Bužim
Bužim je naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama Bosanska Krupa (na istoku), Cazin (na jugu), Velika Kladuša (na zapadu i sjeveru), te sa Republikom Hrvatskom (na sjeveroistoku). Područje općine je uglavnom brdovito.
Bužim | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Bužim | |
 Grb | |
 Općina Bužim u Bosni i Hercegovini | |
  Bužim | |
| Koordinate: 45°03′33.2″N 16°01′54.9″E / 45.059222°N 16.031917°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Općina | Bužim |
| Vlada | |
| • Načelnik | Mersudin Nanić[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 130,32 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 5,76 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 19.340 |
| • Općina (gustoća) | 148,4 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 2.191 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 380,38 /km2 |
| Demonim(i) | Bužimljanin |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 77 245 |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 104167[2] |
| Matični broj općine | 11240 |
| Veb-sajt | opcinabuzim |
.jpg)
.jpg)
Općina Bužim zauzima površinu od 129 km2 i u njoj živi 19.340 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi oko 150 stanovnika/km2, što je po ovom kriteriju svrstava u sami vrh Bosne Hercegovine (BiH je prema popisu iz 1991. imala gustinu naseljenosti 80,5 stanovnika na km2). Današnje područje općine čini 14 mjesnih zajednica: Bužim, administrativno, privredno, kulturno-obrazovno i urbano središte sa Mješovitom srednjom školom "Hasan Musić-Musa" i osmogodišnjom školom "12. septembar", Konjodor sa osmogodišnjom školom "Suljo Mirvić", Cava sa osmogodišnjom skolom "Mirsad Salkić-Džaja", Varoška Rijeka sa osmogodišnjom školom "Lotos i ljiljan", te mjesne zajednice Vrhovska, Lubarda, Elkasova Rijeka, Zaradostovo, Bučevci, Mrazovac, Radoč i Brigovi sa četverorazrednim osnovnim školama, a mjesne zajednice Bag i Jusufovića Most su bez osnovne škole.
Geografija
Naseljena mjesta u općini nalaze se na nadmorskoj visini od 180 do 400 m. Po nadmorskoj visini ističu se: Radoč (630 m), Čorkovaća (603 m), Konjodor (Kaukoviča brdo, 476 m), Veliko brdo (464 m), Lubarda (420 m), Čajino brdo (352 m). Bužim je povezan sa svim susjednim općinama i Bihaćem kao regionalnim centrom i sjedištem Unsko-sanskog kantona.
Prema istoku se pružaju Čava i Dobro Selo uz regionalni put Bužim – Otoka – Bosanska Krupa, odnosno Otoka – Novi Grad. Osim toga Bužim je povezan sa Bihaćem i Banjom Lukom. Pravac prema jugu vodi preko Konjodora za Cazin i dalje prema Bihaću, a pravac prema Dvoru na Uni vodi preko Zaradostova i Bučevaca. Pravac prema zapadu ide preko Lubarde – Pašin Broda – Todorova do Velike Kladuše (na zapad). Pravac Bužim – Varoška Rijeka – Radića Most – Vrnograč – Velika Kladuša i dalje prema Zagrebu, odnosno Radića Most – Bosanska Bojna – Glina – Zagreb. Pravac Bužim – Varoška Rijeka – Abdići – Čaglica – Crvarevac – Vrnograč – Velika Kladuša također vodi do Zagreba.
Geografski položaj
| Velika Kladuša | Velika Kladuša | Velika Kladuša |
| Cazin | 
|
Hrvatska |
| Cazin Bosanska Krupa |
Bosanska Krupa | Bosanska Krupa |
Historija
Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. U srednjem vijeku ovo je područje bilo naseljeno Hrvatima i nalazilo se u sastavu Hrvatskog i Ugarskog kraljevstva. Stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda, te trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. vijeku govori da je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena. Bužim je bio središte trgovine ovog područja i kasnije, nakon dolaska Turaka, sve do vladavine Omer-paše Latasa.
Naselje je nastalo u podnožju srednjovjekovnog grada. Stari grad (nadmorska visina 325 m) sastoji se iz dva dijela. Unutrašnji stariji dio grada ima trapezoidan oblik (cca 30 × 30 m) s četvrtastom kapi-kulom na istočnom zidu i s 4 okrugle kule na uglovima. Vanjski grad je trapeznog oblika (veličine cca 80 × 55 m), sa 4 višeugaone tabije i ulazom u SZ uglu. Stari grad Bužim ranije se nazivao Čava ili Čavski grad. Prema glagoljskom natpisu koji je stajao na ulazu, vanjski grad je sazidan u doba Juraja Mikuličića krajem 15. stoljeća. Ugarski kralj Karlo I Robert darovao je Bužim Grguru Gallesu čiji ga potomci posjeduju do 1425, a onda do 1429. pripada knezovima Blagajskim. Dalje su gospodari Bužima bili Celjski grofovi, Frankopani, Juraj Mikuličić od 1479. do 1494. i Keglevići (Bužimski). U Čavskom gradu 1334. pominje se crkva svetog Klimenta. Početkom 16. stoljeća u doba Petra Keglevića, jajačkog i hrvatskog bana, započela je rudarska djelatnost i kovanje novca u bužimskom kraju.
Osmanlije pod zapovjedništvom Ferhad paše Sokolovića zauzimaju Bužim 1576, grade prvu džamiju u starom gradu i postavljaju posadu od 150 pješaka i 50 konjanika. Gradom je upravljao dizdar. U sastavu je krupske kapetanije i Bihaćkog sandžaka. Grad je napušten 1851. Industrijske pogone dobija tek u drugoj polovini 20. vijeka. Tokom 19. i 20. vijeka administrativno pripada općini Bosanska Krupa, a od februara 1995. je samostalna općina.
Ispod staroga grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. vijeku. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima, gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.
Stanovništvo
Općina Bužim
| Sastav stanovništva – općina Bužim | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 19 340 (100,0%) | 16 940 (100,0%) | 15 413 (100,0%) | 12 579 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 19 207 (99,31%) | 16 680 (98,47%)1 | 15 091 (97,91%)1 | 12 280 (97,62%)1 | |||
| Bosanci | 45 (0,233%) | – | – | – | |||
| Muslimani | 39 (0,202%) | – | – | – | |||
| Nepoznato | 22 (0,114%) | – | – | – | |||
| Hrvati | 8 (0,041%) | 5 (0,030%) | 16 (0,104%) | 18 (0,143%) | |||
| Bosanci i Hercegovci | 7 (0,036%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 6 (0,031%) | – | – | – | |||
| Slovenci | 4 (0,021%) | – | – | – | |||
| Srbi | 1 (0,005%) | 91 (0,537%) | 124 (0,805%) | 229 (1,820%) | |||
| Pravoslavci | 1 (0,005%) | – | – | – | |||
| Ostali | – | 141 (0,832%) | 63 (0,409%) | 50 (0,397%) | |||
| Jugoslaveni | – | 23 (0,136%) | 119 (0,772%) | 2 (0,016%) | |||
Naselje Bužim
| Sastav stanovništva – naselje Bužim | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961. | |||
| Osoba | 2 191 (100,0%) | 1 697 (100,0%) | 1 550 (100,0%) | 1 312 (100,0%) | 1 232 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 2 171 (99,09%) | 1 643 (96,82%)1 | 1 468 (94,71%)1 | 1 275 (97,18%)1 | 1 113 (90,34%)1 | ||
| Bosanci | 8 (0,365%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 4 (0,183%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,091%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 1 (0,046%) | 20 (1,179%) | 20 (1,290%) | 29 (2,210%) | 75 (6,088%) | ||
| Hrvati | 1 (0,046%) | 3 (0,177%) | 7 (0,452%) | 2 (0,152%) | 20 (1,623%) | ||
| Slovenci | 1 (0,046%) | – | – | – | 1 (0,081%) | ||
| Muslimani | 1 (0,046%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,046%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 1 (0,046%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | – | 21 (1,237%) | 10 (0,645%) | 4 (0,305%) | 1 (0,081%) | ||
| Jugoslaveni | – | 10 (0,589%) | 37 (2,387%) | – | 20 (1,623%) | ||
| Crnogorci | – | – | 8 (0,516%) | – | 2 (0,162%) | ||
| Albanci | – | – | – | 1 (0,076%) | – | ||
| Mađari | – | – | – | 1 (0,076%) | – | ||
Privreda
Na području općine Bužim nalazi se jedini rudnik manganove rude u Bosni i Hercegovini, a jedan od dva na području bivše SFRJ. Danas je rudnik van funkcije, a njegova privatizacija je završena 2012. godine.
Turizam
Izvor ljekovite vode Svetinja nalazi se 12 km istočno od Bužima, nadomak starog grada Cavnika. Voda počinje da teče u određeno vrijeme svake godine oko podne, obično 6. maja, te se ta ista voda zahvata sa tog izvora i nakon 24 sata upotrebljava za liječenje vida.
Općina Bužim s okolinom bogata je površinskim i podzemnim vodama, isto je uslovljeno geološkim sastavom zemljišta i klimatskim faktorima. Na području općine također je stvorena vještačka akumulacija koja predstavlja "zelenu oazu" i ista je poribljena sa šaranom. Ima funkciju riborevira kao zona za rekreaciju, kupanja (pogodnost vožnje čamcem), Bužimsko jezero. Na području MZ Elkasova Rijeka i Čava postoje još dobro neistražene pećine.
Saobraćaj
Područje općine Bužim se povezuje sa drugim općinama sa regionalnim putem RP 401A Bosanska Otoka – Bužim – Velika Kladuša i RP 401 B Gornji Brigovi – Konjodor – Cazin. Isto tako bitno je istaknuti da pored gore navedenih putnih komunikacija povezivanje sa drugim općinama se ostvaruje i lokalnim putevima. Obzirom na važnost putne komunikacije RP 401A isti se nalazi u postupku kategorizacije puta u magistralni put. Jedna od bitnih budućih saobraćajnih komunikacija je lokalni put Bužim – Bućevci koja povezuje Bosnu i Hercegovinu sa Hrvatskom preko malograničnog prelaza Kekić. Ista se dalje oslanja preko naselja Žirovac, na komunikaciju Novi Grad – Sisak. Aktiviranjem malograničnog prelaza Kekić ostvarila bi se bolja povezanost sa Sarajevom na istoku i Zagrebom na zapadu.
Bazeni
Na području općine Bužim u naselju Konjodor privredno društvo izgradilo je otvoreni bazen s pratećim ugostiteljskim sadržajem i ostalim pogodnostima.
Izletišta
Jedno od izletišta nalazi se u Čavi-Svetinji. I faza uređenja izletišta Svetinja završena je maja, 2007. godine. Na samom izletištu postoji lovačka kuća.
Ovo izletište interesantno je zbog prirodnog fenomena izvora Svetinja koja daje poseban ugođaj sa izbacivanjem vode iz izvora u količini od oko 20 l/s stvaranjem vodopada u visini od 16 m. Izvršeno je i postavljanje rasvjete uz sami vodopad.
Flora i fauna
Kotlina je vegetativno bogato područje. U vegetativnom obliku najraznovrsnije biljne zajednice sastoji se od bijelog i crnog bora, hrasta kitnjaka koji je po kvaliteti II na Balkanu u donjem spratu ovih zajednica dominiraju mahovine i žbunsko grmlje.
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Bužim se nalaze sljedeći spomenici:Stara drvena džamija u Bužimu
- "Stara drvena džamija u Bužimu" (graditeljska cjelina),
- "Stara džamija u Lubardi" (historijska građevina),
- "Stari grad Bužim" (graditeljska cjelina).[7]
Kulturno historijski sadržaji
Srednjovjekovni grad Bužim sazidan je u 1251. godine. U međuprostoru između gornjeg i donjeg grada početkom 19. vijeka nalazila su se 22 objekta bosanske stambene arhitekture. Stari grad pruža vrlo raznovrsne mogućnosti prezentacije, počev od najjednostavnijeg načina organizovanog turističkog obilježja grada uz njegovo predanje o njihovoj historiji, značaja, arhitektonskim karakteristikama te idealnog rješenje potpune obnove starog grada Bužima, koji uz staru džamiju predstavlja osnovne vrijednosti svog vremena. Stara tvrđava Bužim i stara džamija predstavljaju zaštićena spomen obilježja i kao takvi su proglašeni kao zaštićeni nacionalni spomenici u Bosni i Hercegovini.
Vjerski objekti
Na području ove općine ima otprilike 20 džamija, jedna od njih je locirana na Starom gradu i spada među najstarije džamije na Balkanu, te je ista proglašena kao zaštićeno nacionalno obilježje.
Poznate osobe
- Izet Nanić, komandant 505. viteške brdske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine, poginuo kao šehid
- Josip Jelačić Bužimski, hrvatski ban i vojskovođa
Također pogledajte
Literatura
- Branislav Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982, 112.
- Ćiro Truhelka, Naši gradovi, Sarajevo 1904, 35–40.
- Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina, Zagreb 1943.
- Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 35.
- Branka Raunig, Bužim 2 (B. Krupa), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Sarajevo 1988, 14.
Reference
- ^ "Bužim". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Bužim)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 6. 3. 2018. Pristupljeno 26. 11. 2016.
