Boka kotorska je najveći zaliv Jadranskog mora u Crnoj Gori U njega se uplovljava kod poluostrva Prevlaka u Hercegnovski zaliv, koji se sužava u Kumborski tjesnac, pa se njime prelazi u Tivatski zaliv, a zatim kroz Verige ulazi u Risanski i Kotorski zaliv. Pretpostavlja se da je na nastanak zaliva utjecala fluvijalna erozija, i to još u pliocenu. Ova regija poznata je i kao područje s najvećom prosječnom količinom padavina u Evropi.

Boka kotorska
Etnička karta Boke kotorske

Morfometrijski podaci

uredi
  • Ukupna površina: 87,33 km2
  • Ukupna zapremina: 2.412,306.000 km3
  • Maksimalna dubina: 60 m
  • Srednja dubina: 27,3 m
  • Dužina zaliva: 28,13 km
  • Dužina obale: 105,7 km
  • Razuđenost obale (K): 3,07
  • Širina ulaza: 2,95 km

Naselja

uredi

Njivice, Igalo, Herceg Novi, Savina, Meljine, Zelenika, Kumbor, Đenovići, Baošić, Bijela, Kamenari, Morinj, Risan, Perast, Ljuta, Kotor, Prčanj, Tivat, Krtole, Krašići, Radovići, Rose, a između njih je još desetak malih naselja.

Ostrva

uredi

U Boki kotorskoj postoje i devet ostrva: Prevlaka, Mamula i Ostrvo Vavedenje (na samom ulazu u zaliv), Gospa od Milosti, Sveti Marko i Ostrvo Cvijeća, Zanovjetni Školjic u Tivatskom zalivu – Krtoljska uvala, a Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe u Risanskom zalivu, ispred Perasta.

Historija

uredi

Boku kotorsku su proslavili pomorci, vješti majstori i graditelji. Ima slavnu historiju – od grčkih kolonija, preko Ilira, Rimskog Carstva, Bizantije, Crnogorske i bosanske srednjovjekovne države, do Osmanlijskog Carstva, Mlečana, Rusa, Napoleona i Austro-ugarske. Pomorstvo je bila osnova života i dalo je pečat velikom kulturnom naslijeđu. U 17. i 18. stoljeću Boka je imala više od 300 brodova duge plovidbe i do 300 manjih, koji su godišnje zarađivali 200.000 mletačkih zlatnika. Peraštani su u 16. stoljeću imali pomorsku školu (Nautika) na glasu, a u njoj su školovali mornare i za ruskog cara Petra Velikog.

Galerija slika

uredi

Također pogledajte

uredi

Vanjski linkovi

uredi