Wikipedia

Otvoreni Balkan

evropska ekonomska zona na prostoru Zapadnog Balkana
(Preusmjereno sa Mini Šengenska zona)

Otvoreni Balkan (engleski: Open Balkan; ranije Mali Šengen)[1] jest ekonomska zona između Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije. Planovi za zonu objavljeni su 2019. godine. Nadimak se odnosi na šengensku zonu, zajedničko turističko područje koje uključuje 26 evropskih zemalja, ali ne i gore spomenute balkanske zemlje. Ideju o tom području donio je Edi Rama u Berlinu kada je o tome razgovarao sa zainteresiranim zemljama. Rama je prihvatio ideju bivšeg albanskog premijera Fatosa Nanoa (2002-2005), ali tadašnju ideju nije bilo moguće ostvariti.

Otvoreni Balkan
Ballkani i Hapur (alb.)
Отворен Балкан (mak.)
Отворени Балкан (srp.)
Logo
Logo
Položaj na karti
  Službene članice
  Potencijalne članice
Glavno sjedište Beograd
Skoplje
Tirana
Službeni jezik Albanski
makedonski
srpski
Pismo
Etničke grupe  Albanci
Makedonci
Srbi
Religija
Broj zemalja članica 3
Albanija
Sjeverna Makedonija
Srbija
Zakonodavstvo
Datum osnivanja (2021-07-29) 29. juli 2021.
Površina
• Ukupno
 131.935 km2
Stanovništvo
• Ukupno (procjena 2024)
 11.273.292 
85,45/km2 
BDP (PKM) Procjena
• Ukupno
 $381.425 milijardi 
$24,974 
BDP (nominalni)
• Ukupno
 $159.418 milijardi 
Valuta Albanija Lek
Sjeverna Makedonija Denar
Srbija Dinar
Vremenska zona UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)
 UTC +2 (EEST)
Format datuma D. M. GGGG. (NE)
Vozačka strana desna
Pozivni broj Albanija +355
Srbija +381
Sjeverna Makedonija +389

Planovi za to područje proglašeni su 10. oktobra 2019. u Novom Sadu. Održana su još dva sastanka, jedan u Ohridu 11. novembra 2019. godine, a drugi u Draču 12. decembra 2019. godine. Te su zemlje izjavile da će formirati jedinstveno tržište od 14 miliona ljudi do kraja 2020. godine. Ovom zonom roba i kapital između ovih zemalja brže bi tekli, ljudi iz tih zemalja mogli bi prelaziti granicu samo s ličnim kartama, a uštedjelo bi se više od 30 miliona sati prelazeći granice ove tri države svake godine. Kosovo[a] se 4. septembra 2020. godine obavezalo pridružiti Otvorenom Balkanu kao dio Vašingonskog sporazuma Kosova i Srbija, međutim aktuelna vlada Kosova Albina Kurtija poziva zemlje u regionu da ostanu posvećene agendi Evropske unije i njegovanju transatlantskih odnosa.[2][3][4] Svjetska banka kaže da bi se ovim projektom uštedjelo 3,2 milijarde američkih dolara, od čega bi, rekao je predsjednik Srbije, Srbija dobila najmanje 1,5 milijardi. Zona je proglašena 9. novembra 2020.  Ova ekonomska zona priprema zemlje za članstvo u Europskoj uniji.[5][6]

Dana 29. jula 2021. na sastanku predsjednika Srbije, premijera Albanije i premijera Sjeverne Makedonije inicijativa mijenja ime u "Otvoreni Balkan". Također je dogovoreno da će od 1. januara 2023. godine biti uklonjene sve granične kontrole između te tri zemlje.[1]

Svrha

uredi

Namjere Male Šengenske zone su pružanje većih mogućnosti za trgovinu, razmjenu studenata i podsticanje integracije u EU državama članicama.[7] Građanima država članica trebat će samo lična karta za posjetu ostalim državama članicama, štedeći vrijeme na graničnim prijelazima.[8] Također je potpisan Memorandum o razumijevanju i saradnji u borbi protiv COVID-19. Ovo je ocrtalo sljedeće akcije za 3 države:

  • Informacije o COVID-19 podijelit će države
  • Državljanima svih država će biti dozvoljen ulazak u ostale bez potrebe za PCR testom
  • Ako je državljanin jedne od država hospitaliziran, pokriti će troškove liječenja.[9]

Historija

uredi

Prvo spominjanje ekonomskog područja između ovih zemalja došlo je početkom 1990-ih. Planovi su na kraju napušteni zbog NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine, Preševskog konflikta i Sukoba u Makedoniji. Prvi znakovi Male Šengenske zone pojavili su se 2018. godine, ali u početku je planiran kao način za poboljšanje političkih odnosa. Međutim, na samitu u Ohridu 2019. godine, predsjednik Srbije i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije dogovorili su se da stvore ekonomsku zonu, koja bi dalje poboljšala političke i ekonomske odnose i ojačala kulturne veze među narodima.

Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija proglasile su 10. oktobra 2019. Malu Šengensku zonu.[7] Sljedeći sastanak predviđen je u Beogradu, krajem proljeća ili ljeta 2020. Prvi sastanak trebao je biti održan u januaru ili februaru 2020. u Beogradu. Međutim, zbog pandemije COVID-19, nije održan sastanak, a potencijalni datum za novi sastanak u Beogradu okvirno je zakazan za proljeće ili ljeto 2020. godine. Na tom sastanku očekuje se da lideri zemalja daju dalje detalje o projektu. U zajedničkoj deklaraciji iz oktobra 2019. godine Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija zagarantovale su da će do kraja 2020. stvoriti Malu Šengensku zonu, osigurati slobodan protok robe i kapitala i osigurati jedinstvene postupke prelaska granice  .

Tokom pandemije COVID-19, ekonomije uključenih zemalja teško su pogođene. Međutim, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija uspjele su biti najmanje pogođene zemlje u Evropi. Europska unija je vidjela ovaj potencijal za suradnju i otvorila je pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Europska unija, Kina, Rusija, Turska i nekoliko drugih zemalja pomogle su zemljama da se oporave od pandemije.

Potencijalne članice

uredi

Dvije potencijalne članice su Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Predsjednik Crne Gore rekao je da podržava samit u Draču, ali Crna Gora je usredotočena na pridruživanje Evropskoj uniji.[10] Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija rekao je da je Bosna i Hercegovina spremna da bude dio projekta, međutim BiH uopće nije dobila pozivnicu da učestvuje na samitu niti da se pridruži najavljenim sporazumima, a sve zbog činjenice da do sada bosanskohercegovačka vlast nije iskazala konkretnu namjeru da postane dio ove inicijative.[11]

Statistika

uredi

Ekonomija

uredi

BDP ovih zemalja zajedno bi iznosio 79,613 milijardi dolara, a BDP PPP 211,971 milijarde dolara. BDP po stanovniku iznosio bi 6.694 dolara, BDP PPP po stanovniku 17.700 dolara. Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija će imati veći BDP po glavi stanovnika i BDP PPP po stanovniku, a Srbija BDP/BDP PPP po stanovniku će se malo smanjiti. Trenutne valute država su srpski dinar, albanski Lek, makedonski denar i euro. Službeni jezici država su srpski, albanski i makedonski. Glavni gradovi država su Beograd, Tirana, Priština i Skoplje. Ostali veliki gradovi su Novi Sad, Niš, Drač, Skadar, Vlora, Prizren i Kragujevac. Srbija je najveća država u ovoj zoni. Srbija također ima najveću ekonomiju, najveći indeks humanog razvoja i najveću populaciju. Najveći grad u ovoj ekonomskoj zoni je Beograd, sa oko 1,7 miliona ljudi.

Ekonomija država članica

uredi
 
Neslužbeno sjedište Otvorenog Balkana, Beograd, Srbija.
  •   Srbija
    • BDP: $60.435 milijardi
    • BDP PPP: $141.927
    • BDP po stanovniku: $8,748
    • BDP PPP po stanovniku: $20,544
    • Rast BDP-a: -1,0% (2020), 6,0% (2021)
    • Inflacija: 1,2% (2020)
  •   Albanija
    • BDP: $15.418 milijardi
    • BDP PPP: $40.151
    • BDP po stanovniku: $5.373
    • BDP PPP po stanovniku: $13.991
    • Rast BDP-a: -5% (2020), 8,0% (2021)
    • Inflacija: 2,0% (2020)
  •   Sjeverna Makedonija
    • BDP: $12.672 milijardi
    • BDP PPP: $34.694
    • BDP po stanovniku: $6.096
    • BDP PPP po stanovniku: $16.486
    • Rast BDP-a: -5% (2020), 7,5% (2021)
    • Inflacija: 1,3% (2020)

Stanovništvo

uredi

Također pogledajte

uredi

Napomene

uredi
  1. ^ a b Kosovo je predmet političkog i teritorijalnog spora između Republike Kosovo i Republike Srbije. Republika Kosovo proglasila je nezavisnost 17. februara 2008, ali Srbija je i dalje smatra dijelom svoje suverene teritorije. Dvije vlade počele su normalizirati odnose 2013, kao dio Briselskog sporazuma. Trenutno 94 od 193 države članice Ujedinjenih nacija priznaju Kosovo kao nezavisnu državu. Ukupno 113 država članica UN-a u jednom trenutku priznavalo je Kosovo, od kojih je 19 kasnije povuklo priznanje.

Reference

uredi
  1. ^ a b "'Mini-Šengen' promenio ime u 'Otvoreni Balkan'". Radio Slobodna Evropa (jezik: srpskohrvatski). Pristupljeno 29. 7. 2021.
  2. ^ "Šta piše u sporazumu Kosova i Srbije?". Radio Slobodna Evropa (jezik: srpskohrvatski).
  3. ^ Komarčević, Dušan (29. 9. 2021). "Svi uspesi i neuspesi 'Malog Šengena'". Radio Slobodna Evropa (jezik: srpskohrvatski). Pristupljeno 9. 4. 2023.
  4. ^ Bislimi, Bekim; Cvetković, Ljudmila (3. 9. 2021). "Šta jeste i šta nije sprovedeno? Godinu dana od Vašingtonskog sporazuma". Radio Slobodna Evropa (jezik: srpskohrvatski). Pristupljeno 9. 4. 2023.
  5. ^ Simić, Julija (11. 10. 2019). "Three countries agree mini Schengen in the Balkans". www.euractiv.com (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 4. 2020.
  6. ^ Holroyd, Matthew (11. 11. 2019). "Western Balkan leaders plot their own 'mini-Schengen' zone". euronews (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 4. 2020.
  7. ^ a b Simić, Julija (11. 10. 2019). "Three countries agree mini Schengen in the Balkans". www.euractiv.com (jezik: engleski). Pristupljeno 3. 6. 2021.
  8. ^ "Mini-Schengen: what does this accord mean for the EU?". www.etiasvisa.com (jezik: engleski). Pristupljeno 3. 6. 2021.
  9. ^ "Balkan states to form Mini Schengen Zone". ETIAS.info (jezik: engleski). 19. 11. 2020. Arhivirano s originala, 3. 6. 2021. Pristupljeno 3. 6. 2021.
  10. ^ "Montenegro Rejects Balkan 'Mini Schengen' Proposal". Balkan Insight (jezik: engleski). 12. 11. 2019. Pristupljeno 22. 5. 2021.
  11. ^ ""Mini Šengen" kreće bez BiH". Avaz.ba. 28. 7. 2021. Pristupljeno 29. 7. 2021.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Otvoreni_Balkan&oldid=3631466"