Hašemitska Kraljevina Jordan (arapski: أردنّ, al-Urdun) je arapska država na Bliskom Istoku. Na sjeveru graniči sa Sirijom, sa Irakom na sjevero-istoku, Saudijskom Arabijom na jugu i na istoku, sa Izraelom i palestinskim teritorijama na zapadu. Mrtvo more se nalazi na granici Jordana i Izraela i dijeli Akabski zaliv zajedno sa Izraelom, Saudijskom Arabijom i Egiptom.

Hašemitska Kraljevina Jordan
arapski: المملكة الأردنّيّة الهاشميّة
Al-Mamlakâ al-Urdunnīyâ al-Hāšimīyâ
Zastava Jordana Grb Jordana
Zastava Grb
Himna"As-salam al-malaki al-urdoni"

Položaj Jordana na karti
Položaj Jordana
Glavni grad Amman
Službeni jezik arapski
Državno uređenje  
• Kralj
Abdulah II
• Predsjednik vlade
Bisher Al-Khasawneh
Zakonodavstvo  
Nezavisnost Od Lige naroda 25. maja 1946
Površina
• Ukupno
92.300 km2 (110.)
• Vode (%)
0,01
Stanovništvo
• Ukupno
5.153.378 (107.)
48/km2 
Valuta Jordanski dinar (100 piastera = 1000 filsa)
Vremenska zona UTC +2
Pozivni broj +962
Internetska domena .jo

Historija uredi

Jordan je poznati region još u starom vijeku. Često je mijenjao vladare. Prvo Egipćane, zatim Asirsko-babilonsku državu, Perzijsko carstvo, Aleksandrovo carstvo, Rimsko carstvo, Bizantijsko carstvo. U 7. vijeku je pao pod Arabljansku vlast, te počinju primat islam. U 11. vijeku dolazi pod vlast Seldžuka. Nakon Prvog svjetskog rata pripao je Engleskoj. Nezavisan od 1946 godine. Imao je nekoliko ratova s Izraelom gdje je izgubio dosta teritorija.

Vlada uredi

Političke podjele uredi

Podjeljen je na 8 dijelova.

Geografija uredi

Jordan ima površinu od 97.745 km2, dok stanovnika ima oko 4.800.000. Nalazi se u jugozapadnoj Aziji na Arabijskom poluostrvu. Izlazi na Mrtvo more. Graniči sa Saudijskom Arabijom, Sirijom, Izraelom, te Palestinskim teritorijama. Glavni grad je Aman, a među ostalim poznatim gradovima su Zerka, Irbid i Naib. Preko obje strane nalaze se potopline. Visina najvišeg vrha je 1.755 m nadmorske visine. Klima je pustinjska i suptropska.

Privreda uredi

Iako se Jordan razvija, monarhija još uvijek igra veliku ulogu u politici, što utiče na razvoj privrede i industrije. Jak kapital posjeduju SAD, Njemačka i Saudijska Arabija. Najveću ulogu u razvoju zemlje ima industrija, pa tek onda poljoprivreda. Oko 15% zemlje je obradivo, mada se u posljednje vrijeme sve više radi na razvoju vještačkog navodnjavanja. Poljoprivredne kulture uključuju pšenicu, ječam, masline, limun, paradajz, banane, smokve i duhan. U rudna bogatstva spadaju fosfati, so, nafta, željezna ruda i mangan.

Stanovništvo uredi

Kultura uredi

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi