Crna Gora je država republikanskog oblika vladavine u jugoistočnoj Evropi. Nezavisnost je proglašena 3. juna 2006. godine istupanjem iz državne zajednice sa Srbijom, tako da spada u red najmlađih evropskih država. GDP PPP Crne Gore je 10,600$ (2008)
Po uređenju Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Zvanična valuta u Crnoj Gori je Euro, a službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik . Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. U službenoj upotrebi su i bosanski, srpski, albanski i hrvatski jezik.
Odabrani članak
|
Uredi
|
Crnogorski jezik je maternji jezik Crnogoraca i zvanični jezik Crne Gore od donošenja Ustava Crne Gore u oktobru 2007.
Član 13. crnogorskog Ustava precizira da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski jezik, a ćirilično i latinično pismo imaju ravnopravan položaj.
Pročitaj više
|
Odabrana ličnost
|
Uredi
|
Petar II Petrović Njegoš (Njeguši, 1. novembar, 1813. - Cetinje, 19. oktobar 1851.), crkveni i državni poglavar Crne Gore i jedan od najvećih književnika na crnogorskom i crkvenoslavenskom jeziku. Rođeno ime mu je Radivoje, a Crnogorci su ga zvaili Vladika Rade.
Školovao se kod strica vladike Petra I i drugih učitelja u Cetinjskom manastiru, gdje je došao oko 1825. i u Boki Kotorskoj kod Josipa Tropovića. U svojoj 17. godini (1830.) Petar preuzima crkvenu i svjetovnu vlast u Crnoj Gori. Godinu dana nakon preuzimanja vlasti, Petar osniva Senat i Gvardiju, kombinirane organe upravne, izvršne i sudske vlasti; na čelo nahija postavlja kapetane.
Godine 1832. ukida guvernadurstvo. Na Cetinju 1834. Petar osniva štampariju i školu u oslobođenom dijelu Crne Gore, putuje u dva navrata u Rusiju: 1833. godine, kada je zavladičen, kao i 1837.
Pročitaj više
|
|
Crna Gora je podijeljena na 22 općinu i dvije gradske općine unutar Podgorice.
Uredi
- da je Skadar nakon Berlinskog kongresa 1878. je pripadao Crnoj Gori.
- da Crna Gora jedno vrijeme unutar svoje teritorije nije imala Boku Kotorsku.
- da je Skender-beg bio Crnogorac prije nego što je prihvati islam.
Uredi
- Njivice, Igalo, Herceg Novi, Meljine, Zelenika, Kumbor, Đenovići, Baošići, Bijela, Kamenari, Morinj, Risan, Perast, Ljuta, Kotor, Prčanj, Tivat, Krtole, Krašići, Radovići, Rose, a između njih je još desetak malih naselja.
Uredi
Slavni CrnogorciUredi
Uredi
Crnogorska abeceda/azbuka
|
latinična verzija: A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š Ś T U V Z Ž Ź.
ćirilična verzija: А Б Ц Ч Ћ Д Џ Ђ Е Ф Г Х И Ј К Л Љ М Н Њ O П Р С Ш С́ Т У В З Ѕ Ж З́.
Uredi
Uredi
|