Obala

Obala je krajnji zemljišni pojas na granici dodira sa vodenom površinom (more, rijeka, jezero).

Vrste obaleUredi

Promatrajući sa kojim vodenim površinama kopno dolazi u dodir, obale možemo podijeliti na riječne, jezerske i morske.

Riječna obalaUredi

Riječna obala je onaj dio kopna koji se nalazi sa obe strane rijeke i čini dodirnu tačku sa istom. Na ovim obalama, i u blizini istih, najčešće su stvorena i prva naselja koja su kasnije porasla u gradove. Obzirom na svakodnevno proticanje vode, riječna obala se vremenom mijenja. Može biti pjeskovita, šljunkovita, a i često iznimno zelena, zarasla gustom travom, grmljem, a na mnogim lokacijama i uljepšana vrbama, kojima takva lokacija iznimno godi.

Jezerska obalaUredi

Jezerska obala je onaj dio kopna koji čini dodirnu tačku sa vodenom površinom svakog jezera. Za razliku od riječne, jezerska obala je pošteđena promjena.

Morska obalaUredi

Treća vrsta obale je sigurno i najveća i najduža na svijetu. To je onaj dio površine koji dolazi u dodir sa morem i okeanima. Može biti stjenovita, šljunkovita te pjeskovita. Najpoznatija svjetska morska obala je plaža Copacabana u Rio de Janeiru. Najdužu morsku obalu ima Kanada, čak četiri puta veću od Rusije koja je na drugom mjestu. Od svih zemalja koje imaju izlaz na more, njih 195, Bosna i Hercegovina zauzima 193. mjesto. Samo Monako i Gibraltar imaju manju morsku obalu od naše zemlje.

 
Poznata plaža Copacabana, Rio de Janeiro

Korist za čovjekaUredi

Obale su oduvijek bile najbolje mjesto za život, a upravo su neki od svjetskih najvećih gradova smješteni na istima. Obale, a naročito one morske i u toplijim područjima, uvijek su bili važni faktori kada je u pitanju turizam. Mnogim otočnim zemljama i nacijama, kao što su one na Mediteranu ili Pacifiku, turizam je od velike važnosti pa se obale iskorištavaju najbolje što mogu. Plivanje, sunčanje, ribolov i surfanje su samo od nekih mogućnosti koje one nude.