Hrvatska demokratska zajednica 1990

politička partija u Bosni i Hercegovini
(Preusmjereno sa HDZ 1990)

Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990) jest bosanskohercegovačka politička stranka osnovana 8. aprila 2006. godine u Mostaru nakon izdvajanja iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

Hrvatska demokratska zajednica 1990
Logo of the HDZ 1990.svg
SkraćenicaHDZ 1990
PredsjednikIlija Cvitanović
SekretarIvica Gašpar
Osnivač(i)Božo Ljubić
Osnovana8. april 2006.
Nastala izHDZ BiH
SjedišteMostar, Bosna i Hercegovina
AdresaKneza Branimira 2
Politička pozicijaDesni centar, desnica
IdeologijaFederalizam
Kršćanska demokratija
Konzervativizam
Međunarodno članstvoMeđunarodna demokratska unija
Evropska strankaEvropska narodna stranka (posmatrač)
Boje     
Predstavnički dom FBiH
3 / 98
Veb-sajt
hdz1990.org

Osnovao ju je Božo Ljubić i skupina nezadovoljnika u HDZ-u BiH nakon Pete sjednice HDZ-a BiH na kojemu je Ljubić izgubio unutarstranačke izbore od Dragana Čovića. Odmah nakon osnivanja, HDZ 1990 se 2006. usprotivio Aprilskom paketu ustavnih promjena, te u suradnji sa Strankom za BiH spriječio promjenu dejtonskog Ustava Bosne i Hercegovine. Potom je stranka kritizirala Prudski proces za ustavne promjene koje je 2008. vodio Dragan Čović zajedno s predstavnicima Srba i Bošnjaka, Miloradom Dodikom iz SNSD-a i Sulejmanom Tihićem iz SDA. HDZ 1990 je držao kako su ti pokušaji ustavnih promjena išli na štetu Hrvata u BiH.

Nakon što je uz potporu međunarodne zajednice uspostavljena Vlada Federacije BiH bez sudjelovanja hrvatskih predstavnika u vlasti, HDZ BiH i HDZ 1990 su, zajedno s drugim manjim hrvatskim strankama, izuzev HSP-a BiH koji je sudjelovao u vladi, ponovno osnovali Hrvatski narodni sabor kao krovno tijelo hrvatskih političkih stranaka u BiH. Unutar HNS-a, HDZ 1990 i HDZ BiH radili su na jačanju hrvatskog položaja suprotstavljajući se vladi koju su vodili SDP BiH i SDA.

Nakon izbora Martina Raguža za predsjednika stranke, HDZ 1990 se sukobljava s HDZ-om BiH, te se približava bošnjačkim političarima u Sarajevu. U stranci se pojavilo veliko nezadovoljstvo Ragužovom politikom, a nakon njegovog ujedinjenja HDZ-a 1990 sa Hrvatskim narodnim savezom BiH (bivši HSS-NHI), brojno članstvo, među njima osnivač stranke Božo Ljubić i drugi visoki izabrani i stranački dužnosnici napustili su stranku. Ipak, HDZ 1990 ostao je unutar Hrvatskog narodnog sabora.

HistorijaUredi

NastanakUredi

 
Božo Ljubić

Hrvatska demokratska zajednica 1990 osnovana je 8. aprila 2006. godine u Mostaru. Nastala je izdvajanjem od Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine . Za predsjednika je izabran Božo Ljubić.

Opći izbori 2006. godine i djelovanje u vlastiUredi

Rezultati izboraUredi

Na općim izborima 2006. HDZ 1990 kandidirao se u koaliciji Hrvatsko jedinstvo zajedno s HKDU BiH, HSS-om, HDU-om BiH i Demokršćanima.[1] Hrvatska zajednica dobila je podršku i HDZ-a u Hrvatskoj i premijera Sanadera.[2] Opći izbori 2006. pokazali su veliki uspjeh HDZ-a 1990., čemu je uvelike doprinio njegov doprinos rušenju aprilskog paketa. Po prvi put je dominacija HDZ-a BiH među Hrvatima više poljuljana.[3]

Ljubić se kandidirao za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kao kandidat za Hrvatsku zajednicu. Osvojio je 53.325 (18,18%) glasova i završio na trećem mjestu od šest kandidata. Ispred njega bili su Ivo Miro Jović iz HDZ-a BiH i Željko Komšić iz SDP-a BiH, koji su izbore dobili zahvaljujući glasovima iz Federacije BiH.[4]

HDZ 1990 dobio je dva zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH, od kojih ukupno 42. Martin Raguž i Vinko Zorić dobili su mandate kao kandidati Hrvatske zajednice. Raguž je dobio 11.641 (44,28%) glasova, a Zorić 2.836 (10,79%) glasova, ali je zahvaljujući kompenzacijskom mjestu ušao u Predstavnički dom BiH.[5]

U Predstavnički dom FBiH izabrano je sedam zastupnika iz redova HDZ 1990 u koaliciji Hrvatsko zajedništvo, od ukupno 98. U izbornoj jedinici 8 izabrana je Slavica Josipović (2559 glasova);[6] izborne jedinice 9 direktno su izabrane dvije izborne jedinice - Jure Musa (4472 glasa), Jozo Ivančević (3145 glasova), a dvije su dobile kompenzacijska mjesta - Ivan Musa (1772 glasa) i Magdalena Šagolj (1119 glasova);[7] Žarko Šantić (2432 glasa) izabran je u izbornoj jedinici 10;[8] i Ante Čolak izabran je iz izborne jedinice 12 (2666 glasova).[9]

HDZ 1990 osvojio je mjesta u pet od deset kantonalnih skupština Federacije BiH . U Posavskom kantonu, HDZ 1990 osvojio je pet od 21 mjesta;[10] osvojio je tri od 30 mjesta u Srednjobosanskom kantonu[11] u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, HDZ 1990 osvojio je sedam od 30 mjesta;[12] zatim u Zapadnohercegovačkom kantonu osam od 23 mjesta u Skupštini;[13] i u Kantonu 10, gdje je osvojio relativnu većinu, šest od 25 mjesta.[14]

Uspostavljanje vladeUredi

HDZ 1990 je uspio doći na vlast na državnom nivou. U novom sazivu Vijeća ministara BiH Božo Ljubić imenovan je ministrom komunikacija i prometa. Vijeće ministara stupilo je na snagu 11. januara 2007.[15] Ljubić je na mjestu ministra ostao do 23. juna 2009. godine, kada je to mjesto prepustio stranačkom kolegi Rudu Vidoviću, kojeg je Ljubić zamijenio za izaslanika u Domu naroda PS BiH . Ljubićevo Ministarstvo bilo je jedno od najneefikasnijih u Vijeću ministara. Ukupno je ostvareno samo 22% planiranog u 2007. godini, a 2008. samo 44% planiranog.[16]

U Federaciji BiH na vlast je došao i HDZ 1990. Vlada Federacije BiH potvrđena je 30. marta 2007. godine, a u koaliciji su bili SDA, HDZ BiH, SDU BiH, SzBiH, HDZ 1990 i SNSD . HDZ 1990 dobio je dva ministarstva. Perica Jelečević imenovan je ministrom raseljenih osoba i izbjeglica, a Damir Ljubić ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva .[17]

HDZ 1990 uspio je izbaciti HDZ BiH iz tri od četiri većinskih hrvatskih kantona i uspostavio koalicijsku vladu u Kantonu 10, Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu. U prva dva kantona imao je i premijere, Nediljka Rimca i Srećka Borasa, dok je u drugom premijer bio Zvonko Jurišić iz HSP-a.

U Kantonu 10 u novembru 2006. HDZ 1990 osnovao je vladu zajedno s HSP, SDA i SNSD . Nediljko Rimac iz HDZ-a 1990 imenovan je premijerom Kantona 10, a Drago Stanić iz HSP-a je imenovan predsjednikom kantona.[18]

U januaru 2007. godine Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a, Imenovan je premijerom Zapadnohercegovačkog kantona.[19] Sastav nove vlade odgođen je zbog bojkota skupštinskih zasjedanja predstavnika HDZ-a BiH. HDZ 1990 dobio je tri ministarstva, Vjekoslav Bakula imenovan je ministrom financija, Ivica Gašpar ministrom unutarnjih poslova , a Božo Zovko ministrom pravde i uprave. Vlada je, uz ministre HDZ-a 1990 i HSP-a Đapića - dr. Jurišića su činili i ministri iz Narodne stranke za boljitak i Hrvatske demokratske zajednice.[20]

Raguž je 29. marta 2014. godine potpisao sporazum o ujedinjenju s Hrvatskim narodnim savezom BiH, nekadašnjim HSS-NHI, zajedno s predsjednikom stranke Dragom Džambasom. Nakon toga započeo je postupak postepenog ujedinjenja.[21] Ujedinjenje s Džambasovom strankom izazvalo je bijes unutar samog HDZ-a 1990. Bivši HSS-NHI bio je dio Saveza za promjene, savezne vlade bez prisustva hrvatskih predstavnika, i podržavao je centralizam u BiH.[22] Prvi koji su napustili stranku i ujedinili se s Džambasovom strankom bili su generalni tajnik Josip Merdzo i glasnogovornik Veso Vegar, koji su stranku napustili 26. aprila.[23] Istog dana stranku je napustio i predsjednik mostarskog ogranka stranke, najvećeg ogranka HDZ-a 1990. godine, Slaven Raguž.[24] Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a 1990, održanoj 27. aprila u Usori, konačno je prihvaćena odluka o ujedinjenju HDZ-a 1990 i bivše HSS-NHI. Na sjednici je vrh stranke reorganizovan, pa je Merdžu zamijenio Ilija Cvijanović, a Vegaru Pero Nikić . Ante Janković izabran je za međunarodnog tajnika. Oduzet je i mandat Boži Ljubiću da zastupa HDZ 1990 u Glavnom vijeću Hrvatskog nacionalnog sabora, a protiv ministra Damira Ljubića pokrenut je disciplinski postupak.[25] Dan nakon sjednice, član predsjedništva stranke Slaven Bevanda napustio je stranku zbog "kršenja Statuta" i "suprotno demokratskim procedurama".[26]

Božo Ljubić napustio je stranku 29. aprila 2014. godine, razočaran odlukom stranke da se kandidira na općim izborima izvan Hrvatskog narodnog sabora, dodajući da je stranka u vrijeme kada ju je osnovao potpuno napustila izvornu politiku HDZ-a iz 1990. godine.[27] Istog dana stranku je napustio i Dražen Gagulić, član predsjedništva stranke.[28] Dan nakon toga stranku je napustio i ministar Damir Ljubić.[29] Međutim, to nije bio kraj napuštanju stranke. Predsjednica Zastupničkog doma FBiH Slavica Josipović također je napustila stranku 3. maja.[30] Zbog neslaganja s novom politikom stranke, Perica Jelečević, član parlamenta dijaspore, također je 5. maja napustio HDZ 1990.[31] Tri dana kasnije, stranku su napustili i zamjenik predsjednika Rudo Vidović i član predsjedništva stranke Roman Jurić.[32] Zajedno s drugim neistomišljenicima iz HDZ-a 1990 i ostalim pristašama, bivši predsjednik mostarskog ogranka Slaven Raguž osnovao je Hrvatsku republikansku stranku 11. maja 2014. u Mostaru . Na Osnivačkoj skupštini izabran je za predsjednika, a Slaven Bevanda, nekada član Predsjedništva HDZ-a 1990., za njegovog zamjenika.[33]

Na općim izborima 2014. godine HDZ 1990 nominirao je Martina Raguža za svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koji je, međutim, završio drugi, sa 94.695 glasova ili 38,6%. Većina glasova Raguža bila je iz područja s većinskom bošnjačkom većinom. Raguž je dobio značajnu podršku u Sarajevu, Tuzli, Zenici i drugim gradovima sa većinskom bošnjačkom većinom, dok je njegova stranka dobila manju podršku na tim područjima. Dragan Čović izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva.[34]

HDZ 1990 zadržao je jednog člana Zastupničkog doma PS BiH,[35] i, za razliku od općih izbora 2010. godine, povećao je broj članova u Zastupničkom domu PFBiH sa četiri na pet.[36] HDZ 1990 uspio je povećati broj zastupnika u kantonalnim skupštinama, naime u Posavskom kantonu s pet na sedam, dok je u ostalim kantonima zadržao isti broj zastupnika: u Srednjobosanskom kantonu dva, u Hercegovačko-neretvanskom tri i četiri Zapadnohercegovačkom kantonu i Kantonu 10 .[37]

Dvoje kantonalnih zastupnika u Kantonu 10 napustili su HDZ 1990 zbog neslaganja s "građansko-liberalnom politikom" koju je vodio HDZ 1990 pod vodstvom Raguža.[38]

U decembru 2015. godine, Kantonalni odbor HDZ-a 1990 u Zapadnohercegovačkog kantona zatražio je ostavku Raguža zbog "opšte neaktivnosti i stranka neaktivnost i situacija pogoršava stranke na terenu." HDZ 1990 ZZH zatražio je da se stranačka skupština održi u Mostaru umjesto u Sarajevu, da skup bude izborne, a ne izvještajne prirode, da se stranka profilira i da se naglasi hrvatska demokršćanska ideologija. Ovu inicijativu podržali su zastupnici u FBiH Zdravko Kuzman i Ljuban Herceg, te poslanik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona Luka Faletar.[39] Raguž je dao ostavku 23. decembra 2015. godine, navodeći zdravstvene probleme sa kičmom.[40]

OrganizacijaUredi

Lokalna organizacijaUredi

 
Sjedište HDZ-a 1990 u Mostaru

Struktura HDZ-a 1990. bila je regulirana Statutom. Prema Statutu, HDZ 1990 organiziran je prema regionalnom principu. Stranku čine regionalni, općinski i gradski, kantonalni i regionalni odbori i organizacija HDZ-a 1990 u Brčko distriktu.[41]

Osnovnu organizaciju čine regionalni odbor, ali u iznimnim slučajevima i općinski odbor u kojem je broj članova HDZ-a 1990. manji od stotinu. Ako ne postoje uvjeti za osnivanje regionalnog odbora u općinskoj / gradskoj organizaciji HDZ-a 1990. godine, Statutom je predviđeno iznimno uspostavljanje jedinstvene općinske / gradske organizacije kao osnovne organizacije stranke.[41]

Regionalni komitet se uspostavlja za područje nekoliko lokalnih zajednica, gradskih četvrti i / ili naselja koja čine funkcionalnu jedinicu. Odluku o osnivanju regionalnog odbora donosi općinski / gradski odbor stranke kada broj članova općinske / gradske organizacije premaši stotinu članova.[41]

Regionalni komitet djeluje u okviru općinske / gradske organizacije u kojoj je osnovan. Sastoji se od Skupštine članstva kao najvišeg tijela i Izvršnog odbora.[41]

Izvršni odbor ima između sedam i jedanaest članova koji se sastaju najmanje jednom mjesečno, a saziva ih predsjednik Izvršnog odbora. Članove Izvršnog odbora bira i razrješava Skupština članova, a predsjednika, potpredsjednike, sekretara i blagajnika Izvršni odbor bira na konstituirajućoj sjednici. Predsjednik Izvršnog odbora je ujedno i predsjednik Regionalnog odbora.[41]

Skupštinu članova regionalnog odbora saziva Izvršni odbor, a Skupštinu saziva na zahtjev najmanje 25% članova stranke iz regionalnog odbora.[41]

Prema Statutu, regionalni odbor odgovoran je za raspravu o političkim pitanjima i odlučivanje o svim pitanjima iz svog djelokruga; sprovođenje stranačke politike na području regionalnog komiteta; razmatranje zahtjeva za prijem i upis novih članova stranke; učešće u predlaganju kandidata na izborima za organe lokalne i lokalne samouprave; analiziranje rezultata postignutih nakon izbora; i pokretanje i organizovanje aktivnosti na poboljšanju životnih uslova u području djelovanja regionalnog komiteta.[41]

IdeologijaUredi

Ideološki, HDZ 1990 je konzervativna, demokršćanska stranka koja promiče principe socijalnog tržišta u ekonomiji. Što se tiče organizacije Bosne i Hercegovine, HDZ 1990 zalaže se za BiH kao državnu zajednicu jednaku s tri konstitutivna naroda, Hrvatima, Srbima i Bošnjacima, i promovira je kao složenu i decentraliziranu državu. Što se tiče euroatlantskih integracija, odnosno ulaska BiH u Europsku uniju i NATO, HDZ 1990 zauzeo je pozitivan stav. U svojoj programskoj deklaraciji iz jula 2013. godine. HDZ 1990 predan je suradnji s HDZ-om iz Republike Hrvatske. HDZ 1990 podržava usvajanje novog ustava za cijelu Bosnu i Hercegovinu federalizacijom BiH na etničkoj osnovi, s tim da broj federalnih jedinica nije manji od tri.

Martin Raguž, zajedno sa čelnicima HDZ-a BiH, SDS-a i SDA, potpisao je Deklaraciju o evropskim vrijednostima u Sarajevu 4. aprila 2014. Deklaraciju su potpisale narodne stranke koje teže članstvu u Europskoj narodnoj stranci i dijele europske vrijednosti: identitet i raznolikost, socijalnu tržišnu ekonomiju, vladavinu zakona i vladavinu zakona te suradnju i međusobno poštovanje kao osnovu za stranačko djelovanje.[42]

IzboriUredi

PredsjedništvoUredi

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Izbori # Kandidat Narod Broj glasova %
2006. 3. Božo Ljubić Hrvati 53 325 18,18%
2010. 3. Martin Raguž 60 266 10,84%
2014. 2. 94 695 38,61%

ParlamentUredi

Državni nivoUredi

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Izborna jedinica Broj predstavnika
2006. 2010. 2014.
Izborna jedinica 1 FBiH
0 / 3
0 / 3
0 / 3
Izborna jedinica 2 FBiH
1 / 3
1 / 3
1 / 3
Izborna jedinica 3 FBiH
0 / 4
0 / 4
0 / 4
Izborna jedinica 4 FBiH
0 / 6
0 / 6
0 / 6
Izborna jedinica 5 FBiH
0 / 5
0 / 5
0 / 5
Izborna jedinica 1 RS
0 / 3
0 / 3
0 / 3
Izborna jedinica 2 RS
0 / 3
0 / 3
0 / 3
Izborna jedinica 3 RS
0 / 3
0 / 3
0 / 3
kompenzacijski FBiH
0 / 7
0 / 7
0 / 7
kompenzacijski RS
0 / 5
0 / 5
0 / 5
Ukupno
1 / 42
1 / 42
1 / 42

Entitetski nivoUredi

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Izborna jedinica Broj predstavnika
2006. 2010. 2014.
Izborna jedinica 1
0 / 9
0 / 9
0 / 9
Izborna jedinica 2
0 / 5
0 / 5
0 / 5
Izborna jedinica 3
0 / 7
0 / 7
0 / 7
Izborna jedinica 4
0 / 4
0 / 4
0 / 4
Izborna jedinica 5
0 / 8
0 / 8
0 / 8
Izborna jedinica 6
0 / 4
0 / 4
0 / 4
Izborna jedinica 7
0 / 6
0 / 6
0 / 6
Izborna jedinica 8
1 / 9
1 / 9
1 / 9
Izborna jedinica 9
1 / 8
1 / 8
1 / 8
Izborna jedinica 10
2 / 3
0 / 3
1 / 3
Izborna jedinica 11
0 / 7
0 / 7
0 / 7
Izborna jedinica 12
1 / 3
1 / 3
1 / 3
Kompenzacijski
0 / 20
0 / 20
0 / 20
Ukupno
5 / 98
3 / 98
4 / 98

Kantonalni nivoUredi

Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine
Kanton Broj predstavnika
2006. 2010. 2014.
  Unsko-sanski kanton
0 / 30
0 / 30
0 / 30
  Posavski kanton
5 / 21
5 / 21
7 / 21
  Tuzlanski kanton
0 / 35
0 / 35
0 / 35
  Zeničko-dobojski kanton
0 / 35
0 / 35
0 / 35
  Bosansko-podrinjski kanton Goražde
0 / 25
0 / 25
0 / 25
  Srednjobosanski kanton
3 / 30
3 / 30
2 / 30
  Hercegovačko-neretvanski kanton
7 / 30
3 / 30
3 / 30
  Zapadnohercegovački kanton
8 / 23
4 / 35
4 / 35
  Kanton Sarajevo
0 / 35
0 / 35
0 / 35
  Kanton 10
6 / 25
4 / 25
4 / 25
Ukupno
29 / 289
19 / 289
20 / 289

ReferenceUredi

  1. ^ ’Kukolj od žita valja odvojiti’. Slobodna Dalmacija, 29. rujna 2006. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  2. ^ J. Gudelj: Ivo Sanader podržao "Hrvatsko zajedništvo"[mrtav link]. Nezavisne novine, 2. rujna 2006. Pristupljeno 14. srpnja 2014.
  3. ^ Slobodna Bosna: Republika Srpska netaknuta, Herceg-Bosna do Tarčina, Bošnjaci u dvije enklave[mrtav link]. Croportal, 7. listopada 2011. Pristupljeno 21. srpnja 2014.
  4. ^ Opći izbori 2006. - potvrđeni rezultati: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - hrvatski član Predsjedništva. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  5. ^ Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 2: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  6. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 8: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  7. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 9: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  8. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 10: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  9. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 12: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  10. ^ Skupština kantona 2. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  11. ^ Skupština kantona 6. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  12. ^ Skupština kantona 7. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  13. ^ Skupština kantona 8. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  14. ^ Skupština kantona 10. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  15. ^ Sazivi Vijeća ministara[mrtav link]. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  16. ^ Božo Ljubić Arhivirano 2. 5. 2014. na Wayback Machine (na bošnjačkom). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  17. ^ Konstituiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Arhivirano 14. 7. 2014. na Wayback Machine. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  18. ^ Pravaš Stanić na čelu Županije. Slobodna Dalmacija, 29. studenog 2006. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  19. ^ Danijel Ivanković: Fabusovci ’lete’ s posla, a sve mlade s diplomom dogodine ćemo zaposliti. Slobodna Dalmacija, 16. prosinca 2006. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  20. ^ Danijel Ivanković: ’Čovićevci’ ne odustaju - opet bojkot Skupštine. Slobodna Dalmacija, 7. prosinca 2006. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  21. ^ Raguž i Džambas potpisali Sporazum o ujedinjenju HDZ-a 1990 i HNS-a BiH Arhivirano 17. 10. 2014. na Wayback Machine ABC Portal, 29. ožujka 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  22. ^ Pobuna zbog najave ujedinjenja HDZ-a 1990 i Zubakove stranke: Ne žele biti u istoj stranci sa onima koji su sotonizirali sve hrvatsko u BiH. HRsvijet, 25. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  23. ^ Jurica Gudelj: Osipanje u HDZ-u 1990: Merdžo i Vegar napuštaju stranku (na bošnjačkom). Oslobođenje, 26. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  24. ^ Slaven Raguž napustio HDZ 1990 Arhivirano 17. 10. 2014. na Wayback Machine. Bljesak, 26. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  25. ^ Zoran Krešić: Raskol u HDZ-u 1990. zbog HNS-a. Večernji list, 27. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  26. ^ Slaven Bevanda napustio HDZ 1990. Hercegovina.info, 28. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  27. ^ Božo Ljubić razočaran napustio HDZ 1990. Tportal, 29. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  28. ^ Niz se nastavlja - HDZ 1990 napustili Odbori Širokog i Sarajeva Arhivirano 14. 10. 2014. na Wayback Machine. Dnevnik.ba, 30. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  29. ^ I Damir Ljubić napustio HDZ 1990. Tportal, 30. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  30. ^ Slavica Josipović napustila HDZ 1990. HRsvijet, 3. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  31. ^ I Perica Jelečević napustio HDZ 1990. Bljesak, 5. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  32. ^ I Rudo Vidović napustio HDZ 1990 Bljesak, 8. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  33. ^ Republikanci: Hrvati u BiH dobili još jednu stranku. Bljesak, 11. svibnja 2014. Pristupljeno 27. lipnja 2014.
  34. ^ Izborni legitimitet Martina Raguža kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. IDPI, 4. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  35. ^ Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  36. ^ Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  37. ^ Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  38. ^ Božo i Mirko Pavić napustili HDZ 1990 zbog 'smjera Martina Raguža'. Prvi.tv, 17. siječnja 2015. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  39. ^ HDZ 1990 ZHŽ traži ostavku Martina Raguža!. ARTinfo, 17. prosinca 2015. Pristupljeno 24. prosinca 2015.
  40. ^ Martin Raguž više nije predsjednik HDZ-a 1990 Arhivirano 24. 12. 2015. na Wayback Machine. Dnevnik.ba, 23. prosinca 2015. Pristupljeno 24. prosinca 2015.
  41. ^ a b c d e f g Statut Hrvatske demokratske zajednice 1990 Arhivirano 18. 6. 2014. na Wayback Machine, Hrvatska demokratska zajednica 1990, 6. srpnja 2013., Sarajevo. Pristupljeno 13. lipnja 2014.
  42. ^ Zajednička izjava stranaka bliskih Evropskoj narodnoj stranci iz Bosne i Hercegovine o evropskim vrijednostima, identitetu, socijalno-tržišnoj privredi i pravnoj državi Arhivirano 7. 4. 2014. na Wayback Machine (na bošnjačkom). Sarajevo, 4. travja 2014. Pristupljeno 4. travnja 2014.