 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
|
Oblici vladavine
|
---|
Države gdje se oblik vladavine ne uklapa ni u jedan gore navedeni sistem (npr. Prelazne vlade, nejasne političke situacije ili ne postojanje vlade)
|
|
Republika je vrsta vladavine države gdje vođa države nije monarh.[1][2][3] Riječ potiče od latinskog izraza "res publica", ili "opće dobro" ili u nekim slučajevima znači "republika", i sugerira da je vlasnik i vođa države sam narod. Pojam demokratije, međutim, nije implicitno povezan za republiku. Republikanski oblik vlasti može sadržavati ograničenu demokratiju, gdje takve moći pripadaju samo jednom djelu naroda. U nekim slučajevima, republika može biti diktatorska ili totalitarna država. Pojam također može uključivati predstavničke demokratije.
Vladar dolazi na funkciju izborom od strane građana ili parlamenta. Monteskje razlikuje demokratsku republiku (suverenost pripada čitavom narodu) i aristokratsku republiku (suverenost ima dio naroda).
U 2017. godini, 159 od 206 suverenih država koriste naziv "republika" kao dio svog službenog naziva iako nisu sve republike u smislu načina izbora vladajuće garniture a niti se termin republika koristi kod svih država koje su u stvari republike po obliku vladavine.