Gornji Markuševec

Gornji Markuševec je bivše naseljeno mjesto u sastavu grada Zagreba, Republika Hrvatska.

Gornji Markuševec
bivše naselje
Markuševec, rimokatolička crkva "Sv. Šimun i Juda Tadej"
Gornji Markuševec Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°52′59″N 16°01′00″E
Država	Hrvatska
Županija	Grad Zagreb
Najveća nadmorska visina	286 m
Vremenska zona	CET (UTC+01:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj	10000 Zagreb
Pozivni broj	(+385) 10

Markuševec, kapelica Majke Božje Anđeoske; u pozadini župna crkva

Opis

Gornji Markuševec je zagrebačko sjeveroistočno podsljemensko naselje, smješteno na jugoistočnim obroncima Medvednice, u okviru gradske četvrti Podsljeme. Zajedno sa bivšim naseljem Donji Markuševec preraslo je u jedinstveno urbano prigradsko susjedstvo i mjesni odbor imena Markuševec. U mjestu se nalazi župna crkva Sv. Šimuna i Jude Tadeja, gradsko groblje Markuševec, osnovna škola i dječji vrtić. Nedaleko od naselja nalazi se i spomen-područje Dotrščina, stratište nevinih žrtava iz perioda Drugog svjetskog rata. Naselje je sa gradom povezano autobuskim linijama "ZET"-a 233 (Mihaljevec–Markuševec) i 205 (Dubrava–Markuševec–Bidrovec).

Historija

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu užeg područja grada Zagreba. Kao samostalno naselje iskazuje se samo u 1948., a zatim je 1952. ukinuto i priključeno naselju Zagreb. U popisnom periodu od 1953. do 1971. iskazivano je u naseljenom mjestu Zagreb po dijelovima naselja: Brežovanica, Desni Gradešćak, Gradeljnjak, Krsišće, Levi Gradešćak, Liješće, Mrzljak, Rauhova Lugarnica, Šelendići i Vumelje.

Stanovništvo

Broj stanovnika po popisima
1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.
653	812	898	994	1.140	1.311	1.255	1.501	836

Napomena: Kao samostalno naselje iskazuje se samo u 1948. Od 1857. do 1931. iskazivano je naselje Markuševec (do 1900. iskazivano pod imenom Markuševec (Sveti Šimun)), za koje su podaci sadržani u naselju Gornji Markuševec. Od 1948. bivše naselje Markuševec podijeljeno je na dva nova naselja: Donji Markuševec i Gornji Markuševec. Već u 1952. oba naselja su ukinuta i priključena naselju Zagreb. U popisnom periodu od 1953. do 1971. iskazivano je po dijelovima naselja: Brežovanica, Desni Gradešćak, Gradeljnjak, Krsišće, Levi Gradešćak, Liješće, Mrzljak, Rauhova Lugarnica, Šelendići i Vumelje. Podaci su sadržani u naselju Zagreb. Vidi napomenu pod Zagreb.

Tabela: Stanovništvo po popisima, prema dijelovima naselja

Dio naselja	1953	1961	1971
Brežovanica	79	96	84
Desni Gradešćak	15	45	39
Gradeljnjak	35	77	67
Krsišće	134	159	81
Levi Gradešćak	49	31	15
Liješće	217	215	167
Mrzljak	115	133	154
Rauhova Lugarnica	6	2	-
Šelendići	43	67	90
Vumelje	140	132	117
ukupno	833	957	814

Napomena: Svi navedeni dijelovi naselja iskazuju se od 1953.

Austro-Ugarska

U austro-ugarskom periodu Markuševec je bio sjedište istoimene porezne općine, koja je obuhvatala naselja: Bačun, Bidrovec, Dešćevec, Dubrava Markuševečka, Markuševec, Popovec, Štefanovec, Trnava i Vidovec.

Teritorijalna organizacija i pripadnost naselja

Markuševec
Godina popisa	Država / Zemlja krune Sv. Stjepana	Županija	Kotar	Upravna općina	Porezna općina
1880	Austro-Ugarska, Kraljevina Ugarska / Hrvatska i Slavonija	Zagreb	Zagreb	Sesvete u Maksimiru	Markuševec
1890	Austro-Ugarska, Kraljevina Ugarska / Hrvatska i Slavonija	Zagreb	Zagreb	Sesvete u Maksimiru	Markuševec
1900	Austro-Ugarska, Kraljevina Ugarska / Hrvatska i Slavonija	Zagreb	Zagreb	Sesvete	Markuševec
1910	Austro-Ugarska, Kraljevina Ugarska / Hrvatska i Slavonija	Zagreb	Zagreb	Šestine	Markuševec

Napomena: Do 1900. iskazivano pod imenom Markuševec (Sveti Šimun).

Jezička i vjerska struktura stanovništva

Tabela: Stanovništvo po popisima, prema maternjem jeziku

Godina popisa	ukupno	Hrvatski	Slovački	Slovenski
1900	1.140	1.138 (99,82%)	1 (0,08%)	1 (0,08%)
1910	1.311	1.311 (100%)	-	-

Tabela: Stanovništvo po popisima, prema vjeroispovijesti

Godina popisa	ukupno	Rimokatolici
1880	898	898 (100%)
1890	994	994 (100%)
1900	1.140	1.140 (100%)
1910	1.311	1.311 (100%)

Kultura i sport

U naselju djeluju KUD "Prigorec", tamburaški sastav "Gazde" i drugi, nogometni klub "Prigorje", šahovski, biciklistički i drugi sportski klubovi.

Galerija

• 
  spomen-ploča "Dolina grobova" u memorijalnom centru Dotrščina
• 
  jedan od spomenika u spomen-parku

Literatura

• [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
• Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Vanjski linkovi

Nedovršeni članak Gornji Markuševec koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.