Sredozemlje ili mediteran označava područje, koje se prostire oko Sredozemnog mora, sâmo Sredozemno more i sva njegova ostrva. Zemlje koje gravitiraju ovom području zovu se mediteranske zemlje. Neke od ovih zemalja leže direktno na Mediteranu, neke izlaze tek djelimično na njegovu obalu, dok neke opet nemaju nikakvog fizičkog dodira sa morem, ali mu historijsko-kulturološki ipak pripadaju.

Sredozemno more
Pula
Madrid
Mostar
Alghero, Sardinija

Historija ovog dijela svijeta poznaje nekoliko tipova i kriterija razgraničavanja zemalja mediteranskog područja. Uglavnom je riječ o geografskim, historijskim, kulturnim, političkim, mentalnim, ali i klimatskim kriterijima. Jedan od najstarijih kriterija, kojima se označava područje Mediterana je rasprostranjenost masline, o čemu u svom poznatom "Mediteranskom brevijaru" piše i Predrag Matvejević, bosanskohercegovački slavist, humanist i kulturnjak. Ova definicija uglavnom se poklapa sa klimatskim kriterijima, pri čemu se područje Mediterana izjednačuje sa područjem rasprostranjenosti sâme mediteranske klime. Kako stablo masline s jedne strane ipak ne raste svugdje (naprimjer u planinskim područjima Bosne i visoke Hercegovine), s druge pak strane ova područja leže itekako u samoj blizini Mediterana, stručnjaci se slažu da Mediteran obuhvata time i područja Bosne i Hercegovine (ili barem ona koja gravitiraju moru), mada nekim svojim odlikama nisu klasična područja Mediterana. Istovremeno stručnjaci su saglasni da neka geografska područja, koja klimatski i pripadaju možda Mediteranu i njegovoj klimi, geografski ipak odstupaju od klasičnih definicija mediteranskog područja, jer su prostorno veoma udaljeni od njega. To se prvenstveno odnosi na područja oko Crnog mora, te visoravan Zagros u Iranu.

Geografija

uredi
 
Lošinj, Hrvatska

Geografski položaj

uredi

Mediteran se pruža na području smještenom između 30° i 46° sjeverne širine, 9° zapadne i 38° istočne dužine. Najsjevernija tačka Mediterana je podnožje Alpa u italijanskoj regiji Veneto, najzapadnija tačka je Rt Roca u blizini Lisabona. Na istoku i jugu prijelazi prema Sirijskoj pustinji, odnosno Sahari označavaju prirodne granice, pri čemu je granica na jugu proizvoljna, jer pustinjska klima (naprimjer u blizini El Alameina i na sjeveru na Sinaju) dolazi u neposrednu blizinu obale.

Područje Mediterana prostire se na tri kontinenta i obuhvata Evropu, Afriku i Aziju. U Evropi su sljedeće zemlje s mediteranskim karakterom:Portugal, Španija, Francuska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Grčka i Turska, mini-države:Andora, Monako, San Marino i Vatikan, kao i ostrvske države Malta i Kipar. U azijskom dijelu Mediterana smještene su (osim Turske) još i: Sirija, Libanon, Izrael, Palestina i Jordan. U Africi mediteranskom pojasu pripadaju sjeverni dijelovi zemalja: Egipat, Libija, Tunis, Alžir i Maroko.

Klima

uredi

Karaketristični vjetrovi Mediterana:

Geologija

uredi

Reljef

uredi

Hidrografija

uredi

Vrste tla

uredi

Ekološki sistem

uredi
 
Smokva, uz maslinu simbol Mediterana

Flora

uredi

Fauna

uredi

Maritimni ekološki sistemi

uredi

Historija

uredi
 
Tragovi rimskog doba u Mogorjelu, Bosna i Hercegovina

Mediteran je kolijevka čovječanstva, čime se historija Mediterana svrstava u najstarije historije na svijetu.

Predhistorijsko doba

uredi

Antičko doba

uredi

Seobe naroda i rani srednji vijek

uredi

Visoki srednji vijek

uredi

Kasni srednji vijek

uredi

Rani novi vijek

uredi

19. vijek

uredi

20. vijek

uredi

Stanovništvo

uredi

Etničke grupe i jezici

uredi

Demografski razvoj

uredi

Gradovi i metropole

uredi

Mediteran je s vremenom postao veoma urbanizirano područje planete Zemlje. Na svojim obalama i na svome području nalaze se neki od najvećih metropola ovog dijela svijeta (stanje: 2005): Istanbul (11,5 miliona), Madrid (6 miliona) i Alžir (5,5 miliona).

 
Istanbul

Aglomeracije sa preko milion stanovnika su:

U ovoj su listi samo neke od aglomeracija, koje se nalaze na Mediteranu, mada i ovdje postoje izuzeci: nedaleko od obale Mediterana su i Kairo (aglomeracija 17,5 miliona stanovnika), kao i Alepo i Damask u Siriji.

Religije

uredi

Politika

uredi
 
Lisabon

Državno uređenje i uprava

uredi

Konflikti i katastrofe

uredi

Strukturni problemi

uredi

Privreda

uredi
 
Bejrut

Poljoprivreda

uredi

Zemljoradnja i šumarstvo

uredi

Rudna bogatstva

uredi

Industrija i zanat

uredi

Uslužni sektor

uredi

Turizam

uredi

Ostale uslužne djelatnosti

uredi

Promet

uredi
 
Venecija

Pomorstvo

uredi

Željeznički promet

uredi

Cestovni promet

uredi

Zračni promet

uredi

Kultura

uredi

Umjetnost

uredi

Znamenitosti

uredi

Trpeza

uredi

Mediteranska kuhinja označava kulturu spravljanja i uživanja u jelima u zemljama uz Sredozemno more.

Također pogledajte

uredi


  Nedovršeni članak Sredozemlje koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.