Prijedor

grad u Bosni i Hercegovini

Prijedor je grad i naseljeno mjesto u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje grada zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m.

Prijedor
Grad
Grad Prijedor
Službeni grb Prijedor
Grb
Grad Prijedor u Bosni i Hercegovini
Grad Prijedor u Bosni i Hercegovini
Prijedor nalazi se u Bosna i Hercegovina
Prijedor
Prijedor
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°58′51.3″N 16°42′50.6″E / 44.980917°N 16.714056°E / 44.980917; 16.714056Koordinate: 44°58′51.3″N 16°42′50.6″E / 44.980917°N 16.714056°E / 44.980917; 16.714056
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • GradonačelnikSlobodan Javor[1] (SNSD)
Površina
 • Grad834,07 km2
 • Naseljeno mjesto17,96 km2
Nadmorska visina136 m
Stanovništvo (2013)
 • Grad89.397
 • Grad (gustoća)107,18 /km2
 • Naseljeno mjesto29.555
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.645,6 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj79 000
Pozivni broj(+387) 52
Matični broj218375[2]
Matični broj grada20486
Veb-sajtwww.prijedorgrad.org

Historija

 
Prijedorska čarsija nekad
 
Željeznička stanica u Prijedoru

Prijedor, (u turskim izvorima Pridor), grad u sjeverozapadnoj Bosni niže od ušća rječice Gomjenice u Sanu, na istočnoj obali rijeke Sane.

Arheološki nalazi pokazuju naseljenost područja od davnina (gradina Zecovi sa slojevima prethistorije, antike i srednjega vijeka; kasnoantička nekropola Rakovčani; srednjovjekovni grad Kozarac; sojenice, nekropole).

Grad nastaje u 18. st. od iseljenog muslimanskog stanovništva iz Like i Udbine a koji su prešli u Bosnu u doba Bečkog rata (1683-1699). Najstariji dio Prijedora nastao je na ostrvu Svinjarici gdje je strateški bila najbolja odbrana i gdje je napravljeno drveno utvrđenje osigurano sa jugozapada rijekom Sanom, a sa sjeveroistočne strane močvarnom uvalom. Kasnije je izgrađena kamena tvrđava sa tri ulazne kapije, kulom za dizdara i barutanom. Novim dogradnjama grad je dobio tri kule (Šuplja, Grozdanića i Gradska).

Od postanka Prijedor je bio u sastavu kadiluka Kostajničke bekije čije je središte bilo u Kozarcu. Tu je sjedište Prijedorske kapetanije od 1757, a koja je obuhvatala raniju Kamengradsku, Novsku i Kozaračku kapetaniju. Tu je i sjedište samostalnog kadiluka od sredine 18. st., a on je obuhvatao Kozarac, Omarsku, Ljubiju i Prijedor. Prijedorska tvrđava je popravljana 1768. Godine 1835, kada se ukidaju kapetanije, pa i Prijedorska, tvrđava ima 15 topova. Posada napušta tvrđavu 1851. Tvrđava je srušena 1890. kao nepotrebna, a od njenog kamena popločane su ulice u novom dijelu grada. Od 1873. Prijedor je povezan željeznicom sa Banja Lukom. U doba austrougarske uprave je središte kotara u Bihaćkom, a kasnije u Banjalučkom okrugu. Godine 1879. ima 818 kuća i 4.681 stanovnika, a 1910. ima 944 kuća sa 5.184 stanovnika (većina: 2.415 muslimana, 2.089 pravoslavnih, 588 katolika). Pored džamije, grad je imao pravoslavnu (1891) i katoličku crkvu (1896). U 20. st. dobija novu privrednu i stambenu infrastrukturu obilježenu industrijalizacijom. Intenzivniji razvoj nastaje nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi - Banja Luka.

Prijedor za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini

S okupacijom grada od vlasti Republike Srpske, Prijedor je nakon Srebrenice i Sarajeva mjesto najvećeg masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno preko 60 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno otprilike 2.000 tijela, od kojih je približno 500 identificirano. Prognano je gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je otprilike 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata ubijeno je u Ljubijskog regiji, samo u selu Briševu preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. u akciji "Sanske brigade", jedinica Vojske Republike Srpske.

Geografija

Geografski položaj

Kostajnica (60 km),
Zagreb (173 km),
Beč (547 km)
Kozarska Dubica (33 km),
Autoput Е-70 (62 km)
Gradiška (90 km),
Budimpešta (474 km)
Novi Grad (32 km),
Trst (412 km)
  Kozarac (13 km),
Omarska (20 km),
Beograd (336 km)
Ljubija (8 km) Sanski Most (33 km),
Mrkonjić Grad (92 km)
Banja Luka (48 km),
Sarajevo (250 km)

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, grad Prijedor je imao 89.397 stanovnika, raspoređenih u 71 naseljenih mjesta.

Nacionalni sastav stanovništva – grad Prijedor

Sastav stanovništva – grad Prijedor
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba89 397 (100,0%)112 543 (100,0%)108 868 (100,0%)97 894 (100,0%)39 751 (100,0%)
Srbi55 895 (62,52%)47 581 (42,28%)45 279 (41,59%)46 487 (47,49%)21 532 (54,17%)
Bošnjaci29 034 (32,48%)49 351 (43,85%)142 129 (38,70%)139 190 (40,03%)110 140 (25,51%)1
Hrvati1 762 (1,971%)6 316 (5,612%)7 297 (6,703%)8 845 (9,035%)2 384 (5,997%)
Nisu se izjasnili746 (0,834%)
Nepoznato389 (0,435%)
Ukrajinci356 (0,398%)
Ostali278 (0,311%)2 836 (2,520%)1 684 (1,547%)1 559 (1,593%)207 (0,521%)
Romi239 (0,267%)100 (0,092%)10 (0,010%)
Muslimani192 (0,215%)
Pravoslavci129 (0,144%)
Jugoslaveni123 (0,138%)6 459 (5,739%)12 025 (11,05%)1 458 (1,489%)5 290 (13,31%)
Bosanci107 (0,120%)
Slovenci69 (0,077%)81 (0,074%)73 (0,075%)64 (0,161%)
Crnogorci37 (0,041%)117 (0,107%)119 (0,122%)42 (0,106%)
Albanci16 (0,018%)116 (0,107%)101 (0,103%)43 (0,108%)
Makedonci14 (0,016%)26 (0,024%)37 (0,038%)39 (0,098%)
Bosanci i Hercegovci11 (0,012%)
Mađari14 (0,013%)15 (0,015%)10 (0,025%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Prijedor

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Prijedor
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba29 555 (100,0%)34 635 (100,0%)29 449 (100,0%)22 223 (100,0%)11 847 (100,0%)
Srbi22 514 (76,18%)13 927 (40,21%)10 478 (35,58%)9 454 (42,54%)6 233 (52,61%)
Bošnjaci4 812 (16,28%)13 388 (38,65%)110 173 (34,54%)19 433 (42,45%)11 574 (13,29%)1
Hrvati681 (2,304%)1 757 (5,073%)1 689 (5,735%)1 727 (7,771%)1 348 (11,38%)
Nisu se izjasnili439 (1,485%)
Nepoznato291 (0,985%)
Ostali167 (0,565%)1 281 (3,699%)378 (1,284%)342 (1,539%)101 (0,853%)
Romi163 (0,552%)58 (0,197%)
Muslimani118 (0,399%)
Jugoslaveni80 (0,271%)4 282 (12,36%)6 465 (21,95%)1 063 (4,783%)2 452 (20,70%)
Ukrajinci79 (0,267%)
Bosanci75 (0,254%)
Slovenci50 (0,169%)54 (0,183%)40 (0,180%)53 (0,447%)
Pravoslavci35 (0,118%)
Crnogorci30 (0,102%)78 (0,265%)86 (0,387%)35 (0,295%)
Makedonci8 (0,027%)13 (0,044%)16 (0,072%)32 (0,270%)
Albanci8 (0,027%)51 (0,173%)51 (0,229%)13 (0,110%)
Bosanci i Hercegovci5 (0,017%)
Mađari12 (0,041%)11 (0,049%)6 (0,051%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Privreda

 
Ribnjak Saničani

U prijeratnom Prijedoru, najveći poslodavac bila je fabrika paprnih proizvoda Celpak čija su postrojenja dijelom demontirana a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini danas stoji na prodaji. Osim Celpaka na području općine se nalazi najveći rudnik željezne rude Evrope, Ljubija. Fabrika namještaja Javor iz sklopa prijeratnog Šipada je preuzeta u privatno vlasništvo. Jedan od sadašnjih većih poslodavaca je trgovačka firma Janjoš u privatnom vlasništvu.

Kultura

U Prijedoru se svake godine dodjeljuje književna Nagrada "Skender Kulenović", a svake treće godine Književni vijenac Kozare.

Nacionalni spomenici

 
Čaršijska džamija u centru grada

Sport

Razno

O Prijedoru su opjevane mnogobrojne pjesme i sevdalinke, kao što je "Čaršijska".

Također pogledajte

Literatura

  • Prijedor i okolina, Prijedor-Beograd 1961.
  • Hamdija Kapidžić, Prijedor, Enciklopedija Jugoslavije 6, Zagreb 1965, 615.
  • Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 30-31.

Reference

  1. ^ "Prijevremeni izbori u Prijedoru". ba.n1info.com. N1 Bosna i Hercegovina. Pristupljeno 12. 12. 2021.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82/3/4)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 14. 3. 2016.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 4. 2016.

Vanjski linkovi