Aleksandrija
Aleksandrija (arapski: اسكندرية) je drugi grad po veličini i drugo metropolitansko područje u Egiptu nakon Kaira a koji se prostire duž 32 km dugog područja uz obalu Sredozemnog mora, u sjevernom središnjem dijelu zemlje. Aleksandrija je najveća luka u Egiptu preko koje se obavlja oko 80% egipatskog uvoza i izvoza. Važno je turističko središte i važan industrijski centar zbog plinovoda i naftovoda koji vode iz Sueca. Grad je osnovan oko malog grada 331. p.n.e. od strane Aleksandra Velikog. Postao je važan centar helenske civilizacije i ostao glavni grad helenskog Ptolomejskog kraljevstva i rimskog i bizantijskog Egiptu skoro 1000 godina, sve do muslimanskog osvajanja Egipta 641. godine kada je novi glavni grad osnovan u Fustatu (kasnije apsorbovan u grad Kairo). Antička Aleksandrija je najpoznatija po svjetioniku na Farosu, jednom od sedam čuda antičkog svijeta, svojoj velikoj biblioteci (najveći u antičkom svijetu, sada zamijenjena modernom bibliotekom).
Aleksandrija
الإسكندرية | |
|---|---|
Metropola | |
  .jpg)    Smijer kazaljke na satu od vrha: Most Stanley, Palača Montaza, Corniche, Biblioteka Alexandrina, Džamija El-Mursi Abul Abbas, Qaitbay citadel | |
 Zastava  Grb | |
  Aleksandrija | |
| Koordinate: 31°12′0″N 29°55′0″E / 31.20000°N 29.91667°E | |
| Država |  Egipat |
| Guvernorat | Aleksandrija |
| Vlada | |
| • Guverner | Abd El Aziz Konsowa El Ghoury |
| Površina | |
| • Ukupno | 2.679 km2 |
| Nadmorska visina | 5 m |
| Stanovništvo (oktobar 2018) | |
| • Ukupno | 5.200.000 |
| • Gustoća | 1.941,02 /km2 |
| Vremenska zona | EST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 21500 |
| Pozivni broj | (+20) 3 |
| Veb-sajt | alexandria |
Od kraja 19. vijeka, Aleksandrija je postala glavni centar međunarodnog brodarstva i jedan od najznačajnijih trgovačkih centara u svijetu, zahvaljujući jednostavnoj kopnenoj vezi između Sredozemnog i Crvenog more, i unosnoj trgovini egipatskog pamuka. Aleksandrija je bila drugi najmoćniji grad antičkog svijeta nakon Rima.
Historija
urediGrad Aleksandriju je osnovao Aleksandar Veliki u aprilu 331. godine p.n.e. Glavni Aleksandrov arhitekt, Dinocrates, je projektovao ovaj grad koji je prema Aleksandrovoj zamisli trebao zamijeniti grad Naucratis kao helenistički centar Egipta te biti veza između Grčke i bogate doline Nila. Aleksandar je osnovao više gradova sa ovim imenom u Iranu i na granici sa Indijom, a egipatska Aleksandrija je bila najznačajnija od svih njih.
Istočno od Aleksandrije u davna vremena bila je močvara i nekoliko ostrva. Egipatski grad, Rhakotis je također postojao na obali. On je nastavio postojati kao egipatska četvrt Aleksandrije. Nekoliko mjeseci nakon osnivanja grada, Aleksandar je napustio Egipat i nikad se više nije vratio u svoj grad. Nakon Aleksandrove odlaska, njegov namjesnik, Cleomenes, nastavio je sa širenjem grada. Poslije svoje rane smrti Aleksandar je sahranjen u mauzoleju u Aleksandriji. Naslijedivši trgovinu srušenog Tira i postavši središte nove trgovine između Evrope i Arabije i Indije na istoku, grad je kontinuirano rastao i za manje od jedne generacije postao je veći od Kartage. Za stoljeće svog postojanja, Aleksandrija je postala najveći grad na svijetu, a nekoliko stoljeća kasnije, bio je drugi grad poslije Rima. Postao je glavni grad grčkog Egipta, s Grcima koji su dolazili u grad iz različitih područja.[1]
Arhitekta Sostrat iz Knida je u periodu između 300. i 279. p.n.e. na ulazu u aleksandrijsku luku sagradio svjetionik na poluostrvu Faros. Taj svjetionik se ubrajao u Sedam svjetskih čuda starog svijeta. U gradu je izgrađena i Aleksandrijska biblioteka, koja je sa oko 700.000 pisanih rolni u to doba bila najbogatija biblioteka na svijetu. Zahvaljujući velikoj biblioteci i svojoj veličini, Aleksandrija je bila i centar filozofsko-naučne Aleksandrijske škole iz koje su kasnije potekli mnogi naučnici, između ostalih, Ptolemej, Euklid i dr.
Aleksandrija nije bila samo središte helenizma, već i grad sa najbrojnijom židovskom zajednicom u svijetu. Ovdje je napisana Septuaginta, grčka verzija jevrejske biblije.
Reference
uredi- ^ Erskine, Andrew (April 1995). "Greece & Rome, 2nd Ser.,". Culture and Power in Ptolemaic Egypt: the Museum and Library of Alexandria 42 (1): pp 38–48 [42]. "One effect of the newly created Hellenistic kingdoms was the imposition of Greek cities occupied by Greeks on an alien landscape. In Egypt, there was a native Egyptian population with its own culture, history, and traditions. The Greeks who came to Egypt, to the court or to live in Alexandria, were separated from their original cultures. Alexandria was the main Greek city of Egypt and within it there was an extraordinary mix of Greeks from many cities and backgrounds."
Vanjski linkovi
uredi