Koncentracijski logor Keraterm
Koncentracioni logor "Keraterm" je bio koncentracioni logor uspostavljen od strane srpskih vojnih i policijskih vlasti općine Prijedor tokom rata u BiH. Kroz koncentracioni logor do njegovog zatvaranja prošlo je oko 1.000–3.000 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.[1][2] Od oko 300 ukupno ubijenih zatvorenika[3] samo u noći s 23. na 24. maja 1992. godine u ovom logoru je ubijeno oko 200 ljudi.[2]
Koncentracioni logor
urediLogor su organizirale srpske lokalne vlasti, nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane Srpske demokratske stranke, u općini Prijedor tokom maja 1992. godine. Organizirana je sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije, a njihova imovina je pljačkana i uništavana.
Logor Keraterm se nalazio unutar nekadašnje tvornice keramike, nedaleko od grada Prijedora. Prema izvještajima, zarobljenici su držani u četiri dvorane, koje su se nekada koristile kao skladišta tvornice. Svi zarobljenici logora Keraterm su bili muškarci. Većina muškaraca je bila u životnoj dobi od 15 do 60 godina. Međutim, sredinom maja 1992. godine, oko 12 do 15 Bošnjakinja je dovedeno u Keraterm gdje su silovane a potom prebačene u koncentracioni logor Omarska. Oko 85% od ukupnog broja zatvorenika su bili Bošnjaci, a ostalih oko 15% su bili Hrvati.[4]
Prema optužnici, zatočenici su, između ostalog, bili podvrgnuti fizičkom nasilju, stalnom ponižavanju i degradaciji, nehumanim uslovima a bili su izloženi i smrti. Teška premlaćivanja su bila uobičajena pojava u ovom logoru. Tokom tih iživljavanja korišteni su različiti predmeti kao što su: drvene palice, metalne šipke, bejzbol palice, dugački industrijski kablovi koji su imali metalne kugle pričvršćene na kraju, kundaci, noževi i dr. Tokom postojanja koncentracionog logora počinjena su brojna ubistva, batinanja, seksualna zlostavljanja i ostala okrutna i ponižavajuća djela.[5]
Na teritoriji općine Prijedor, uz ovaj logor organizovani su još i koncentarcioni logori Omarska, Trnopolje kao i nekoliko sličnih mučilišta i stratišta.
Suđenja za ratne zločine
urediDužnosnici Republike Srpske odgovorni za rukovođenje logorom su osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Duško Knežević je proglašen krivim za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 31 godinu.[6] Željko Mejakić je proglašen krivim za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen je na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 godine.[6] Duško Sikirica, komandant logora Keraterm, izjasnio se krivim za zločine protiv čovječnosti i osuđen je na zatvorsku kaznu od petnaest godina.[7] Dušan Fuštar je proglašen krivim zbog toga što je sudjelovao i djelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu te je osuđen na devet godina zatvora zbog toga "što nije uspio ostvariti svoj autoritet i spriječiti zločine". Predrag Banović, koji je bio stražar u logoru Keraterm, i od čijeg zlostavljanja je preminulo 5 logoraša i još 27 njih bilo predmetom iživljavanja, je osuđen na 8 godina zatvora.[8] Damir Došen je osuđen na pet[9] a Dragan Kolundžija na tri godine zatvora[10] zbog zlodjela koje su počinili u koncentracionom logoru Keraterm.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/V.htm#II-VIII Arhivirano 6. 12. 2008. na Wayback Machine "Završni izvještaj ekspertske komisije UN-a osnovane u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti 780 (1992)". Ujedinjeni narodi - Vijeće sigurnosti. 28. decembar 1994.
- ^ a b http://www.balkaninsight.com/en/article/obilje%C5%BEeno-stradanje-u-logoru-keraterm Obilježeno stradanje stanovništva u koncentracionom logoru Keraterm
- ^ http://www.arabnews.com/node/234871 Arab News. 27. juli 2003. Pristupljeno 28. augusta 2014.
- ^ http://www.balkaninsight.com/en/main/analysis/15763/
- ^ http://www.icty.org/sid/7761
- ^ a b http://www.tuzilastvobih.gov.ba/?opcija=predmeti&id=33&jezik=e
- ^ http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4083273.stm BBC News. 10. 12. 2004.
- ^ http://www.icty.org/sid/209
- ^ http://www.icty.org/x/file/Legal%20Library/jud_supplement/supp29-e/sikirica.htm
- ^ http://www.icty.org/sid/214