Cetinje

Cetinje (ćir. Цетиње) je grad i naseljeno mjesto, sjedište općine i službena prijestonica Crne Gore.

Cetinje Цетиње
prijestonica
Пријестоница Цетиње
pogled na Cetinje
Zastava Grb
Cetinje Lokacija u Crnoj Gori
Koordinate: 42°23′23″N 18°55′29″E
Država	Crna Gora
Vlada
• Gradonačelnik	Aleksandar Kašćelan (DPS)
Površina
• Općina	910 km2
Najveća nadmorska visina	731 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	16.657
• Općina (gustoća)	18,3 /km2
• Naselje	13.918
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	81250
Pozivni broj	+ 382 (041)
Registracija vozila	CT
Veb-sajt	Prijestonica Cetinje

Cetinje, Cetinjski manastir; sjedište Crnogorsko-primorske mitropolije Srpske pravoslavne crkve

Geografija

Cetinje je grad u planinskom dijelu Crne Gore, smješten u istoimenom kraškom polju podno planine Lovćen, između Boke kotorske i Skadarskog jezera. Cetinje je centar Stare Crne Gore, najvažniji je grad u historiji ove države i njen najčešće glavni grad. Prema Ustavu Crne Gore iz 1992. nosi počasni naslov "Prijestonica Crne Gore".

Zbog svoje autentične arhitekture i velikog broja historijskih građevina, relikvija, manastira, crkvi i muzeja, ovaj grad zaista zaslužuje općeprihvaćeni naziv „grad-muzej“.

Cetinje je, također, i sjedište istoimene općine u Crnoj Gori.

Klima

Klima Cetinja je umjereno-kontinentalna. Topla i sušna ljeta, prosječne temperature od 20 stepeni Celzijusa; hladne i vlažne zime, prosječne temperature 2 stepena Celzijusa; kišovita proljeća i jeseni. Interesantan je podatak da, iako je jedan je od najkišovitijih gradova u Evropi, te grad sa najvećom prosječnom količinom padavina na prostoru bivše Jugoslavije, sam grad nema površinskih vodotokova.

Historija

Nastanak današnjeg Cetinja veže se za 15. vijek i vladara Zete Ivana Crnojevića. Naime, izgubivši od Turaka dotadašnju prijestonicu Žabljak, Ivan Crnojević se odlučio premjestiti svoje sjedište u nepristupačnije krajeve - u kraško polje podno Lovćena, sagradivši 1482. godine dvor, a potom i manastir Svete Bogorodice, u koji je kasnije premjestio sjedište Zetske mitropolije. Novonastali grad nazvan je po rječici koja je kroz njega prolazila.

Gubitak samostalnosti Zete dovodi do dvovjekovne stagnacije u razvoju Cetinja. Ponovni razvoj počinje tek krajem 17. vijeka dolaskom dinastije Petrović na vlast u Crnoj Gori, a veća urbanizacija i značajniji napredak slijedi sa dolaskom Petra II Petrovića Njegoša na vlast. Za vrijeme njegove vladavine izgrađena je i čuvena Biljarda.

Cetinje se dalje arhitektonski i urbano-populacijski razvijalo proporcionalno razvoju crnogorske državotvornosti, tj. uporedo sa proglašenjem knjaževine Crne Gore (1852. godine pod knjazom Danilom I Petrovićem), te priznanjem samostalnosti (1878. na Berlinskom kongresu) i, konačno, kraljevine Crne Gore (1910. za vrijeme vladavine kralja Nikole I Petrovića).

Za vrijeme vladavine Nikole I, u Cetinju je podignut novi dvor, prvi hotel, bolnica, Djevojački institut, a proglašenjem samostalnosti i uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa evropskim državama i Vladin dom, te mnogobrojne ambasade. Izgrađene na jako maloj međusobnoj udaljenosti, a u različitim arhitektonskim stilovima, ove građevine daju Cetinju urbanu sliku grada jedinstvenu u Evropi.

Nakon Prvog svjetskog rata, Cetinje u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji postaje sjedište Zetske banovine. Ostavši i dalje značajnim centrom, Cetinje se u periodu između dva svjetska rata nesmetano razvijalo, uvećavajući se i populacijski i teritorijalno i infrastrastrukturalno.

Period nakon Drugog svjetskog rata dovodi do stagnacije Cetinja. Proglašenjem Titograda administrativnim centrom i glavnim gradom SR Crne Gore, kao sastavnog dijela FNRJ/SFRJ Cetinje gubi značaj koji je do tada imalo. Gubeći veliki dio dotadašnjih prihoda, grad je pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka preživljavao privrednu krizu. Pokretanje industrijskih pogona, kao što su fabrika obuće "Košuta", elektroindustrijski holding "Obod" te transportno preduzeće "Bojana", kao i poboljšanje infrastrukture (izgradnja saobraćajnica prema Podgorici i moru, poboljšanje elektroenergetske i vodovodne mreže), uspjeli su do kraja osamdesetih godina ovog vijeka donekle izvući ovaj grad i njegovo stanovništvo iz krize. Međutim, pad socijalizma, tranzicija i krvavi raspad SFRJ uzrokovali su pad okosnica cetinjske privrede, te su ponovo stanovništvo ovog grada doveli u nezavidan ekonomski i socijalni položaj.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Cetinje)

Na popisu stanovništva 2011. godine općina Cetinje imala je 16.657 stanovnika, od čega na samom Cetinju 13.918.

Općina Cetinje

Broj stanovnika po popisima
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
25.114	25.549	23.503	22.024	20.213	20.307	18.482	16.657

Napomena: Nastala iz stare općine Cetinje koja nije mijenjala granice.

Cetinje (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
9.038	9.102	9.359	11.876	14.088	15.946	15.137	13.918

Popis 2011.

Narodnost	2011
Crnogorci	12.705 (91,28%)
Srbi	539 (3,87%)
Albanci	37 (0,26%)
Hrvati	37 (0,26%)
Romi	28 (0,20%)
Crnogorci–Srbi	20 (0,14%)
Makedonci	19 (0,13%)
Jugoslaveni	16 (0,11%)
Muslimani	12 (0,08%)
Srbi–Crnogorci	12 (0,08%)
Mađari	10 (0,07%)
Bosanci	7 (0,05%)
Italijani	6 (0,04%)
Slovenci	6 (0,04%)
Bošnjaci	Z
Crnogorci–Muslimani	Z
Goranci	Z
Nijemci	Z
Rusi	Z
Ostalo	50 (0,35%)
Regionalna pripadnost	6 (0,04%)
Ne želi da se izjasni	394 (2,83%)
ukupno	13.918

Jezik	2011
Crnogorski	11.656 (83,74%)
Srpski	1.426 (10,24%)
Srpskohrvatski	226 (1,62%)
Maternji	63 (0,45%)
Albanski	27 (0,19%)
Hrvatski	19 (0,13%)
Makedonski	10 (0,07%)
Ruski	9 (0,06%)
Srpsko–Crnogorski	8 (0,05%)
Bosanski	Z
Crnogorsko–Srpski	Z
Engleski	Z
Hrvatsko–Srpski	Z
Mađarski	Z
Njemački	Z
Romski	Z
Slovenski	Z
Ostali	54 (0,38%)
Regionalni jezici	Z
Ne želi da se izjasni	398 (2,85%)
ukupno	13.918

Vjera	2011
Pravoslavna	12.844 (92,28%)
Katolička	133 (0,95%)
Islamska	103 (0,74%)
Kršćani	32 (0,22%)
Adventist	20 (0,14%)
Agnostik	11 (0,07%)
Budisti	10 (0,07%)
Jehovini svjedoci	Z
Ostale vjeroispovijesti	178 (1,27%)
Ateista	222 (1,59%)
Ne želi da se izjasni	364 (2,61%)
ukupno	13.918

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisi

Cetinje
1991	2003
ukupno: 15,946   Crnogorci 14,852 (93,13%)   Srbi 447 (2,80%)   Jugoslaveni 304 (1,90%)   Muslimani 78 (0,48%)   Hrvati 42 (0,26%)   Albanci 35 (0,21%)   Makedonci 16 (0,10%)   Romi 16 (0,10%)   Slovenci 12 (0,07%)   Mađari 5 (0,03%)   Česi 4 (0,02%)   Rusi 3 (0,01%)   Nijemci 2 (0,01%)   Poljaci 2 (0,01%)   Ukrajinci 2 (0,01%)   Grci 1 (0,00%)   ostali 21 (0,13%)   neopredijeljeni 36 (0,22%)   region. opr. 22 (0,13%)   nepoznato 46 (0,28%)	<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0; ukupno: 15,137   Crnogorci 13,814 (91,25%)   Srbi 660 (4,36%)   Hrvati 45 (0,29%)   Albanci 43 (0,28%)   Jugoslaveni 19 (0,12%)   Muslimani 18 (0,11%)   Romi 18 (0,11%)   Makedonci 17 (0,11%)   Italijani 13 (0,08%)   Slovenci 13 (0,08%)   Bošnjaci 5 (0,03%)   Mađari 5 (0,03%)   Nijemci 1 (0,00%)   Rusi 1 (0,00%)   ostali 50 (0,33%)   neopredijeljeni 252 (1,66%)   region. opr. 4 (0,02%)   nepoznato 159 (1,05%)   - (-%)   - (-%)

Vjera	1991
Pravoslavna	14.867 (93,23%)
Islamska	175 (1,09%)
Katolička	146 (0,91%)
Protestantska	2 (0,01%)
Ostale vjeroispovijesti	36 (0,22%)
Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti	6 (0,03%)
Nije vjernik	235 (1,47%)
Nepoznato	479 (3,00%)
ukupno	15.946

Kultura i obrazovanje

Cetinje je posljednjih pet vijekova kulturno i obrazovno sjedište Crne Gore, pa tako baštini ogromno književno, muzejsko i arhivsko blago, koje se većinom čuva kroz pet državnih institucija: Narodni muzej Crne Gore, Arhiv Crne Gore, Centralna narodna biblioteka "Đurđe Crnojević", Kraljevsko crnogorsko narodno pozorište "Zetski dom", te Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.

Međutim, Cetinje nije samo poznato po svojim građevinama i historijskim spomenicima, već svojoj vijekovima dugoj štamšparskoj tradiciji, bogatim bibliotekama, kao i po svojim umjetnicima- ovaj grad je za svojeg postojanja izrodio i ugostio značajan broj književnika i slikara, te stoga ne čudi što su se u ovom gradu smjestile tri akademije- Fakultet likovnih umjetnosti, fakultet dramskih umjetnosti, te Muzička akademija.

Cetinjsko bijenale

Međunarodno bijenale savremene likovne umjetnosti, koje se od 1990. održava svake druge godine. Idejni tvorac ovog bijenala je princ Nikola Petrović, praunuk kralja Nikole I. Od svog začetka do danas, ova kulturna manifestacija sve više dobija na značaju, kako u regiji tako i u Evropi.

Znamenitosti

Tri velike hrišćanske relikvije nalaze se na Cetinju. To su: Ruka Sv. Jovana Krstitelja, čestica Časnog Krsta Gospodnjeg i ikona Presvete Bogorodice Filermose. Prve dvije se čuvaju u Cetinjskom manastiru, a treća u Plavoj kapeli zgrade Vladinog doma.

Crkve i manastiri

• Cetinjski manastir - sagrađen 1701. godine od strane vladike Danila Petrovića, smješten u neposrednoj blizini Biljarde i Dvora kralja Nikole.
• Manastir Crnojevića - sa crkvom Presvete Bogorodice, podignut od strane osnivača Cetinja Ivana Crnojevića 1484. godine. Manastir je razoren od strane Turaka 1692., a na mjestu crkve Presvete Bogorodice kralj Nikola I je 1886. sagradio kapelu. Danas se u ovoj kapeli nalaze posmrtni ostaci Kralja Nikole I i kraljice Milene.
• Vlaška crkva - podignuta u 15. vijeku kao crkva Rođenja Bogorodice. Rušena u 17. i 18. vijeku. Ponovo podignuta 1864. godine, kada je dobila i današnji naziv.

Muzeji

• Muzej Cetinjskog manastira - smješten u dijelu manastirskih konaka, sadrži brojne vrijedne eksponate kao što su svi arhijerejski ornati Dinastije Petrović-Njegoš i krst arhimandrita Grigorija Nestora, te bogate zbirke rukopisnih knjiga, inkunabula i ikona.
• Istorijski muzej - smješten u zgradi Vladinog doma, obuhvata kulturnu društveno-ekonomsku, političku i vojnu prošlost Crne Gore od predslovenskog perioda do danas.
• Etnografski muzej Crne Gore - smješten u zgradi nekadašnjeg Srpskog poslanstva, sa zbirkama koji posjetiocima mogu dočarati drevne načine ishrane, privređivanja i odijevanja, instrumente i oruđa crnogorskih predaka
• Njegošev muzej - smješten u Biljardi, posvećen Petru II Petroviću Njegošu. Obuhvata Njegoševu rezidenciju, dio Njegoševe biblioteke, te dio biblioteke Petra I Petrovića Njegoša
• Njegoševa rodna kuća - nedaleko od Cetinja, u njeguškom selu Erakovići
• Državni muzej Crne Gore - smješten u dvoru kralja Nikole I, rekonstrukcija rezidencije kralja, sa autentičnim primjercima namještaja, te drugim predmetima korištenim od strane kraljevske porodice.
• Umjetnički muzej Crne Gore - smješten u zgradi Vladinog doma. Nacionalnu galeriju ovog muzeja čine: Zbirka umjetnosti jugoslavenskih naroda i narodnosti, Zbirka crnogorske likovne umjetnosti, Zbirka ikona, Zbirka kopija fresaka, te Spomen zbirka Milice Šarić-Vukmanović

Saobraćaj

Cetinje je danas dobro komunikacijski uvezano sa ostalim dijelovima Crne Gore. Nalazi se na magistralnoj komunikaciji Podgorica-Cetinje-Budva. Od oba grada je udaljeno oko 30 km. Aerodrom u Tivtu nalazi se na oko 50 km udaljenosti, a luka Bar oko 70 km.

Galerija

• 
  Manastir Crnojevića
• 
  "Vlaška crkva"
• 
  rimokatolička crkva
• 
  "Plava palata" knjaza Nikole iz 1889. godine
• 
  Biljarda
• 
  kraljevska palata
• 
  "Vladin dom", danas Narodni muzej Crne Gore
• 
  zgrada Ministarstva kulture
• 
  Zetski dom
• 
  mauzolej knjaza Danila
• 
  stara zgrada "Crnogorske banke"
• 
  zgrada nekadašnjeg austrougarskog poslanstva
• 
  zgrada nekadašnjeg francuskog poslanstva
• 
  zgrada nekadašnjeg srpskog poslanstva, danas zgrada Etnografskog muzeja
• 
  zgrada nekadašnjeg britanskog poslanstva
• 
  zgrada nekadašnjeg italijanskog poslanstva
• 
  zgrada nekadašnjeg ruskog poslanstva
• 
  zgrada nekadašnjeg osmanlijskog poslanstva
• 
  gradska ulica
• 
  gradski detalj
• 
  druga najstarija apoteka na Balkanu
• 
  stara gradska arhitektura
• 
  Njegošev mauzolej na Lovćenu
• 
  Ivanova korita
• 
  krajolik
• 
  panorama
• 
  stadion na Obilića poljani
• 
  dolazak pošte

Cetinje, panorama

Također pogledajte

• Spisak bivših glavnih gradova
• Spisak općina u Crnoj Gori

Vanjski linkovi

Nedovršeni članak Cetinje koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.