Donji Markuševec
Donji Markuševec je bivše naseljeno mjesto u sastavu grada Zagreba, Republika Hrvatska.
Donji Markuševec | |
---|---|
bivše naselje | |
Markuševec, rimokatolička crkva "Sv. Šimun i Juda Tadej" | |
Lokacija u Hrvatskoj | |
Koordinate: 45°52′59″N 16°01′00″E / 45.88306°N 16.01667°E | |
Država | Hrvatska |
Županija | Grad Zagreb |
Najveća nadmorska visina | 286 m |
Vremenska zona | CET (UTC+01:00) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+02:00) |
Poštanski broj | 10000 Zagreb |
Pozivni broj | (+385) 10 |
Opis
urediDonji Markuševec je zagrebačko sjeveroistočno podsljemensko naselje, smješteno na jugoistočnim obroncima Medvednice, u okviru gradske četvrti Podsljeme. Zajedno sa bivšim naseljem Gornji Markuševec preraslo je u jedinstveno urbano prigradsko susjedstvo i mjesni odbor imena Markuševec. U mjestu se nalazi župna crkva Sv. Šimuna i Jude Tadeja, gradsko groblje Markuševec, osnovna škola i dječji vrtić. Nedaleko od naselja nalazi se i spomen-područje Dotrščina, stratište nevinih žrtava iz perioda Drugog svjetskog rata. Naselje je sa gradom povezano autobuskim linijama "ZET"-a 233 (Mihaljevec–Markuševec) i 205 (Dubrava–Markuševec–Bidrovec).
Historija
urediDo teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu užeg područja grada Zagreba. Kao samostalno naselje iskazuje se samo u 1948., a zatim je 1952. ukinuto i priključeno naselju Zagreb. U popisnom periodu od 1953. do 1971. iskazivano je u naseljenom mjestu Zagreb po dijelovima naselja: Bibekov Breg, Bjeljevina, Borovina–Petrovići, Cesta, Grabljak, Klinovec–Kravarčani, Mikulašov Breg, Rijeznica, Skuzini i Utovec.
Stanovništvo
urediBroj stanovnika po popisima[1] | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1948. | ||||||||
780 |
Napomena: Kao samostalno naselje iskazuje se samo u 1948. Od 1857. do 1931. iskazivano je naselje Markuševec (do 1900. iskazivano pod imenom Markuševec (Sveti Šimun)), za koje su podaci sadržani u naselju Gornji Markuševec. Od 1948. bivše naselje Markuševec podijeljeno je na dva nova naselja: Donji Markuševec i Gornji Markuševec. Već u 1952. oba naselja su ukinuta i priključena naselju Zagreb. U popisnom periodu od 1953. do 1971. iskazivano je po dijelovima naselja: Bibekov Breg, Bjeljevina, Borovina–Petrovići, Cesta, Grabljak, Klinovec–Kravarčani, Mikulašov Breg, Rijeznica, Skuzini i Utovec. Podaci su sadržani u naselju Zagreb. Vidi napomenu pod Zagreb.
Tabela: Stanovništvo po popisima, prema dijelovima naselja
Dio naselja | 1953 | 1961 | 1971 |
---|---|---|---|
Bibekov Breg | 33 | 70 | 49 |
Bjeljevina | 16 | 15 | 23 |
Borovina–Petrovići | 55 | 54 | 59 |
Cesta | 297 | 406 | 687 |
Grabljak | 8 | 9 | 10 |
Klinovec–Kravarčani | 113 | 131 | 169 |
Mikulašov Breg | 57 | 34 | 33 |
Rijeznica | 181 | 198 | 185 |
Skuzini | 11 | 10 | 9 |
Utovec | 99 | 129 | 129 |
ukupno | 870 | 1.056 | 1.353 |
Napomena: Svi navedeni dijelovi naselja iskazuju se od 1953.
Austro-Ugarska
urediZa historiju naselja u austro-ugarskom periodu pogledati pod Gornji Markuševec.
Kultura i sport
urediU naselju djeluju KUD "Prigorec", tamburaški sastav "Gazde" i drugi, nogometni klub "Prigorje", šahovski, biciklistički i drugi sportski klubovi.
Galerija
uredi-
mjesto stratišta "Dolina grobova" u memorijalnom centru Dotrščina
-
jedan od spomenika u spomen-parku
Literatura
uredi- [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;
Reference
urediVanjski linkovi
uredi
Nedovršeni članak Donji Markuševec koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.