Galeb

Galebovi (Laridae) su porodica ptica iz reda Charadriiformes.

Galeb
Srebrni galeb
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Aves
Red	Charadriiformes
Podred	Lari
Porodica	Laridae Vigors, 1825.
Rodovi
Larus Rissa Pagophila Rhodostethia Xema Creagus

Porodica obuhvata u užem obimu 6 rodova i oko 55 vrsta, koje gotovo sve spadaju u rod Larus.

Galebovi mogu doživjeti oko 30 godina.

Izgled

Galebovi su svojom veličinom od oko 30 do 80 cm veliki kao golubovi pa skoro kao orlovi. Imaju relativno uska, šiljasta krila i snažne, vitke kljunove s malo prema dole savijenim gornjim kljunom. Tri prema naprijed okrenuta prsta povezana su plivaćom kožicom, dok je četvrti vrlo kratak i okrenut prema natrag, a neke vrste ga uopće nemaju.

Boja perja im je uglavnom bijelo siva, često crna na glavi, leđima i na krilima. Spolovi su jednakih boja, a mužjaci su nešto krupniji. Kod velikog broja vrsta mladunci su smeđe boje. Veće vrste trebaju četiri godine da u potpunosti dobiju perje boje odraslih ptica, dok je kod manjih vrsta za to potrebno dvije godine. Mnoge vrste imaju različito obojeno perje u vrijeme parenja i tokom ostalog vremena.

Rasprostranjenost

Galebovi žive gotovo u cijelom svijetu, a najveći broj vrsta je u umjerenim i hladnim klimatskim zonama. U mnogim tropskim područjima se ne gnijezde. Tako nemaju gnjezdišta u Amazoniji u U Južnoj Americi, u području oko rijeke Kongo u Centralnoj Africi, u Indiji, Jugoistočnoj Aziji i na Novoj Gvineji. Neke vrste koje se gnijezde sjevernije, dolaze na obale u ova područja na prezimljavanje.

Životni okoliš

Većina vrsta galebova živi uz obale mora. Neke vrste, kao naprimjer obični galeb (Larus ridibundus), gnijezde se dalje od morskih obala, prije svega uz veće vode. Samo rijetke vrste, kao troprsti galeb (Rissa tridactyla), žive veći dio godine na otvorenom moru. Druge vrste, naprimjer srebrnasti galeb (Larus argentatus), postale su hemerofili pa naročito zimi nastanjuju smetljišta u unutrašnjosti i na velikim rijekama.

Ishrana i način života

Srebrnoglavi galebovi čekaju na hranu, Brighton Beach, Novi Zeland

Većina vrsta galeba su svežderi koji, već prema prilici, jedu živu hranu ili otpatke i strvinu. No ipak preteže životinjska hrana kao što su ribe, mekušci, rakovi ili bodljikaši, a ponekad i mali glodari. Velike vrste, kao naprimjer Larus marinus, pljačkaju gnijezda drugih ptica, a uspijevaju čak uloviti i ptice do veličine patke, pri čemu su žrtve uglavnom bolesne životinje. Suprotno tome, manje vrste daju prednost bubama i crvima.

Svoju potrebu za vodom galebi zadovoljavaju pijenjem morske vode, a višak soli iz nje izlučuju preko parnih žljezda smještenih u kljunu.

Glasanje

Galebovi su prilično glasne ptice, što se još pojačava jer su društvene, pa se glasa više njih istovremeno. Svoje krikove najčešće puštaju u nizu, jedan za drugim.

Razmnožavanje

Galebovi se gnijezde na tlu. Pojedine vrste su se specijalizovale za gniježđenje na liticama. Najčešće se gnijezde u kolonijama. U pravilu legu 2-4 jaja koja agresivno brane. Na jajima na smjenu sjede oba roditelja 3-5 sedmica. Pilići mogu od samog valjenja trčati i plivati, no najčešće ostaju kao čučavci u gnijezdu a hrane ih oba roditelja. Najčešće trebaju 3-9 sedmica dok narastu da mogu letjeti, pri čemu manje vrste za to trebaju osjetno kraće vrijeme od velikih.