi i jezika s Mediterana i srednje Evrope, iz antike i savremenosti. Pulska arhitektura odražava te historijske slojeve. Stanovnici obično govore strane jezike, posebno italijanski, a često i njemački i engleski. 1904 i 1905 irski pisac James Joyce živio je, radio i pisao u Puli. U isto vrijeme na Brijunskim ostrvima je radio liječnik i mikrobiolog Robert Koch.

Turizam

uredi

Prirodna ljepota pulske okoline i tirkizno plavog Jadranskog mora učinili su grad međunarodno popularnim ljetnim odmorišnim odredištem. Obližnji biser je nacionalni park Brijuni kojeg su posjetili mnogi svjetski vođe dok je još bio ljetna rezidencija državnika Josipa Broza Tita. Rimske vile i hramovi još uvijek leže zakopani među obradivim poljima i duž obale nekoliko okolnih ribarskih i poljodjelskih naselja. Obalne vode nude plaže, ribarenje, ronjenje do olupina antičkih rimskih galija i ratnih brodova iz Prvog svjetskog rata, te plovidba u netaknute špilje i velika i mala ostrva. Pula je završna tačka biciklističke rute EuroVelo 9 koja ide od Gdanjska na Baltičkom moru kroz Poljsku, Češku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku. Na obližnjim morskim obalama mogu se vidjeti otisci dinosaura od kojih su zasigurno važni pronalasci napravljeni na neotkrivenom mjestu pored Bala.[nedostaje referenca]

Promet

uredi
 
Željeznička stanica u Puli

Pula ima međunarodni aerodrom koji ponovo postaje jako prometno središte. Prije 1990 godine pulski je aerodrom imao više od 700.000 putnika godišnje. Obližnji međunarodni aerodromi su Trst, Rijeka, Ljubljana i Zagreb.

Željeznički promet je danas u Puli slabo razvijen, izuzev kantonalnog željezničkog prijevoza kojim se u Pulu i obrnuto iz velikog dijela Istre svakodnevno vozi priličan broj putnika (Pula-Lupoglav). Razlog tome je činjenica da Pula nije neposredno povezana s ostatkom hrvatskog sistema željeznica, već se u druge dijelove Hrvatske mora putovati preko Slovenije. Planirana gradnja željezničkog tunela kroz Učku trebala bi doskočiti i tom problemu. Istočnim krakom Istarskog ipsilona spojena je na mrežu hrvatskih autocesta, a zapadnim krakom iste poluautoceste izravno je spojena sa slovenskim autocestama, dakle, čitavim sistemom autocesta EU. U toku je širenje Istarskog ipsilona u puni profil autoceste.

Obrazovanje

uredi

Osnovne škole

uredi
  • Osnovna škola Veli Vrh
  • Osnovna škola Šijana
  • Osnovna škola Centar
  • Osnovna škola Tone Peruška
  • Osnovna škola Kaštanjer
  • Osnovna škola Monte Zaro
  • Osnovna škola Veruda
  • Osnovna škola Vidikovac
  • Osnovna škola Giuseppine Martinuzzi
  • Osnovna škola Stoja
  • Privatna osnovna škola Jurja Dobrile
  • Osnovna muzička škola Ivana Matetića Ronjgova
  • Škola za odgoj i obrazovanje Pula

Srednje škole

uredi
  • Gimnazija Pula
  • Privatna gimnazija "Jurja Dobrile"
  • Gimnazija i srednja škola "Dante Alighieri"
  • Stručna škola Pula
  • Industrijsko - obrtnička škola Pula
  • Tehnička škola Pula
  • Medicinska škola Pula
  • Ekonomska škola Pula
  • Škola primjenjenih umjetnosti i dizajna Pula
  • Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula
  • Srednja muzička škola "Ivana Matetića Ronjgova"
  • Škola za odgoj i obrazovanje Pula

Visoke škole i fakulteti

uredi
  • Univerzitet u Puli
  • Filozofski fakultet u Puli
  • Fakultet ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković
  • Muzička akademija u Puli
  • Visoka učiteljska škola u Puli
  • Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studij
  • Viša trenerska škola u Puli
  • Veleučilište u Rijeci - poslovni odjel - odsjek Pula

Sport

uredi
  • Nogometni klubovi: Istra, Istra 1961, Uljanik, Veli Vrh, Štinjan, Valdebek
  • Boćarski klubovi: Olimpija, Uljanik
  • Hrvački klub: Istarski borac
  • Vaterpolo klubovi: UPAS Jadrograd, Pula
  • Veslački klub: Istra
  • Košarkaški klubovi: Istra i Stoja
  • Odbojkaški klub: Pula OTP banka
  • Jedriličarski klubovi: Uljanik i Vega
  • Judo klub: Istarski borac i Randori
  • Atletski klub: Istra
  • Rukometni klub: Arena
  • Stonoteniski klubovi: Istra i Arena
  • Bokserski klub: Pula
  • Plivački klubovi: Pula i Arena
  • Udruženje za promoviranje amaterskog sporta (UPAS)
  • Kuglački klubovi: Uljanik, Elektroistra, Hrvatski Branitelj

Poznati stanovnici

uredi

Sergio Blažić - pjevač

Gradovi partneri

uredi

Galerija

uredi
  •  
    pogled na grad
  •  
    detalj iz starog grada
  •  
    Pulska arena
  •  
    katedrala
  •  
    luka
  •  
    tvrđava Bourgignon
  •  
    brodogradilište Uljanik
  •  
    zalazak sunca
 
Pula, panorama

Također pogledajte

uredi

Literatura

uredi
  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference

uredi
  1. ^ a b - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Pula


  Nedovršeni članak Pula koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pula&oldid=3622892"