Zaštićena područja u Hrvatskoj

Zaštićena područja u Hrvatskoj rasprostranjena su na prostorima različitih biogeografskih uticaja: mediteranski, kontinentalni i alpski, na području od mora, preko nizina do najviših planinskih vrhova. Hrvatska de smatra žarištem („hot spot“) bioraznolikosti u Evropi. Područje Dinarida obuhvata više od polovine teritorije Hrvatske, koja se odlikuje mnogobrojnim krškim oblicima i speleološkim objektima (poljima, pećinama, jamama, vrtačama, zaravnima). To je vizuelno najatraktivniji dio Hrvatske i dom za mnoge endemske vrste.[1]

Na osnovu Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u Hrvatskoj postoji devet kategorija zaštite: Strogi rezervat prirode, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajolik, park-šuma te spomenik parkovne arhitekture. Postoje razlike između nacionalnih kategorija Hrvatske i IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja:[2][3]

Zaštićena područja prema zakonodavstvu Hrvatske uredi

Redni
broj
Foto Područje God Površina
(km2)
Županija Općina
Strogi rezevati prirode - Ia
1   Bijele i Samarske stijene 1985.[4] 11,16 Primorsko-goranska Delnice
2
(2021.
god.)
  Hajdučki i Rožanski kukovi 1969.[5] 12,98 Ličko-senjska Senj
Nacionalni parkovi - II
1   Plitvička jezera 1949.[6] 296,15 Ličko-senjska Vrhovine
2.   Paklenica 1949.[7] 95,08 Zadarska
Ličko-senjska
Skradin
3.   Risnjak 1949.[8] 63,4 Primorsko-goranska Delnice
4   Mljet 1960.[9] 52,88 Šibensko-kninska‎ Dubrovnik
5   Kornati 1980.[10] 215,71 Šibensko-kninska‎ Biograd na Moru
6   Brijuni 1983.[11] 7,5 Istarska Pula
7   Krka 1985. i 1997.[12] 109 Dubrovačko-neretvanska Skradin
8
(2021.
god.)
  Sjeverni Velebit 1999.[13] 109 Ličko-senjska Senj

Posebni rezervati uredi

Crna Mlaka, Lokrum, Glavine - Mali Luka, Štirovača, Laudonov gaj, Lun - Divlje Maline, Motovunska šuma, Limski zaljev, Pod Gredom, Prud, Orepak, Malostonski zaliv, Debela Lipa - Velika Rebar, Cret Dubravica, Cret Banski Moravci, Mali Kalnik, Vrljika - izvor, Kočje, Čempresada Pod Gospu, Mrkan, Bobara i Supetar, Modro oko i jezero Desne, Kuti, Delta Neretve,[14]

Parkovi prirode uredi

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 12 parkova prirode (22.2.2021.).

Kopački rit, Medvednica, Lonjsko polje, Dinara, Velebit, Vransko jezero, Biokovo, Lastovsko otočje, Papuk, Park prirode Telašćica, Učka, Park prirode Žumberak–Samoborsko gorje[15]

Redni
broj
Foto Područje God Površina
(km2)
Županija Općina
Regionalni parkovi
1   Regionalni park Mura-Drava 2011.[16] 876,8 Osječko-baranjska
Međimurska
Osijek
2
(2021.
god.)
  Moslavačka gora 2011.[17] 151,08 Bjelovarsko-bilogorska Bjelovar

Spomenici prirode uredi

U Republici Hrvatskoj je zaštićeno 79 spomenika prirode (Bioportal, 1.1.2021.).[18]

Modro jezero, Crveno jezero, Rupnica, Grapčeva špilja, Veternica (pećina), Hušnjakovo brdo, Špilja Vindija, Velnačka glavica, Velika (Mačkova) pećina, Amidžina pećina, Jama Baredine, Cerovačke pećine, Crna pećina, Gromačka špilja, Pećina Golubnjača, Ponor Gotovž, Stijena Kolač, Pećina Ledenica, Špilja Lokvarka, Markova jama, Medina pećina, Špilja Medvidina, Špilja Modrič, Močiljska špilja, Modra špilja, Pećina Ostrovica, Otruševačka špilja, Pećina Pčelinja, Petrićeva pećina, Špilja Rača, Ruskamen, Samogradska pećina, Špilja na otoku Ravniku, Špilja Šipun, Špilja Šupljara, Špilja u kamenolomu Tounj, Špilja Vidovka, Stijena Visibaba, Vela Draga, Vela špilja, Špilja Vranjača i Zametska pećina.[19]

Zaštićeni pejzaži uredi

Konavoski dvori, Badija, Predolac-Šibenica, Rijeka dubrovačka, Uvala Vučina, Uvala Prapratno

Park šume uredi

Golubinjak, Jankovac, Trakošćan, Gornje Čelo, Donje Čelo, Japlenški vrh, Šijana, Zlatni rt-Škaraba, Stražnik, Župetnica, Pod javori, Kanovci, Brdo djed, Borik, Hober, Velika i Mala Petka,[20]

Spomenici parkovne arhitekture uredi

U Hrvatskoj zaštićeno je 120 spomenika parkovne arhitekture (Bioportal, 1.1.2021.).[21]

Park Foretić, Čempres u Čari, Platana u Trstenom, Platana na Brsaljama, Drvored čempresa na Korčuli, Čempresi iznad Orebića

Ramsarska područja uredi

U Hrvatskoj se nalazi pet (5) Ramsar područja, ukupne površine 93.590 ha.[22]

Redni
broj
Foto Naziv
područja
Evidencioni
broj
Vrsta baštine Godina Površina
(ha)
Općina
1.   Park prirode Lonjsko polje 584 Park prirode 1992.[23] 51.218 Sisak
2. Crna Mlaka 582 Posebni rezervat prirode 1992.[24] 756 Jastrebarsko
3.   Delta Neretve 585 1992.[25] 12.742 Metković, Opuzen
3.   Kopački rit 583 Park prirode 1992.[26] 23.126 Bilje
3.   Vransko jezero 2109 Park prirode 2013.[27] 5.748 Biograd na Moru

Reference uredi

  1. ^ "Što je zaštićeno područje". Zavog za zaštitu okoliša i prirode- www.haop.hr/. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  2. ^ "Kategorije zaštićenih područja u Hrvatskoj". Zavod za zaštitu okoliša i prirode- www.haop.hr/. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  3. ^ "Zaštićena područja u Hrvatskoj". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
  4. ^ "Bijele i Samarske stijene - 15615". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2016.engleski: '
  5. ^ "Hajdučki i Rožanski kukovi - 16497". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
  6. ^ "Plitvička jezera - 1054". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2016.engleski: '
  7. ^ "Paklenica - 1058". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021.engleski: '
  8. ^ "Risnjak - 2518". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021.engleski: '
  9. ^ "Mljet - 2520". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2016.engleski: '
  10. ^ "Kornati - 2523". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2016.engleski: '
  11. ^ "Brijuni - 10940". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2016.engleski: '
  12. ^ "Krka - 3373". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021.engleski: '
  13. ^ "Nacionalni park Sjeverni Velebit". - np-sjeverni-velebit.hr. Pristupljeno 9. 9. 2021.
  14. ^ "Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - Posebni rezervati". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  15. ^ "Parkovi prirode u Hrvatskoj". Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  16. ^ "Regionalni park Mura-Drava ID 393049". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
  17. ^ "Moslavačka gora 555515239". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
  18. ^ "Ostala zaštićena područja u Hrvatskoj". Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  19. ^ "Zaštićena područja u Hrvatskoj - spomenici prirode". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 1. 10. 2021.
  20. ^ "Zaštićena područja u Hrvatskoj - park šume". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 4. 8. 2021.
  21. ^ "Što je zaštićeno područje". Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - www.haop.hr. Pristupljeno 27. 7. 2021.
  22. ^ "Ramsarska područja u Hrvatskoj". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  23. ^ "Lonjsko polje, ID 584". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  24. ^ "Ribnjaci Crna Mlaka, ID 582". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  25. ^ "Delta rijeke NeretveID 585". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  26. ^ "Park prirode Kopački rit, ID 583". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  27. ^ "Vransko jezero, ID 2109". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.