Željeznica je naziv za granu kopnenog prometa čije prometno sredstvo se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama. Dvije tračnice zajedno čine kolosijek, a pričvršćene su po metalnim, drvenim ili betonskim pragovima.

Razvoj željeznica

uredi
 
Uskotračna željeznica, koja je nekad vodila do Dubrovnika (fotografija iz 1967. godine)

Prve željezne vagončiće na tračnicama upotrebljavali su još u 16. vijeku u Njemačkoj i Engleskoj za prijevoz iskopane rude. Vagončiće su vukli konji. Engleski inženjer George Stephenson izumio je prvu parnu lokomotivu. Mogla je brzinom pješaka vući nekoliko rudničkih vagona. Gradnjom udobnijih vagona, počeo je teretni i putnički razvoj željeznica. Prva javna željeznička prometna veza uspostavljena je 1825. između engleskih gradova Stocktona i Darlingtona. Najstarija pruga u Bosni i Hercegovini puštena u promet 1872. između Banja Luke i Dobrljina. Željeznički promet vrlo je značajan, premda u zadnje vrijeme opada zbog automobila, kamiona i autobusa. Poslije spore parne željeznice nastale su dizelske, pa moderne električne željeznice.

Vrste željeznica

uredi

Opažamo gradske podzemne željeznice, gradske nadzemne željeznice, željeznica za uspon zupčanicima, uspinjače, viseće željeznice, šumske željeznice... Najduža željeznica je Transsibirska željeznica.

Podzemna željeznica

uredi

U velegradovima je velik problem prijevoz putnika ujutro na posao i popodne s posla jer za kratko vrijeme treba prevesti desetke i stotine hiljada ljudi od središta grada, do udaljenih dijelova grada. U tu su svrhu izgrađene željeznice pod zemljom, najčešće električne, s kojima se izbjegava nadzemna gužva. Najprometnija je njujorška podzemna željeznica. U Hrvatskoj se planira izgradnja zagrebačke podzemne željeznice.

Također pogledajte

uredi

Vanjski linkovi

uredi